Oko 2,9 miliona recepata za lijek izdato je u 55 državnih apoteka u prošloj godini, što je za oko 100.000 više u odnosu na 2023.
To pokazuju podaci “Montefarma”, dostavljeni na upit “Vijestima”.
“Na osnovu podataka iz informacionog sistema, u 2024. u našim apotekama izdato je 2.915.050 recepata u vrijednosti od 73.929.373,48 eura. Poređenja radi, u 2023. godini izdato je 2.814.317 recepata u vrijednosti od 64.136.017,52 eura. Dakle, građanima smo u 2024. godini u odnosu na 2023. izdali oko 100.000 više recepata, čija je vrijednost bila za oko 10 miliona veća”, navodi se u odgovoru “Montefarma”.
U ovoj ustanovi tvrde da su državne apoteke dobro snabdjevene i trenutno nemaju dužih zastoja u nabavci i distribuciji ljekova sa Liste.
“Duži diskontinuitet podrazumijeva nestašice lijeka od preko mjesec dana i one nastaju najčešće zbog problema u proizvodnji, što se povremeno dešava, a na šta ‘Montefarm’ nema mogućnost da utiče. Po prijemu ovakvih obavještenja od proizvođača, istog dana informišemo nadležne institucije i ustanove koje snabdijevamo”, kazali su iz ove ustanove.
Iz “Montefarma” su podsjetili da ljekove nabavljaju u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, gdje koriste sve zakonom dozvoljene mehanizme i eventualnu dostupnost paralela na tržištu, kako bi u najkraćem mogućem periodu prevazišli prekid u snabdijevanju i omogućili nesmetano liječenje pacijenata.
“S obzirom na to da se na Listi nalazi oko 1.600 ljekova različitih jačina i farmaceutskih oblika, te da pored naših 55 apoteka snabdijevamo sve javne zdravstvene ustanove, prekidi u snabdijevanju na godišnjem se rijetko dešavaju i rješavaju u roku od nekoliko dana”, navode iz “Montefarma”.
Kažu da se posebne nabavke sprovode za medikamente za liječenje rijetkih i teških oboljenja na osnovu odobrenja komisija Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje.
“Nakon prispijeća odobrenja koje Ministarstvo ili Fond upute ‘Montefarmu’, da se određenom pacijentu, za period naveden u dokumentu, izvrši nabavka lijeka, istog dana se stupa u kontakt sa ovlašćenim dobavljačem i terapija obezbijedi u najkraćem mogućem roku, u zavisnosti od dostupnosti lijeka na našem tržištu. Uglavnom se veoma brzo izvrši ovakva vrsta nabavke, jedino je moguće čekanje ukoliko se radi o lijeku koji se prvi put odobrava pacijentu ili izuzetno rijetkom oboljenju gdje je u pitanju prvi slučaj obolijevanja u Crnoj Gori”, istakli su iz “Montefarma”.
Pojašnjavaju da su takvi slučajevi rijetki i da se na isporuku čega svega nekoliko dana od početka liječenja.
“Imajuči u vidu činjenicu da je za postavljanje dijagnoza teških i rijetkih oboljenja potrebno prilično vremena i dijagnostika koje se moraju obaviti, čekanje od nekoliko dana dok se izvrši nabavka odobrenog lijeka nužno ne utiče na krajnji ishod, obično dugoročnog liječenja. Međutim, mi u Montefarmu apsolutno razumijemo psihološki momenat pacijenta koji čeka terapiju i zato se trudimo da, ukoliko postoji mogućnost, istog dana kada se lijek odobri izvršimo njegovu nabavku”, tvrde iz te ustanove.
Prema posljednjem izvještaju, koju je objavio crnogorski Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) na osnovu podataka o prodaji 14 privatnih i jedne državne veledrogerije, ukupna potrošnja ljekova na teret države i iz džepa građana u prošloj godini iznosila je oko 171,8 miliona eura u 2023.
Podaci za 2023. godinu objavljeni su tek u novembru 2024, jer su se čekali zvanični podaci Zavoda za statistiku u vezi sa popisom stanovništva, kako bi se osigurao najviši stepen preciznosti u izvještaju o potrošnji ljekova.
Prema izvještaju, upoređujući podatke o potrošnji ljekova iz 2023. sa podacima iz prethodne, zabilježen je porast potrošnje ljekova. U kategoriji definisanih dnevnih doza na 1.000 stanovnika na dan, potrošnja ljekova je porasla za 5,37 odsto, a zabilježen je finansijski porast od 18,13 odsto.
Najkorišćeniji lijek koji su građani kupovali u apotekama je acetilsalicilna kiselina (aspirin) za ublažavanje bolova i snižavanje tjelesne temperature, zatim holekalciferol (vitamin D3) i pantoprazol za smanjenje lučenja želudačne kiseline, dok je na petom mjestu diklofenak.
Iz CInMED su “Vijestima” ranije kazali da je više faktora koji utiču na rast potrošnje ljekova.
“Produžavanje životnog vijeka i promjene u načinu života dovode do porasta broja oboljelih od hroničnih oboljenja, pojavljuju se nove bolesti, dolazi i do rezistencije na postojeće ljekove, a i do razvoja i pojave novih ljekova na tržištu. Sve to zajedno doprinosi povećanju troškova za ljekove u našoj, kao i u drugim zemljama i rastućeg pritiska na postojeće zdravstvene resurse”.
Konstatovali su da ima prostora za racionalizaciju, ali da je potrebno da sve nadležne institucije u zdravstvenom sistemu preduzmu mjere u cilju kontrole neracionalnog propisivanja i potrošnje ljekova.
Bonus video:
