Ako Mareza zamuti, stižu cisterne vode

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje, tvrde u “Vodovodu”, nije isplativa

30024 pregleda 40 reakcija 16 komentar(a)
Zamućenje desetak dana godišenje: Vodoizvorište Mareza, Foto: Luka Zeković
Zamućenje desetak dana godišenje: Vodoizvorište Mareza, Foto: Luka Zeković

U Podgorici su od danas najavljene jake padavine, što bi ponovo moglo usloviti zamućenje vode na vodoizvorištu Mareza, sa kojeg se napaja 60 odsto domaćinstava u glavnom gradu.

To vodoizvorište je, kažu iz podgoričkog preduzeća “Vodovod i kanalizacija”, na specifičnom terenu, zbog čega i dolazi do zamućenja, a voda nekada nije za piće ni nakon prokuvavanja.

Rješenje bi bilo izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode, ali, kako objašnjava direktor podgoričkog “Vodovoda” Aleksandar Nišavić, to nije i najbolje rješenje.

Prema njegovim riječima, mali je broj dana godišnje kada se dogodi zamućenje vodoizvorišta, zbog čega “izgradnja postrojena nije optimalno rješenje”.

Nišavić je precizirao da je crpna stanica Mareza zamućena približno 10 dana godišnje, a da bi postrojenje moralo raditi tokom cijele godine.

“To, sa tehničke strane, ne predstavlja optimalno rješenje”, naglasio je on.

Na pitanje na koji način se tokom takvih dana može pomoći domaćinstvima, Nišavić navodi da će se podgorički “Vodovod” potruditi da priprema cisterne pitke vode na određenim lokacijama u gradu.

“Kao što smo naveli u prethodnom obraćanju, u pitanju je u prosjeku do 10 dana u toku godine, što, složićete se, nije predug period. Dodatno, uglavnom je u pitanju samo parametar mutnoće, dok su ostali mikrobiološki parametri u dozvoljenim granicama, te je i u ovom periodu uz prokuvavanje vode sa česme istu moguće koristiti. Ipak, potrudićemo se da nađemo rješenje i u ovim danima, obezbjeđivanjem cisterni pitke vode na određenim lokacijama ili na neki drugi dostupan način u datom trenutku”, naglasio je on.

Ako mutnoća vode pređe iznad dozvoljene granice građani odmah obavještavaju da nije za piće (ilustracija)
Ako mutnoća vode pređe iznad dozvoljene granice građani odmah obavještavaju da nije za piće (ilustracija)foto: Shutterstock

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) saopštio je da građane, tokom sedmice, očekuje “prava jesen”, sa čestom kišom, pljuskovima i grmljavinom.

“U pojedinim mjestima južnih i centralnih predjela može pasti 150 do 200 litara po metru kvadratnom. Malo padavina moguće je i za vikend, naročito u subotu prijepodne”, ističe se u saopštenju objavljenom na sajtu ZHMS.

Nišavić je “Vijestima” kazao da se “Vodovod” i građani koji se vodom snabdijevaju sa Mareze suočavaju sa poteškoćama koje nastaju nakon dužeg sušnog perioda.

“Takođe, ne bismo koristili izraz ‘jako kritično’, već bismo vodoizvorište Mareza opisali kao problematično. Specifična priroda vodoizvorišta, koje se nalazi na kraškom terenu, odgovorna je za pojavu mutnoće. Nakon obilnih padavina dolazi do povećanog dotoka vode, što uzrokuje zamućenje usljed prisustva sitnih čestica gline”, rekao je Nišavić.

Pojasnio je da se taj fenomen javlja nekoliko puta godišnje, kao i da traje do nekoliko dana.

“U zavisnosti od količine i intenziteta padavina. ‘Vodovod’ preduzima nekoliko mjera kako bi se riješio problem zamućenja vode. Akreditovana laboratorija, unutar ‘Vodovoda’, sprovodi intenzivnu kontrolu kvaliteta vode tokom oblinih padavina, posvećujući posebnu pažnju parametru mutnoće i vršeći kompletne osnovne analize kako bi se utvrdilo da li je voda bezbjedna za piće”, kazao je Nišavić.

vodoizvorište Mareza, Mareza
foto: Luka Zeković

Prema njegovim riječima, mutnoću vode na crpnoj stanici Mareza “kontinuirano mjere zaposleni na licu mjesta”.

“Dok laboratorija dodatno prati mutnoću na više lokacija u gradskim područjima koja se snabdijevaju vodom sa ovog vodoizvorišta”, rekao je Nišavić.

Ako se utvrdi da je mutnoća vode iznad dozvoljene granice, kazao je, građani se odmah obavještavaju da ona nije za piće.

“I savjetuje im se korišćenje alternativnih izvora vode. Takođe, o situaciji se obavještava i Sanitarna inspekcija i Institut za javno zdravlje (IZJ) kako bi se preduzele dodatne mjere”, kazao je.

Kontrolišu i ostale crpne stanice, ali sa njima nema problema

Osim vodoizvorišta Mareza, ostale crpne stanice u gradu, ističe Nišavić, su bunarskog tipa. Radi se o crpnim stanicama u Zagoriču, Ćemovskom polju i Dinoši.

Kako je rekao “Vijestima”, ta vodoizvorišta nijesu pogođena problemima.

“Ipak, voda sa svih ovih crpnih stanica se svakodnevno kontroliše. U djelovima Podgorice koji se snabdijevaju iz bunarskih sistema, do sada, nijesmo zabilježili povećanu mutnoću, što znači da voda ostaje ispravna za upotrebu, čak i tokom najintenzivnijih padavina”, zaključio je Nišavić.

Bonus video: