Šta kažu stručnjaci, a šta građani o generalnoj vještačkoj inteligenciji: Budućnost po mjeri čovjeka ili mašine

Prema optimističnim procjenama stručnjaka, generalna vještačka inteligencija udaljena najmanje deceniju, kažu iz Crnogorskog udruženja za vještačku inteligenciju. Upitnik “Vijesti” pokazao da u javnosti postoji bojazan, ali i nada da bi mogla da ima pozitivne efekte na društvo

49746 pregleda 28 reakcija 10 komentar(a)
Generalna vještačka inteligencija (ilustracija), Foto: Shutterstock
Generalna vještačka inteligencija (ilustracija), Foto: Shutterstock

Iako će generalna vještačka inteligencija (AGI) vjerovatno zamijeniti mnoge poslove koji uključuju rutinske i repetitivne zadatke, istovremeno će stvoriti nove mogućnosti i radna mjesta u oblastima koje zahtijevaju ljudsku kreativnost i strateško razmišljanje. Oslanjajući se na vještačku inteligenciju (AI) za obavljanje rutinskih zadataka, ljudi će moći da se fokusiraju na složenije i bitnije zadatke koji zahtijevaju ljudsku intervenciju.

Tako iz Crnogorskog udruženja za vještačku inteligenciju (MAIA) komentarišu potencijalni ulazak AGI u svakodnevnu upotrebu i njen uticaj na privredni sistem.

Kako su kazali iz MAIA, prema mišljenju stručnjaka, čak i onih optimističnih, AGI je od društvene implementacije udaljena najmanje deceniju.

“Generalna vještačka inteligencija, koja bi imala sposobnost da izvršava bilo koji intelektualni zadatak koji može da izvrši ljudsko biće, trenutno je još u fazi istraživanja i razvoja. Trenutni modeli vještačke inteligencije, preciznije mašinskog učenja (poput GPT-4), su usko specijalizovani i fokusirani na specifične zadatke, i u tom pogledu su prevazišli sposobnosti prosječnog čovjeka”, rekli su “Vijestima” iz ovog udruženja.

“Vijesti” su nedavno objavile upitnik čiji je cilj bio da se stekne utisak o informisanosti crnogorske javnosti o AGI, njihovim osjećanjima prema ovoj tehnologiji, kao i mogućnosti upotrebe u poslovima koje danas obavljaju.

Otpor javnosti opravdan

Od 252 popunjena upitnika, na pitanje da li znate šta je AGI, 174 osoba je odgovorilo “da”. Njih 78, kako su naveli, nisu znali šta je AGI.

Na pitanje da li pojam AI kod vas izaziva pozitivna ili negativna osjećanja, odgovori su pomiješani. Jedan broj onih koji su popunili upitnik smatra da je vještačka inteligencija korisno oruđe u rukama čovjeka, da može da doprinesu razvoju na mnogim poljima, i da se može gledati kao sljedeći korak u evoluciji.

Sa druge strane, potencijalne zloupotrebe tehnologije, gubitak kontrole nad njom i ljudska koruptivnost, neki su od strahova koji izazivaju negativna osjećanja kod lica koja su popunila upitnik.

Iz MAIA su “Vijestima” kazali da su strah i otpor prema AGI razumljivi i često opravdani, s obzirom na potencijalne rizike i neizvjesnosti koje nosi ova tehnologija.

Kao moguće problem navode gubitak privatnosti, ekonomske promjene, sigurnosne prijetnje, etičke implikacije…

Međutim, iz ovog udruženja ističu da je važno napomenuti da sve zavisi od namjene sa kojom se vještačka inteligencija razvija.

“…Pa sa druge strane koristi mogu biti ogromne. AI može dovesti do poboljšanja kvaliteta života, unapređenja medicinskih istraživanja, rješavanja globalnih problema, itd”, poručuju iz MAIA.

Ocjenjuju da se skepticizam prema ovoj tehnologiji može ublažiti kroz odgovorno istraživanje, rigorozne regulative i otvorenu javnu diskusiju:

“Transparentnost u razvoju AI tehnologija i saradnja između državnih institucija, industrije i akademske zajednice su ključni faktori u osiguravanju da AI bude razvijena i korišćena na način koji donosi maksimalne koristi, uz minimalne rizike”.

Koristan alat ili nešto više?

“Ne, to je samo alat kao automobil. Ima svrhu i funkciju olakšanja korisniku”. “Nove tehnologije koristim onakve kakve jesu, da mi služe u poslu i životu, a ne da gajim osjećanja prema njima”. “Ne. Nema emocionalne veze. Gro upotrebe tehnologija koristim u edukativne svhe i u podizanju sopstvenih nivoa raznih pismenosti: medijske, informatičke, lingvističke, pravne, ekonomske, itd”.

To su neki od odgovora na pitanje da li primjećujete da stvarate emocionalne veze ili vezanosti sa novim tehnologijama iz upitnika “Vijesti”.

Iako je većina odgovora bila odrična, bilo je i primjera onih koji su rekli da su vezu već stvorili, ili da vide mogućnost da bi mogli da je stvore u budućnosti:

“Primjećujem i nemam problema sa tim. Uživam u novim tehnologijama i koristim ih kao važne alate. Sinergija”. “Postaje dio moje svakodnevice, kao kad pijete kafu...navika bez koje se osjećate neprijatno ako vam se uskrati”. “Primećujem. Postajem zavistan od novih tehnologija i udaljavam se od ljudi”. “U ovoj fazi razvoja tehnologije, je to samo alat. U slučaju da se neka vrsta svjesnosti, ličnosti razvije vjerujem da bih mogao da se na neki način povežem”.

Američki psiholog Mark Travers u članku za “Forbs” magazin navodi da kako tehnologija nastavlja da se razvija, tako se razvija i dinamika odnosa između ljudi i AI.

“U ovoj eri promjena, AI takođe preoblikuje društvene interakcije i, naizgled, način na koji volimo. Sa virtuelnim asistentima i čet-botovima koji mogu da simuliraju značajne ljudske interakcije, AI je evoluirala daleko iznad puke funkcionalnosti. Čini se da ljudi ne samo da su sposobni da formiraju duboke emocionalne veze sa AI, već mogu čak i doživjeti romantičnu ljubav prema njoj”, piše Travers.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock

On kaže da postoje dva razloga, prema istraživanjima, zašto bi ljudi mogli da stvore emocionalne veze sa vještačkom inteligencijom. Prvi je privlačnost antropomorfizma, a drugi tzv. “triarhična teorija ljubavi”.

Travers antropomorfizam opisuje kao tendenciju pripisivanja osobina, emocija i namjera sličnih ljudima ne-ljudskim entitetima, te ističe da to igra značajnu ulogu u tome kako ljudi stupaju u interakciju i odnose se sa AI.

Govoreći o triarhičnoj teoriji ljubavi, Travers objašnjava da je studija o odnosima između ljudi i vještačke inteligencije iz 2022. pokazala da je na osnovu te teorije, koja sugeriše da je romantična ljubav spoj intimnosti, strasti i posvećenosti, moguće iskusiti takvu ljubav prema sistemu vještačke inteligencije.

“Pojedinci mogu previdjeti vještačku prirodu tehnologije i umjesto toga se fokusirati na njene superiorne kvalitete. Njihova efikasnost, priroda bez osuđivanja i pouzdanost mogu stvoriti povjerenje i osjećaj stabilnosti koji se često doživljava kao nedostatak u ljudskim odnosima. Dakle, iako AI možda neće izbrisati potrebu za ljudskom vezom, približava se njenom repliciranju”, poručuje Travers.

Privredni uticaj zavisan od namjera

Uvođenje A(G)I će imati dubok i kompleksan uticaj na privredu, ali konačni ishod je subjektivan, i zavisiće od namjera i načina na koji će se koristiti, objašnjavaju iz MAIA.

Oni poručuju da efekti vještačke inteligencije na zaposlenost nisu jednoznačni.

“Ovo znači da će ljudima biti potrebne naprednije vještine kako bi se prilagodili novom ekonomskom okruženju. Obrazovanje (formalno i neformalno) će odigrati ključnu ulogu u pripremi radne snage za ovu transformaciju, nudeći kurseve i programe koji će omogućiti ljudima da steknu vještine na višem nivou, poput programiranja, analize podataka, menadžmenta i kreativnog razmišljanja. Ulaganje u ljudski kapital i prilagođavanje obrazovnih sistema novim potrebama tržišta rada biće neophodno kako bi se maksimizovale koristi i minimizirali negativni efekti AGI na zaposlenost”, kazali su “Vijestima”.

Na pitanje kako zamišljate vaš današnji posao u slučaju da se AGI dogodi, veliki broj osoba koje su popunile upitnik izrazili su optimizam, navodeći da bi im AGI značajno pomogao u rađenju rutinskih stvari, kao i povećanju efikasnosti u rađenju ili vođenju posla.

“Kao tehničar elektronske struke koji stoji pred zadatkom da pronade grešku na, recimo, rentgen-aparatu, bio bih zahvalan svakom ko bi mi pomogao da svojim analitičkim savjetima i konkretnim predlozima za pronalazak greške u aparatu. A tek pomoć prilikom rješavanja pitanja, recimo legalizacije građevinskog objekta”. “Kao vlasnik radio taksi firme, pretpostavljam da neće trebati da se angažuju vozači nego će to biti 100 odsto automatizovano”. “Koristio bih ga kao olakšicu. Ne bih ga sofisticirao do mjere da moze preduzeti kompleksne zadatke kao samoevaluacija, samonadogradnja i proizvodnja drugih botova tj. ne bih razvio Al vec VI-virtual reality”. “Manje bih razmišljao kako da uradim posao. Za dileme i neznanje pitao bi najprije AGI, pa možda potom ljude”. “Mislim da ću biti još efikasniji! Neslućene mogućnosti se nude”, neki su od odgovora.

Jedan broj lica koja su odgovorila na pitanje istakla su da AGI ne može pomoći u njihovom poslu, kao i da, ukoliko bi mogao da pomogne, da se to neće desiti u skorijoj budućnosti:

“Lišen ljudskog faktora i elementa, bez kojeg takav posao ne može uspješno da se obavlja”. “Moj posao teško može AGI obavljati...”. “AGI će teško zamijeniti praktične i fizičke poslove”. “AGI ne može zamijeniti moj posao trenutni nikako, čak ni 10 AGI-ja, jer se posao radi isključivo rukama”. “Nijesam zabrinut. Moj posao je veoma kompleksan, tu se samo čovjek može snaći još uvijek”. “S obzirom da radim na univerzitetu, to je jedan od poslova na koje će Al tehnologije najmanje uticati po pitanju zamjene ljudskih kadrova. Doći će do implementacije novih znanja u silabuse i primjene novih tehnologija u didaktičke svrhe. Neće biti Al profesora na fakutetima, makar ne za mog životnog vijeka”.

Dvije osobe koje su odgovorile na pitanje, rekla su da su trenutno nezaposlena i da se nadaju da će uvođenje AGI dovesti do novih poslova.

Iako se prema najoptimističnijim prognozama stručnjaka navodi da je AGI udaljena najmanje deceniju, iz MAIA kažu da drugi smatraju da je potrebno mnogo više vremena zbog složenosti i etičkih pitanja koja treba riješiti prije nego što AGI postane dio svakodnevnice.

Ocjenjuju da bi se izlaskom novog programa GPT-4o moglo reći da smo korak bliže AGI, ali da je to zapravo “multimodalan sistem koji može integrisati i obraditi informacije iz više različitih tipova podataka, kao što su tekst, slike, zvuk, video i senzorski podaci”.

“Treba naglasiti da pitanje kada će generalna vještačka inteligencija biti razvijena zavisi od različitih (subjektivnih) definicija šta ona zapravo predstavlja, da li sistem mora postati ‘svjestan’ da bi predstavljao AGI, i šta je definicija ‘svijesti’ i ‘inteligencije’ u tom kontekstu”, dodaju iz MAIA.

Strah prisutan, scenario udaljen

Mnogi svjetski stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi napredne AI tehnologije, ukoliko bi im se povjerili “ključni zadaci”, mogle da izazovu “uništenje civilizacije”, kako je to nazvao američki milijarder i tehnokrata Ilon Mask.

Autor knjige “Generative AI in Practice: 100+ Amazing Ways Generative Artificial Intelligence is Changing Business and Society” Bernard Mar u članku za magazin “Forbs” kaže da je budućnost u kojoj bi mašine mogle da preuzmu kontrolu nad čovječanstvom - plod mašte.

“Bliži pogled na trenutno stanje AI tehnologije otkriva da su ovi strahovi, iako popularni u naučnoj fantastici, daleko od realizacije u stvarnom svijetu”, navodi Mar.

On ističe da su većina sistema vještačke inteligencije sa kojima se svakodnevno susrećemo primjeri “uske vještačke inteligencije”.

Ovi sistemi su, kako objašnjava Mar, majstori specijalizacije, vješti u zadacima kao što su preporučivanje vašeg sljedećeg filma na Netfliku, optimizacija rute da bi se izbjegle saobraćajne gužve ili još složenije poslove poput pisanja eseja ili generisanja slika.

“Uprkos ovim mogućnostima, oni funkcionišu pod strogim ograničenjima, dizajnirani da se ističu u određenoj areni, ali nesposobni da pređu te granice”, dodaje on.

Dalje navodi da se proaktivnim prilagođavanjem propisa, može efikasno predvidjeti i ublažiti potencijalni rizici i neželjene posljedice, obezbeđujući ulogu vještačke inteligencije kao moćnog alata za pozitivan napredak, a ne prijetnje.

“Ovaj kontinuirani fokus na bezbjedan i etički razvoj vještačke inteligencije je ključan za iskorištavanje njegovog potencijala uz izbjegavanje zamki prikazanih u distopijskim narativima. AI je tu da pomogne i poveća ljudske sposobnosti, a ne da ih zamijeni”, kazao je Mar.

On smatra da je koncept generalne vještačke inteligencije ostaje daleki cilj, kao i da je budućnost čovječanstva “čvrsto u rukama čovjeka”:

“Današnji najsofisticiraniji AI sistemi bore se sa zadacima koje ljudsko dijete obavlja intuitivno - prepoznavanje objekata u neurednoj prostoriji ili shvatanje suptilnosti razgovora”.

Da je strah od scenarija u kojem čovjek više ne drži stvari u svojim rukama itekako prisutan, potvrđuje i odgovori lica koja su popunila upitnik.

“Ako se nastavi ovim trendom hoće”. “Ako se ovakvim tempom nastavi za 100 godina ili ranije čovječanstvo će nestati, sem možda u prirodnim zajednicama divljine”. “Da, ali se nadam da će čovjek predvidjeti ove mogućnosti i napraviti kontrolu i izvještavanja o sprovedenom aktivnostima od AGI”. “Da, definitivno sve ide ka tome. TERMINATOR!”. “Da, ne znam kako - tiho, pretpostavjam, i definitivno kroz generacije”. “Da, potpuno preuzimanje i otimanje kontrole”, glase neki od odgovora.

Ipak, ima i onih koji dijele Marovo mišljenje:

“Apsolutno ne, jer će se centri razvoja ovih tehnologija pomno baviti ograničavanjerm mogućnosti ovih tehnologija. Nijednom inteligentnom biću nije u interesu da samo sebe eliminiše. U pitanju je panika svojstvena SC filmovima, gdje roboti ‘preko noći razvijaju svijest’”.

Ako u Crnoj Gori postoji volja i vizija…

Ključni faktori za razvoj AGI su ljudski resursi, obrazovanje i pristup podacima kroz saradnju institucija. Ako postoji volja i vizija od strane Vlade i privatnog sektora, moguće je stvoriti povoljno okruženje za razvoj AI tehnologija.

Tako iz MAIA odgovaraju na pitanje da li u Crnoj Gori postoji potencijal za razvijanje tehnologija vještačke inteligencije, navodeći da njihovo udruženje okuplja inženjere i naučnike koji se bave razvojem AI modela u različitim domenima, kao što su medicina, finansije, biologija, geografija u državi, ali i vodećim kompanijama širom svijeta.

“To pokazuje da Crna Gora itekako posjeduje kvalitetne ljude, stručnjake i mlade talente koji su spremni da prenesu svoje ekspertize za poboljšanje sistema - kako obrazovnog, tako i državnog”, objašnjavaju oni.

Dodaju da stvaranje povoljnog okruženja za razvoj AI tehnologija uključuje ulaganje u STEM obrazovanje (interdisciplinarni pristup nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici) kroz unapređenje i ažuriranje obrazovnih programa koji su, kako kažu, zastarjeli, podršku inovacijama i start-up kompanijama, kao i povezivanje sa međunarodnim istraživačkim centrima i tehnološkim kompanijama.

“Finalno, ne možemo govoriti o primjeni AI-ja u Crnoj Gori ako prvo ne digitalizujemo i uvežemo kompletan sistem. Podaci su ključ i preduslov za primjenu AI rješenja. Ovo je pitanje koje treba da počnemo da rješavamo odmah, kako bismo stekli uslove za razvoj ovih sistema kroz koju godinu. Kroz strateška ulaganja i saradnju, Crna Gora može postati dio globalnog AI ekosistema i iskoristiti ovu priliku za tehnološki i ekonomski napredak”.

Potpuna zabrana ili džinovski napredak?

Da je ljudski rod sposoban da se prilagodi novim tehnologijama, više puta je dokazao kroz istoriju. Primjer industrijske revolucije, sredinom i krajem 19. vijeka, odličan je pokazatelj kako su nove tehnologije iskorištene za boljitak života, uprkos inicijalnom strahu i otporu stanovništva.

Mišljenja osoba koja su popunila upitnik variraju - od onih da je potrebna potpuna zabrana AGI, stroge regulacije, do toga da je njegova upotreba “džinovski napredak”.

“Društvo, njegov mejnstrim, naravno da nije za promjene iz zone komfora. Društvo je nakon posljednje pandemije pokazalo niz slabosti, ali i mogućnosti prilagođavanja novim tehnologijama u brzom tempu. Već sada u mnogim industrijama robotizovani su procesi rada. Ljudi imaju uvijek izbor, mogućnosti prekvalifikacije, rada na poslovima koje roboti vjerovatno nikada neće moči savladati. Dobro došao AGI, ali čuvajmo se od ZLOGI. Džinovski koraci u svim oblastima i sasvim izvjesno rješenje besplatne i svima dostupne energije”. “Industrijska revolucija je donijela pozitivne pomake. Ne mislim takoo AGI”. “Istorijski su se ljudi bunili protiv svega što je novo, tako i protiv Al, i nijesu bili upravu, mislim da nijesu ni sada”. “Jednostavno građanska neposlušnost je jedina mogućnost. Mislim na globalnom nivou jer je Crna Gora u ovoj priči nebitna”.”Kako god, AI je neminovnost buducnosti”.”Kameno doba nije prestalo jer je nestalo kamena već zbog novih izuma. Čovjek je stvoren da uči i radi koristeći svoj mozak pa je napravio nove izume da bi sebi olakšao, bio ‘glavni’ i napravio neki profit. Napraviti nešto što će preuzeti vlast ili upravljati nad svim što je čovjek do sad stvarao je ravno povratku u kameno doba gdje će sve što je do sad stvoreno biti bezvrijedno, ako svim tim ne upravlja čovjek. Možda je i tako bolje. Reset pa iznova borba”, neki su od odgovora…

Bonus video: