75 godina od osnivanja Pete proleterske brigade: "Mnogo nas je zadužila i previše je važna..."

"Borce ove brigade krasile su izuzetna hrabrost i nevjerovatni borbeni duh. Peta crnogorska brigada iznjedrila je velike heroje, ali i položila ogromne žrtve. Mnogo je primjera heroizma i velikih žrtava, ali Peta crnogorska brigada nije odustala od borbe", kazao je Macanović koji je nosilac "Partizanske spomenice 1941.".
421 pregleda 1 komentar(a)
Tribina o Petoj proleterskoj brigadi, Foto: Svetlana Mandić
Tribina o Petoj proleterskoj brigadi, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 13.06.2017. 15:29h

Ćetko Macanović je bio borac Pete proleterske brigade, od njenog osnivanja, 12. juna 1942. godine, da bi dva dana nakon njenog formiranja napunio 17 godina. U toku rata bio je ranjen tri puta.

"Borce ove brigade krasile su izuzetna hrabrost i nevjerovatni borbeni duh. Peta crnogorska brigada iznjedrila je velike heroje, ali i položila ogromne žrtve. Mnogo je primjera heroizma i velikih žrtava, ali Peta crnogorska brigada nije odustala od borbe", kazao je Macanović koji je nosilac "Partizanske spomenice 1941.".

Povodom obilježavanja 75 godina od formiranja Pete proleterske crnogorske udarne brigade, koja je formirana u Muratovici, u Pivi, Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata (UBNOR) i antifašista Nikšić sinoć je u saradnji sa Narodnom bibliotekom "Njegoš" i Katedrom za istoriju sa Filozofskog fakulteta organizovalo tribinu u Nikšiću posvećenu slavnoj brigadi.

Đorđe Stanović iz Ulcinja, takođe je bio borac Pete brigade. U ratu je bio radio–vezista. Evocirao je uspomene na ratne godine i prisjetio se jedne partizanke koja je bila ranjena i pjesmom "vidala rane".

"Kada su je odveli sjetili smo se da je niko od nas nije pitao kako se zove. Tada sam kazao da znam kako se zove – junakinja. To joj je bilo ime", kazao je Stanović koji je prošao devetu deceniju.

Prof. dr Nada Tomović govorila je o borbenom putu Pete brigade čiji je prvi komandant bio Sava Kovačević.

"Za narodne heroje Jugoslavije proglašeno je 46 njenih boraca. Odlikovana je ordenom narodnog oslobođenja i ordenom bratstva i jedinstva, a povodom petnaestogodišnjice bitke na Sutjesci, juna 1958. odlikovana je ordenom narodnog heroja", kazala je Tomović.

Podsjetila je da je samo u toku 1942. i 1943. godine poginulo više od trećine boraca koji su u njen sastav ušli na dan formiranja, kao i da je iz njenih redova upućeno na desetine rukovodilaca u novoformirane jedinice širom Jugoslavije, jer je, kako je kazala, Peta brigada bila jedna od škola za stvaranje kadrova za narodnooslobodilačku vojsku.

Prema riječima mr Adnana Prekića, Peta proleterska je simbol jednog vremena i prostora. Ta jedinica, koju su zbog njenog komandanta, Save Kovačevića, često zvali "Savina brigada", imala je sve osobine elitnih oružanih formacija i bila je škola novih političkih elita koje će preuzeti upravljanje Crnom Gorom nakon Drugog svjetskog rata.

"Kao što je bila simbol otpora, hrabrosti i požrtvovanja za vrijeme rata ova brigada postala je svojevrstan simbol novog, socijalističkog vremena", kazao je Prekić.

Prema njegovim riječima previše nas je Peta proleterska brigada zadužila i previše je važna za crnogorski prostor da bi mogli pomisliti da se možemo udaljiti od nje, jer i danas nam trebaju simboli odanosti, antifašizma i borbe protiv tiranije.

Dr Dragutin Papović osvrnuo se na doprinos Crne Gore u borbi protiv fašizma i podsjetio da je Trinaestojulski ustanak, u kome je prema procjeni učestvovalo oko 32.000 ustanika, bio prvi masovni i opštenarodni ustanak u porobljenoj Evropi.

Iako je stanovništvo Crne Gore činilo tek dva odsto jugoslovenskog početkom maja u jedinicama NOVJ-a bilo je 43.676 boraca, što je bilo 12 odsto stanovništva Crne Gore, dok je jugoslovenski prosjek bio pet odsto.

Govoreći o doprinosu Crne Gore antifašističkoj borbi, Papović je kazao da je od 23 člana Vrhovnog štaba NOVJ osam bilo iz Crne Gore, kao i da su na kraju rata 36 odsto generala tokom Drugog svjetskog rata bili Crnogorci.

"Od 1.057 narodnih heroja iz Jugoslavije njih 244 su iz Crne Gore. Tokom Drugog svjetskog rata Crna Gora je imala oko 37.000 poginulih ili oko 10 odsto stanovništva. Ratna šteta je iznosila oko 43,8 milijardi dinara. Crna Gora je dala veliki doprinos antifašističkoj borbi, ali je platila i veliku cijenu te borbe", kazao je Papović i dodao da je obaveza svih generacija da čuvaju najhumanije vrijednosti te borbe – antifašizam, slobodnu i emancipovanu Crnu Goru.

Slobodan Bato Mirjačić, predsjednik UBNOR-a i antifašista, koji je bio i domaćin večeri, kazao je da je Peta proleterska crnogorska udarna brigada, "ponos nikšićkih proletera i grada, bez obzira na velike gubitke".

Delegacija UBNOR-a Nikšića i Plužina položila je cvijeće u Muratovici na spomen obilježje posvećeno njenom formiranju.

Bonus video: