Manifestacija Čovjek i kamen: Takmičili se u gradnji suvomeđe

Manifestaciju „Čovjek i kamen“ organizovala je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena sa planinarskim klubovima „Subra“ iz Herceg Novog, odnosno, „Vjeverica“ iz Kotora, Realizovana je uz podršku Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi, Doo Komunalno stambeno
88 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 26.06.2017. 09:54h

Manifestacija „Čovjek i kamen“, koja ima za cilj podizanje svijesti o značaju očuvanja tehnike gradnje u kamenu „na suvo“, kao i isticanje vrijednosti postojećih objekata, građenih na ovaj drevni način održana je proteklog vikenda na Orjenskom sedlu (1.600 mnv).

Glavni događaj manifestacije bio je II prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe. Novi državni prvak je ekipa „Mojdež“, iz Herceg Novog koja je dobila prelazni kamen „Orjensku bužu“. Drugoplasirana je bila ekipa „Subra“ (Herceg Novi), dok je treće mjesto zauzela ekipa „Kameno“ iz ovog podorjenskog sela.

Interesantno je da je po jedan član iz sve tri ekipe bio sa strane: iz Rusije, Bjelorusije i Srbije. Na samom završetku, Aleksej Klimov (Moskva) je demonstrirao i tradicionalnu tehniku ishodovanja „upotrebne dozvole“ za suhozidne građevine, uspješno prošetavši tek podignutom suvomeđom.

Radiša Đurđević iz Srbije član ekipe Mojdež se prvi put susreo sa ovakvoim načinom gradnje u kamenu i više je pomagao nego gradio. Oduševljen je Orjenom, prirodom i manifestacijom.

“Osnovna komponenta ovog nesvakidašnjeg prvenstva na nesvakidašnjem mjestu, nije sportsko takmičenje, već njegova kulturološka dimenzija. Suvomeđe kao ruralna infrastruktura za stočarstvo i poljoprivredu u Evropi doživljavaju novu pažnju javnosti u posljednje vrijeme. Osim u poljoprivredi, oni postaju zanimljivi za alternativne turističke itinerare i organizaciju volonterskih, odnosno volonturističkih radionica, jer motiv dolaska turista nije hotel, nego upravo doživljaj i sadržaj destinacije. Suvomeđe kao neizostavni dio tradicionalnog antropogenog pejzaža, važne su za našu prepoznatljivost.”, objašnjava Željko Starčević vd direktor Agencija za izgradnju i zaštitu Orjena.

Značaj tehnike gradnje „na suvo“ dodatno je porastao nakon sastanka u Nikoziji na Kipru, krajem 2016. godine, gdje su se sastali prilikom obilježavanja 70-te godišnjice UNESCO-a, stručnjaci iz zemlje domaćina, Bugarske, Grčke, Španije, Švajcarske i Hrvatske, predloživši zajedničku predaju kandidature tehnike gradnje „na suvo“ za upis na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva.

“Crnu Goru karakteriše upravo kamen i taj raspucali, sivi kamen je prirodni simbol naše zemlje. Na Orjenu je kamen još dominantniji element njegove kraške prirode i u sadejstvu sa vjekovnim ljudskim radom, stvara atraktivnu kombinaciju prirode i antropogenog pejzaža. Nadamo se da smo manifestacijom „Čovjek i kamen“ doprinijeli početku revalorizacije i prave zaštite ovih naslijeđenih vrijednost”, ističe Starčević.

Manifestaciju „Čovjek i kamen“ organizovala je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena sa planinarskim klubovima „Subra“ iz Herceg Novog, odnosno, „Vjeverica“ iz Kotora, Realizovana je uz podršku Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi, Doo Komunalno stambeno. Organizatori zahvaljuju Planinarskom savezu Crne Gore, kao i udruzi „Dragodid“ iz Hrvatske, koja je specijalizovana upravo za rad na očuvanju suhozidne baštine.

Kako se nakada gradilo u kameno i sa kamenom

“Do Orjenskog sedla, na “granici” hercegnovske i kotorske opštine, vodi preko 100 godina star austrougarski put, koji je sa svojim podzidima pravo remek-djelo umijeća gradnje „na suvo“. Ovom prilikom predstavljen je i jedan dio puta Vrbanj-Crkvice (Ćesarov put) koji je igrom slučaja ostao nezavršen, te danas predstavlja pravi tehnološki park na otvorenom, atrakciju koja je još uvijek bila potpuno neiskorišćena”, objašnjava Starčević . Sa Orjenskog sedla kreće i najstarija planinarska staza u zemlji, namjenski građena za izlazak princa Rudolfa Habzburga, koji ju je posjetio sredinom druge polovine 19-og vijeka, prilikom svoje privatne posjete ovom dijelu tadašnjeg Austrougarskog carstva.

Galerija

Bonus video: