Slučaj smrti porodilje iz Ulcinja: Obavljena ekshumacija, čeka se nalaz obdukcije

Iz KCCG nisu odgovorili zbog čega u ustanovi nije urađena patološko-anatomska obdukcija, kako predviđa Zakon o zdravstvenoj zaštiti, dok je direktor te ustanove prije dva dana kazao da to “nije dozvolila porodica”

Iz barske bolnice se još ne oglašavaju, nalaz zdravstveno-sanitarne inspekcije nije završen

75998 pregleda 24 reakcija 14 komentar(a)
Pacijentkinja preminula u KCCG, porodila se u barskoj bolnici Foto: KCCG, Foto: KCCG
Pacijentkinja preminula u KCCG, porodila se u barskoj bolnici Foto: KCCG, Foto: KCCG

Ekshumacija tijela pokojne porodilje Drite Tafe obavljena je juče nakon što je to odobrio sudija za istragu Višeg suda u Podgorici, saznaju nezvanično “Vijesti”.

Ekshumaciju je prethodno zatražilo Više državno tužilaštvo, koje je dan ranije formiralo predmet u vezi sa okolnostima smrti Tafe po službenoj dužnosti, a nakon saznanja o događaju iz medija.

“U predmetu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, formiranom povodom smrti porodilje D. T. koji se nalazi u fazi izviđaja, prikupljena su obavještenja od građana i podnijet predlog sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici za određivanje ekshumacije, nakon čega će se donijeti naredba o obdukciji tijela. U daljem toku postupka, ovo tužilaštvo će nastaviti da preduzima sve neophodne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja konkretnog događaja, nakon čega će donijeti odluku u predmetu”, odgovorili su “Vijestima” juče ujutru iz Višeg državnog tužilaštva.

Iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) “Vijestima” su juče kazali da o smrti porodilje nisu obavijestili tužilaštvo, ali nisu odgovorili zašto u toj ustanovi nije urađena patološko-anatomska (klinička) obdukcija pacijentkinje, kako predviđa Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Direktor te ustanove Aleksandar Radović prekjuče je na konferenciji za medije kazao da je dežurni ljekar predložio obdukciju Drite Tafe, ali da je njena porodica to odbila.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti, u članu 164, propisuje da obdukciji obavezno podliježe leš lica umrlog u zdravstvenoj ustanovi, ako nije utvrđen tačan uzrok smrti i na zahtjev doktora medicine koji je liječio umrlo lice.

Prema tvrdnjama nadležnih, obdukciju je tražio dežurni ljekar, a nije utvrđen ni tačan uzrok smrti.

Do juče popodne nije bio poznat ni nalaz zdravstveno-sanitarne inspekcije, koja je prekjuče upućena u Opštu bolnicu Bar. Direktor barske bolnice Igor Karišik rekao je da će na pitanja “Vijesti” odgovoriti u skorijem roku, nakon konsultacija sa Ministarstvom zdravlja.

“Vijesti” su, pored pojedinosti u vezi sa slučajem Drite Tafe i Asmire Aljošević, pitale Karišika o komunikaciji sa resornim ministarstvom i KCCG, inspekcijskom nadzoru u toj bolnici, kao i da li će neko od zaposlenih u barskoj bolnici podnijeti ostavku zbog smrti porodilje.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun prije dva dana na konferenciji je pojasnio da se pacijentkinja carskim rezom porodila 13. septembra u barskoj bolnici i da je došlo do hirurške komplikacije koja je prepoznata sjutradan, a da je nakon toga tretirana u KCCG do 25. septembra. Pojasnio je da je poslije otpuštanja zakazana rutinska procedura u cilju daljeg urološkog liječenja, a da je 30. oktobra ponovo primljena u KCCG, dan nakon sprovedene procedure.

“Uvjeravamo porodicu i cjelokupnu javnost da će svi odgovorni da budu procesuirani”, kazao je Šimun.

Direktor KCCG Aleksandar Radović rekao je da je pacijentkinja iz Bara dovedena u tu ustanovu zbog sumnje da je došlo do podvezivanja mokraćovoda, što je konstatovao urolog, pa je u konsultaciji sa interventnim radiologom instalirana sonda, kako ne bi došlo do zastoja bubrega.

On je pojasnio da je nakon devet dana pacijentkinja puštena kući i da se sonda stavlja preko kože dok se stanje pacijentkinje ne popravi. Objasnio je da je, po dogovoru, primljena opet u KCCG, urađene su kompletne analize i snimanja i uklonjena privremena, a postavljena sonda u organizam.

Radović je rekao da su snimanja u petak pokazala da sonda funkcioniše, ali se pacijentkinji pogoršalo stanje, a urađeno je i snimanje skenerom koje je pokazalo da nema curenja konstrasta i da je u anatomskom smislu sve u redu.

“Pacijentkinja je prevedena u intenzivnu njegu, uključena je reanimacija, ali je došlo do smrtnog ishoda. Mi smo pokrenuli internu komisiju koja treba da ustanovi zašto je u tako kratkom periodu došlo do smrtnog ishoda”, rekao je Radović.

Na konferenciji za medije prije dva dana, govorilo se i o slučaju pacijentkinje A. A. takođe iz Ulcinja, koja je nakon porođaja carskim rezom u barskoj bolnici 10. septembra prebačena u KCCG zbog komplikacija.

Radović je rekao da je kod nje došlo do pojačanog krvarenja i da su je ginekolozi KCCG hitno primili, te da nije u pitanju hirurško krvarenje, već koagulopatija.

“Pacijentkinja je primila jako veliki broj transfuzija krvi, došlo je do poremećaja funkcije bubrega i pluća, ali je sada u fazi oporavka i odvajamo je od mašine za disanje”, rekao je Radović.

Šimun je, odgovarajući na pitanja, kazao da su u ginekologiji česta krvarenja nakon carskog reza, dok se kod pokojne pacijentkinje “radi o potencijalnoj povredi mokraćovoda u vezi sa hirurškim radom”.

Istakao je da očekuje da će sudsko-medicinska obdukcija pokazati od čega je preminula pacijentkinja.

I UNICEF upozoravao na kvalitet bolničke njege majki

Porođaji u domovima zdravlja u Ulcinju, Plavu, Rožajama i Mojkovcu nijesu bezbjedni, treba usvojiti politike za smanjenje stope carskog reza i povećati broj individualnih porođajnih sala, ali i poboljšati spremnost za hitne slučajeve, uključujući reanimaciju novorođenčadi.

To su samo neki zaključci i preporuke iz procjene kvaliteta bolničke njege majke i novorođenčadi, koju je po treći put, ove godine, sprovelo Ministarstvo zdravlja u saradnji sa predstavništvom UNICEF-a u Crnoj Gori i uz stručnu pomoć međunarodne fondacije CURATIO.

Procjenom je utvrđeno je da je u crnogorskim bolnicama ostvaren napredak, ali da ovu oblast treba dodatno unapređivati.

Izuzev KCCG, sve procijenjene ustanove imale su previsoku stopu carskog reza, navodi se u procjeni.

“U posljednje dvije decenije stopa carskog reza u Crnoj Gori značajno je porasla: sa 10 odsto 2000. godine na skoro 24 odsto 2010, a procjenjuje se da 2023. godine iznosi oko 40 odsto...”, piše u izvještaju.

Bonus video: