Sjeći će šumu bez dozvole da bi radile pilane

U odluci tenderske komisije za sprovođenje postupka davanja šuma u državnoj svojini navedeno je da se ponuda DOO „Berkom“ odbija zbog toga što količina bruto mase koja se daje u predmetnom odjeljenju prevazilazi maksimalnu zapreminu sirovine po prosječno zaposlenom radniku ponuđača
317 pregleda 4 komentar(a)
sječa šuma, Foto: Arhiva Vijesti
sječa šuma, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 24.07.2017. 19:37h

Predstavnici više drvoprerađivačkih firmi iz Berana, koje su članice Novog udruženja drvoprerađivača i zaštite životne sredine, zatražili su od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja da poništi nedavno zaključeni tender o davanju prava na korišćenje državnih šuma na području beranske opštine.

Na ovaj korak oni su se odlučili nakon što ni ove godine, kao vlasnici pogona za drvopreradu, nijesu dobili koncesije u dijelu gazdinske jedinice „Kaludarsko- dapsićke šume“.

Iz udruženja su poručili da će, ukoliko se ne udovolji njihovom zahtjevu, radikalizovati svoje proteste, blokiraće prilazne puteve, počeće samostalno da sijeku državnu šumu, kako bi obezbijedili neophodnu sirovinu za rad svojih pilana. Oni tvrde da se njihovi proizvodni pogoni, zbog diskriminatorskog odnosa države, godinama nalaze u stanju mirovanja.

„Naši pogoni za preradu drveta godinama miruju jer se koncesije za šume dodijeljuju samo privilegovanim koncesionarima, koji su nečija produžena ruka. Zato smo ove godine, vođeni preporukama odgovornih u Upravi za šume, napravili konzorcijum DOO „Berkom“ sastavljen od sedam drvoprerađivačkih firmi, misleći da ćemo na taj način na raspisanom tenderu dobiti na korišćenje dio drvne mase u kaludarsko-dapsićkim šumama. Ni to nije pomoglo jer je ponovo koncesije u ovoj gazdinskoj jedinici ponovo dobilo isto preduzeće koje godinama dobija“,objašnjavaju članovi udruženja.

Prema njihovom mišljenju, radi se o skandalu i dokazu da su pojedini moćnici jači od države i da im je dozvoljeno da drže monopol u ovoj oblasti.

U odluci tenderske komisije za sprovođenje postupka davanja šuma u državnoj svojini navedeno je da se ponuda DOO „Berkom“ odbija zbog toga što količina bruto mase koja se daje u predmetnom odjeljenju prevazilazi maksimalnu zapreminu sirovine po prosječno zaposlenom radniku ponuđača.

Iz DOO „Berkom“ tvrde, međutim, da imaju dokaze da procedura oko dodjele koncesija nije sprovedena u skladu sa zakonom i da opravdano sumnjaju da su cijeli postupak pratile koruptivne radnje. Svoje tvrdnje će predočiti i državnom tužilaštvu, kao i međunarodnim institucijama u Crnoj Gori.

Iz Novog udruženja drvoprerađivača tvrde da su bili bolji i sa cijenom i sa bodovima, ali da komisija to nije uvažila, zbog čega osnovano sumnjaju da iza firme koja je dobila koncesije stoji neko vrlo moćan.

„Mi smo ponudili da državi platimo po 39 eura za svaki posječeni kubik drveta u državnoj šumi, oni su ipak dali koncesije preduzeću koje je ponudilo deset eura manje. Na ovaj način državni budžet je samo u ovom slučaju oštećen za nekih sedamdeset hiljada eura...“, piše u dopisu koji su članovi Novog udruženja uputili resornom ministarstvu.

Gostujući nedavno na Televiziji “Vijesti”, direktor Uprave za šume Nusret Kalač potvrdio je da ima nepravilnosti u radu koncesionara i da se koncesije u svim opštinama preispituju.

Kada bi beranski drvoprerađivači dobili na tenderu, zaposlili bi 200 ljudi

Kada bi drvoprerađivačka preduzeća na području beranske opštine koja su sada u stanju mirovanja dobila pravo na sirovinu i priliku da rade, mogla bi da zaposle makar dvije stotine radnika.

To je prosta računica do koje su došli u Novom udruženju drvoprerađivača i zaštite životne sredine.

„Mi smo napravili konzorcijum koji bi u slučaju da dobije potrebnu sirovinu za rad, uposlio 200 radnika.

To je velika stvar za Berane i to su nadležni trebali da imaju u vidu. Međutim, to njih nije zanimalo, jer je njima jedino važno da udovolje potrebama određenih lobija koji, u vezi sa pitanjem upravljanja državnim šumama, drže sve konce u svojim rukama. Njima je, očigledno, umjesto smanjenja nezaposlenosti cilj da, koristeći prirodne resurse napune svoje džepove“, tvrde u ovom Udruženju.

Bonus video: