Šminkaju borbu protiv korupcije

Ćalović Marković pozvala premijera Milojka Spajića da spriječi legalizaciju korupcije i obaveže ministra pravde Andreja Milovića da održi ozbiljnu javnu raspravu o izmjenama Zakona. Ministarstvo pravde odbilo sugestije koje se odnose na mogućnost da Agencija provjerava i da li su funkcioneri eventualno prikrili imovinu u zemlji ili inostranstvu, ali ne samo oni, već i članovi njihovih porodica, ali i na provjeru životnog stila

57097 pregleda 248 reakcija 66 komentar(a)
Ćalović Marković, Foto: Luka Zekovic
Ćalović Marković, Foto: Luka Zekovic

Borba protiv korupcije neće biti ništa bolja ako Vlada danas usvoji posljednju verziju najnovijih rješenja za izmjenu zakona koji definiše tu oblast, jer nisu usvojene ključne preporuke poput obaveze Agencije za sprečavanje korupcije da provjerava da li javni funkcioneri žive u skladu sa zaradama, ali i funkcionera da prijavljuju imovinu djece - bez obzira da li žive sa njima ili odvojeno.

Ministarstvo pravde odbilo je i sugestije koje se odnose na mogućnost da Agencija provjerava i da li su funkcioneri eventualno prikrili imovinu u zemlji ili inostranstvu, ali ne samo oni već i članovi njihovih porodica.

Da je šansa propuštena, nedavno je spočitala i Venecijanska komisija koja je ocijenila da su “ponuđene kozmetičke izmjene”.

“U situaciji kada je većina činilaca društva (ako ne i svi), čini se, saglasna oko potrebe izmjene zakona, propuštena je prilika za obimnije izmjene sadašnjeg Zakona… Iako Venecijanska komisija razumije razloge hitnosti, izražava žaljenje što ovo nije omogućilo inkluzivniji dijalog i detaljniji proces konsultacija o Nacrtu zakona, što bi nesumnjivo koristilo kvalitetu zakona…”, saopšteno je nedavno iz VK.

Zainteresovani su sugestije i primjedbe mogli slati Ministarstvu mejlom ili na ostavljenu adresu, a na isti način im je i odgovoreno.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović Marković poručuje da se “izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije ministar pravde Andrej Milović uporno stavlja u funkciju zaštitnika korumpiranih javnih funkcionera”.

Milović
Milovićfoto: Luka Zeković

“Izmjene koje predlaže predstavljaju kombinaciju kozmetičkih promjena onih članova koji treba da obezbijede suštinsku borbu protiv korupcije i opasnih novina koje će zaštititi korumpirane funkcionere od odgovornosti. Ministar Milović istrajava u namjeri da uvede zastaru za skrivanje imovine od strane funkcionera i njihovih članova porodice, iako je opštepoznata činjenica da zbog selektivnosti u radu Agencije do sada nije pokrenut nijedan ozbiljniji slučaj”, naglasila je direktorica MANS-a.

KAD SE ZAKON “KROJI” IZA ZATVORENIH VRATA

Prema riječima Ćalović Marković, bilo bi razumljivo “da su neke od tih izmjena predložene zbog nepoznavanja ove materije od strane ministra, koji se nikada u svojoj karijeri nije bavo borbom protiv korupcije”.

“Međutim, i nakon vrlo konkretnih komentara koje smo dali na osnovu dvadesetogodišnjeg iskustva u ovoj oblasti, kao i primjedbi Venecijanske komisije, ministar istrajava na opasnim rješenjima koja aboliraju korumpirane funkcionere. Dodatno, takve odluke ministar pravde donosi iza zatvorenih vrata, bez suštinske javne rasprave i bez učešća nevladinog sektora u radnoj grupi, što predstavlja još goru praksu od onoga što je radio prethodni režim”, kazala je.

Ćalović Marković ističe da “sve to navodi na zaključak da ministar ciljano izbjegava javnost kako bi unakazio zakon i omogućio javnim funkcionerima da zadrže skrivenu, nezakonito stečenu imovinu”.

“Zbog toga pozivamo premijera (Milojko Spajić) da spriječi legalizaciju korupcije i obaveže ministra pravde da održi ozbiljnu javnu raspravu o izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije i značajno unaprijedi taj dokument”, poručila je Ćalović Marković.

Milović
Milovićfoto: Boris Pejović

Resor Andreja Milović prihvatio je sugestije Venecijanske komisije i zainteresovane javnosti u Crnoj Gori da obezbijedi Agenciji pristup podacima na računima funkcionera u kreditnim i drugih finansijskim institucijama.

ŽURILI, NISU IMALI VREMENA ZA ZVIŽDAČE

Na više domaćih i međunarodnih sugestija da je Crnoj Gori potreban poseban propis o zviždačima (osobe koje prijavljuju korupciju i ugrožavanje javnog interesa) iz Ministarstva pravde pojasnili su da to nije bilo moguće “zbog kratkog vremenskog perioda u ovom trenutku, a u cilju ispunjavanja privremenih mjerila u poglavlju 23”.

Obećali su da će podzakonskim aktom propisati način za kategorizaciju javnih funkcionera i njihovih obaveza.

Djelimično su prihvatili primjedbu koja se odnosila na rješenje da se postupci utvrđivanja povrede odredaba tog propisa - sprečavanje sukoba interesa, poklone, sponzorstva i donacije i izvještaje o prihodima i imovini javnih funkcionera “ne mogu pokrenuti nakon proteka roka od pet godina od dana učinjene povrede”.

“Na postupak utvrđivanja povrede odredaba ovog zakona koje se odnose na sprečavanje sukoba interesa u vršenju javnih funkcija, ograničenja u vršenju javnih funkcija, poklone, sponzorstva i donacije i izvještaje o prihodima i imovini javnih funkcionera primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak, ukoliko ovim zakonom nije drukčije propisano. Postupci iz stava 1 ovog člana se ne mogu pokrenuti nakon proteka roka od 10 godina od dana učinjene povrede, odnosno 10 godina od dana saznanja za povredu”, navodi se u izvještaju sa javne rasprave, koji je objavilo Ministarstvo pravde.

SLUŽBENICI VIŠE NISU SLUŽBENICI

Međutim, osvrćući se na sugestije da Agencija treba da postupa po sopstvenom saznanju ili prijavi da funkcioneri žive bolje u odnosu na platu koju primaju, iz Ministarstva tvrde da “predlog nije moguće implementirati” i da “Agencija nema nadležnost da vrši nadzor životnog stila javnih funkcionera”.

Nije prihvaćena ni sugestija da je neosnovano udvostručena vrijednost promjene imovine koji je potrebno prijaviti Agenciji sa sadašnjih 5.000 na 10.000 eura, a zadržano je rješenje da se prijavljuje samo imovina članova zajedničkog domaćinstva.

Iako su iz Sindikalne organizacije Agencije, ali i advokati upozoravali da na zaposlene u toj instituciji treba i dalje da se primjenjuje Zakon o državnim službenicima, u Ministarstvu su istrajali na rješenju da to bude Zakon o radu, pozivajući se na preporuke Grupe zemalja za borbu protib korupcije (GRECO).

Nijesu prihvaćeni ni predlozi Instituta alternativa da definicija javnog funkcionera obuhvati i članove komisija u postupcima privatizacije, javno-privatnih partnerstava, dodjele koncesija i javnih nabavki, a da Agencija ima obavezu da utvrđuje postojanje sukoba interesa u vršenju javne funkcije u oblasti prostornog planiranja, urbanizma, koncesija i javnih nabavki…

Bonus video: