“IZVJEŠTAJ IZ SJENKE” NVO KOALICIJE 27

Pogrešne odluke o životnoj sredini usporiće put u EU

Marojević smatra da ulaganje u zaštitu životne sredine ne treba da se posmatra kao trošak, već kao dugoročna investicija
55 pregleda 0 komentar(a)
Maljevac, Foto: Goran Malidžan
Maljevac, Foto: Goran Malidžan
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Nestručnost kadrova, neprimjenjivanje propisa i i planovi i odluke koji samo pogoršavaju stanje životne sredine, najveći su problemi koji očekuju državu prilikom otvaranja Poglavlja 27 - životna sredina, koje se očekuje do kraja godine.

To se navodi u „Izvještaju iz sjenke“ Koalicije 27  koju čini dvadesetak nevladinih organizacija, u kojem autori navode ključne događaje u oblasti životne sredine u Crnoj Gori za period od aprila 2016. do juna ove godin.

Analizirajući iskustva zemalja koje su  posljednje postale dio EU, kao i kvalitet dosadašnje realizacije krupnih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori, poput postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u nekoliko opština, za Aleksandra

Perovića iz Ekološkog pokreta „Ozon“ se nameće pitanja da li će instiutucije sistema tokom procesa pregovora moći da odgovore na sve izazove.

„Ili će, kao i do sada, svaku aktivnost pratiti problemi, koji su trebali biti prepoznati i planski rješeni prije početka radova“, kazao je Perović i kao primjer navodeći tretman kanalizacionog mulja.

Perović smatra da, iako bi mali sistemi kakav je Crna Gora, trebalo da budu efikasniji kada je usvajanje najsavremenijih standarda iz oblasti životne sredine u pitanju, „treba biti realan u očekivanju od prilično skromnih administrativnih kapaciteta“. 

Jelena Marojević iz NVO Green Home, kaže da Poglavlje 27 jeste vrlo kompleksno i zahtjevno, i u legislativnom, i finansijskom smislu. 

„Ali, zbog toga ga nikako ne treba posmatrati kao ograničenje, što se često može čuti u javnosti. Naprotiv, paket zakonodavstva EU uključen u Poglavlje 27 je velika šansa za  Crnu Gori da unaprijedi svoju životnu sredinu, poboljša uslove života građana i  društvo u cjelini, i da opravda svoj ekološki status“, kazala je ona.

Marojević dodaje i da će, s obzirom na obim Poglavlja 27 i dugoročne ciljeve EU, ispunjavanje uslova sadržanih u Poglavlju, zahtijevati punu posvećenost Vlade. 

„Da bi proces bio uspješan, donosioci odluka treba životnu sredinu da postave visoko na listi prioriteta što, sudeći prema postojećim problemima, nije slučaj. Čvrsta odlučnost i promjena dosadašnjeg kursa politike u ovoj oblasti biće neophodna da bi se riješili decenijama nagomilani problemi u oblasti životne sredine i odgovorilo na sadašnje i buduće izazove”, rekla je ona „Vijestima“.

Perović kaže da je jasno da će otvaranjem pregovaračkog poglavlja 27 proces evropskih integracija postati još izazovniji, kako za pregovaračke strukture, tako i za cjelokupan sistem, pa i društvo u cjelini. 

„Ubuduće će morati da se prikažu vidljivi i mjerljivi rezultati, a ne kako je to do sada bio slučaj - samo pomaci u usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU.  Više neće moći kao do sada, da se različitim strateškim i akcionim planovima prolongira konkretno rješavanje problema. Akcenat će ubuduće biti na njihovoj realizaciji. Time bi trebalo da se unaprijedi postojeće stanje životne sredine“, optimističan je Perović. 

I upravo je obezbjeđivanje adekvatnog i stručnog kadra, kako se navodi i u izvještaju Koalicije 27, jedan od najvećih izazova za uspješno dostizanje standarda u oblasti životne sredine u svim oblastima. 

„Trenutna kadrovska rješenja nemaju dovoljan kapacitet ni da shvate, a kamoli da na kvalitetan način zaštite javni interes i odrede realne smjernice za rješavanje nagomilanih ekoloških problema“, kazao je Perović.

Problem je i nedovoljna i nedovoljno ozbiljna komunikacija o pitanju dostizanja standarda u životnoj sredini nadležnih institucija kako sa građanima, tako i sa civilnim i privrednim sektorom. 

Autori Izvještaja navode da civilni sektor, zbog trenutnog odnosa institucija prema NVO, suštinski bitno ne utiče na procese u kojima učestvuje, te da na javnim raspravama uglavnom učestvuje kao „dekor“...

„Civilni sektor se poziva na učešće u radnim grupama, upravnim i savjetodavnim odborima, u okviru kojih suštinski bitno ne utiču na procese u kojima učestvuju“, navodi se, pored ostalog, u Izvještaju.

Deklarativna saradnja sa civilnim sektorom osjetna je, kako se dodaje, i u procesima organizovanja javnih rasprava, na koje organizacije civilnog društva redovno učestvuju, ali čiji se stručni i argumentovani komentari, navodi se u Izvještaju, gotovo nikada ne usvajaju.

Primjetna je, navode iz Koalicije 27, i praksa održavanja javnih rasprava tokom godišnjih odmora i praznika, a u nekim slučajevima i u prostorijama zagađivača...

Kao problem navode i slobodan pristup informacijama.

„Pojedine nadležne institucije ne dostavljaju odgovore i time onemogućavaju implementaciju Zakona o slobodnom pristupu informacijama“, navodi se u Izvještaju i dodaje da su među takvim institucijama Nacionalni parkovi Crne Gore, Uprava za inspekcijske poslove, Agencija za zaštitu životne sredine...

Kada su u pitanju oblasti koje bi trebalo urediti u oblasti zaštite životne sredine, kao najzahtjevnije se, prema „Izveštaju iz sjenke“, navode upravljanje otpadom i upravljanje vodama.

Marojević objašnjava da je to slučaj zbog niza legislativnih dokumenata i odluka koje tek treba donijeti u tim oblastima, kao i zbog potrebe za značajnim infrastrukturnim ulaganjima koja iziskuju i visoke troškove. 

Ona, međutim, kaže da ulaganje u životnu sredinu nikako ne treba posmatrati kao trošak.

„Naprotiv. Ulaganje u životnu sredinu treba posmatrati kao investiciju  i mudro ulaganje u budućnost i zdravlje svojih građana“, kazala je ona.

Marojević dodaje i da bi, osim toga, neophodno da kao država „kontinuirano radimo na privlačenju investicija i energetski efikasnih tehnologija u svim sektorima ekonomije, i u stambenom i komercijalnom sektoru.

„Na taj način bismo omogućili primjenu nisko-karbonskih savremenih tehnologija, što je i krajnje opredjeljenje EU koje bi i Crna Gora trebalo da prihvati“, kaže Marojević.

Ali, kako kaže Aleksandar Perović, bez suštinske podrške donosioca odluka na najvećem nivou, što je do sada uporno izostajalo, ali i pritiska civilnog društva, realno je očekivati prilično spor odgovor sistema na sve izazove koje pregovori podrazumijevaju.  

"Termoelektrane riješiti alarmantni problem aerozagađenja u Pljevljima. Takve tvrdnje je nemoguće potkrijepiti ijednom ozbiljnom teorijom“, kaže Perović

„Kada je upravljanje otpadom u pitanju, umjesto da se Državnim planom prepozna najbolje rješenje, mi imamo situaciju da se trenutnio planira izrada studija opravdanosti svake od tri prepoznate opcije, pa čak i izgradnje centralne spalionice otpada u Nikšiću. To je apsurdno, ako znamo da je Evropska komisija ukazala na manjakavosti takve tehnologije. Ili recimo kada je kvalitet vazduha u pitanju imamo tragikomičnu tvrdnju Vlade da će izgradnja II bloka Termoelektrane riješiti alarmantni problem aerozagađenja u Pljevljima. Takve tvrdnje je nemoguće potkrijepiti ijednom ozbiljnom teorijom“, kaže Perović.  

Iza nas su mnogi neriješeni problemi u oblasti životne sredine. A još mnogo pitanja bi tek trebalo otvoriti. Crna Gora još nema vodnu osnovu, Strategija upravljanja vodama Crne Gore za period 2016-2035. još nije usvojena. U oblasti koja se odnosi na zaštitu prirode učinjeni su neki koraci - usvojen je Zakon o zaštiti prirode i započet projekat Natura 2000, ali ekspertska radna grupa za zaštitu prirode još nije realizovana, kao ni planirano administrativno osnaživanje u Direktoratu za životnu sredinu... U toj oblasti nadležnima je, smatraju u Koaliciji 27, ekonomska valorizacija i dalje iznad zaštite prirode, ne postoji domaćinsko gazdovanje šumama, problematične su i lovne kvote, te čini se opšteprisutan lov nedozvoljenim sredstvima i krivolov uopšte...

Država nije sanirala niti se opredijelila šta sa budućim generisanim industrijskim otpadoom

Preko 4,5 miliona tona opasnog otpada, koji je prekategorisan u neopasni, odloženo je na deponiji rudnika olova i cinka u Gradcu, u Pljevljima, podsjećaju iz Koalicije 27 i dodaju da je za sanaciju te lokacije potrebno šest miliona eura. 

„Takođe na deponiji Maljevac, odloženo je oko 4 miliona tona pepela i šljake, takođe prekategorisane u neopasni otpad, za čiju sanaciju je potrebno 5 miliona eura. Kada je u pitanju Brodogradilište Bijela i opasan grit, odloženo je preko 50 miliona tona opasnog otpada, koji je prekategorisan u neopasni, a za čije će uklanjanje biti potrebno 17 miliona eura. Za sanaciju industrijskog otpada u KAP-u potrebno je 12 miliona, a za sanaciju bazena crvenog mulja nešto više od 3 miliona“, navodi se u „Izvještaju iz sijenke“.

U odnosu na prvobitni plan sanacije crnih ekoloških tačaka koje su uključivale pet lokacija, dodaju iz Koalicije 27, Željezara sa svojom deponijom nije ušla u taj projekat jer je bila u privatnom vlasništvu.

Autori Izvještaja navode da nije poznato da li je vlasnik krenuo u rješavanje tog problema. 

„Takođe bazeni crvenog mulja su naknadno prodati privatnom investitoru, koji je imao plan za sanaciju i valorizaciju ali je ista izostala. Nije poznato da li nadležne institucije imaju plan za prevazilaženje postojećeg problema u privatnom vlasništvu“. 

Nezavisno od sanacije postojećih crnih ekoloških tačaka, država se, kažu iz Koalicije 27, još nije opredijelila šta sa budućim generisanim količinama industrijskog otpada, koji će nakon transponovanja SEVESO direktive, biti kategorisan kao opasan otpad.

Poglavlje otvoreno izbacivanjem guma na Lovćenu?

Od države koja vam je dala prvo i bez ikakvog pokrića proglašavanje ekološke države u svijet, naplaćivanje eko takse na granicu, negašenje požara, ubijanje cjelokupnog ribljeg fonda dinamidom, gradnju u Nacionalnom parku Skadarsko jezero, pretvaranje Solane u građevinsko zemljište, Pljevlja, lov generatorom snimljen od strane državne televizije, aktiviste za zaštitu od krivolova koji su kažnjavani za krivolov, kidanje glava srnama i trovanje kućnih ljubimaca, stiže novi hit”, nakon tog opisa slijedi fotografija na kojoj, sad već poznato, kamioni nikšićke kompanije „Mehanizacija i programat“, na Bukovici, na Lovćenu, istovaraju gume. Na fotografiji i pitanje - “Alo momci, što činite to?” i odgovor – “Otvaramo poglavlje 27: Zaštita životne sredine, što?”

Tako je situaciju u oblasti životne sredine u Crnoj Gori prije dvadesetak dana opisao “Stari liberal”. U pitanju je Fejsbuk stranica, na kojoj autor svakodnevno objavljuje fotomontaže (mimove) uz sarkastične komentare društveno-političkih zbivanja.

“Stari liberal” je, čini se, i ovaj put u tek pukom nabrajanju onoga što je očigledno i najmanje zainteresovanima za životnu sredinu i Poglavlje 27, sročio manje-više sve ono što su problemi Crne Gore u toj oblasti.

“Stari” se našalio i naveo da je Poglavlje otvoreno izbacivanjem guma na Lovćenu.

Preporučujemo za Vas