r

Jovićević: Istina postaje jedinica mjere i za informacijiski poremećaj

Predstavljen priručnik "Informacijski poremećaj u medijskom izvještavanju".

12810 pregleda 1 komentar(a)
Sa predstavljanja priručnika, Foto: Jelena Kočanović
Sa predstavljanja priručnika, Foto: Jelena Kočanović

Istina postaje jedinica mjere kako profesionalnog i etičkog novinarstva tako i jedinica mjere za informacijiski poremećaj, kazao je ombdusman dnevnog lista "Dan", Ilija Jovićević na predstavljanju priručnika "Informacijski poremećaj u medijskom izvještavanju".

Priručnik, kako su u najavi događaja kazali iz Misije OEBS u Crnoj Gori, predstavlja alat za novinare i novinarke da bolje razumiju i izbore se sa izazovima izobličenih informacija.

Priručnik su danas predstavili članovi i članice Tehničke radne grupe za samoregulaciju dekanka Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) Aneta Spaić, glavni i odgovorni urednik "Vijesti" Mihailo Jovović, Jovićević i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović.

Oni su, zajedno sa ombudsmankom "Vijesti" Paulom Petričević i Ljiljanom Minić, urednicom u dnevnom listu "Dan", autori pomenute publikacije.

Vujović je kazao da se radi o priručniku o dezinformacijama i kako bi novinari i mediji trebali da se nose sa njima.

"Ovo je prvi dokument kod nas ove vrste, a svjedoci smo da se poslednjih godina Evropa bavila zakonodavstvom u pokušaju da se izbori protiv dezinformacija", kazao je Vujović.

Zamjenik šefa Misije OEBS u Crnoj Gori, Ðovani Gabasi, kazao je da je ta radna grupa počela sa radom 2017. godine.

"Ta grupa je bila katalizator saradnje između medijskih kuća", kazao je Gabasi.

Istakao je da Misija OEBS ostaje posvećena jačanju samoregulacije u Crnoj Gori.

"Informacija je kurs u savremenom digitalnom dobu", kazao je Gabasi.

Spaić je kazala da je informacijiski poremećaj terminologija koja je etablirana od Savjeta Evrope.

Informacijski poremećaj u medijskom izvještavanju
foto: Jelena Kočanović

"Savjet Evrope je rekao da lažna vijest nije ugodan naziv. Ne treba posezati za terminom lažnih vijesti, nego informacijskog poremećaja", kazala je ona.

Jovićević je kazao da Razvoj tehnogija utiče na to da se bar na trenutak zanemari etički kodeks, ali da je njegov značaj veliki u današnjem okruženju.

"Najveći etički i profesionalni standardi dobijaju sve više na značaju u svim fazama. Od prikupljanja informacije pa do njenog plasmana i distribucije. To je važno za sprečavanje informacionog poremećaja", rekao je Jovićević.

Istakao je i da su svi kodeksi novinara u okruženju zastarjeli osim kodeksa u Srbiji, kao i da ne idu u korak sa vremenom.

"Prva obaveza novinarstva je istina, o njoj nije lako izvještavati", kazao je on.

Jovović je rekao da je priručnik namijenjen onima koji žele da traguju za istinom.

"Pitanje za svaki mediji i novinara da li će se baviti raskrinkavanjem dezinformacija, misinformacja i malinformacija. Jedna od stvari koju treba uzeti u obzir je da li da se uopšte novinar bavi procjenom štete koju ta pogrešna infromacija može nanijeti društvu, to jest publici tog medija", kazao je Jovović.

Prema njegovim riječima, problem koji postoji među crnogorskim novinarima je da se vrlo često nekritički prenose vijesti sa društvenih mreža i to je jedan od problema na koji su navikli i ljudi iz javnog života, uključujući političare koji sada pišu na društvenim mrežama Iks i Fejsbuk.

"Prvo smo dali opšte preporuke u kojima je jedna od njih da novinar treba stalno da usavršava vještnine provjere infromacija", rekao je urednik "Vijesti".

"Ove preporuke su razrada načela u Kodeksu novinara Crne Gore, koji su gotovo slični u svim kodeksima. Novinar treba uvijek da provjeri i utvrdi autentičnost i kredibilitet izvora prije nego što provjeri informaciju. Da bi to znao mora da usavrši te vještine provjere", kazao je Jovović.

Informacijski poremećaj u medijskom izvještavanju
foto: Jelena Kočanović

On je rekao i da je priručnik veoma koristan i da je prilično jednostavan ako se sve pročita, a posebno preproruke, jer su vrlo praktične i korisne.

"U dijelu prepoznavanja dezinformacija, misinformacija i malinformacija, uglavnom stvari se odnose na provjeru činjenica. Uvijek treba provjeriti da li je neko greškom prenio pogrešnu ifnroamciju, a u slučaju dezinforamcija bitno je da se utvrdi namjera plasiranja tih informacija", kazao je Jovović.

Bonus video: