KRIVOLOV: STRAHOVITE POSLJEDICE O KOJIMA SE MALO ZNA

Riba sve manje, ljudi ginu i postaju invalidi, država žmuri

Za krivolov tokom posljednjih 30 godina niko nije odgovarao krivično. Samo prekršajno, uz mizernu kaznu
738 pregleda 15 komentar(a)
Ažurirano: 25.06.2017. 08:43h

Vladimir Kalezić je odrastao nedaleko od hotela "Avala", u Budvi. Dok je bio dječak, ujak ga je često vodio do Mogrena, gdje su zajedno lovili ribu. A ribe je, prije tridesetak godina, bilo u izobilju, kaže.

"Ribe se u to vrijeme moglo u svaka doba uhvatiti za ručak, čak i na rivi. Nije bilo potrebe da se isplovljava. Ujak i ja bismo se spustili do Mogrena i, loveći na najlon i udicu, za pola sata na metar dubine, bismo ulovili po sedam, osam šargova. Ja i danas ako uhvatim cipola od 200 grama, vraćam ga u more, uzimam samo veće primjerke. Kad se love mamci za grabljivice, dovoljno je uloviti tri, četiri ribe, ne lovi se više od toga. Čovjek samo treba da poštuje zakone prirode i živi u skladu sa tim. A zbog toga što mnogi to ne poštuju, danas je sve praktično prazno", priča Kalezić.

On je danas aktivista za zaštitu mora i jedan od osnivača NVO "Porat-Pizana", koja je uz više desetina drugih NVO i sportskih ribolovnih organizacija, uključena u akciju "Stop krivolovu".

Riba je nekada, u svijetu uopšte, bila jeftina alternativa mesu. Danas je sve manje i skuplja je nego ranije. Prekomjeran izlov je doveo do toga da će polovina ribe u nekoliko sljedećih decenija, umjesto da bude izlovljena iz njenog prirodnog staništa, vjerovatno poticati iz akvakulture. Ješćemo ribu uzgojenu u kavezima, kaže Klajv Ponting, autor knjige "Ekološka istorija svijeta". Organizacija za hranu i poljoprivredu UN procjenjuje da je 11 najvažnijih okeanskih ribolovnih područja izlovljeno do tačke kolapsa, a da su tri četvrtine vrsta riba prekomjerno ili potpuno izlovljene.

Crnogorsko podmorje još nije dostiglo tačku kolapsa, ali sagovornici "Vijesti" su saglasni da je ribe sve manje. Krivac tome su, smatra Kalezić, upravo prekomjerno izlovljavanje i krivolov. 

"Ništa ne može da devastira riblji fond kao krivolov", kaže on.

A krivolov se u Crnoj Gori događa u najrazličitijim oblicima: prisutni su nelegalno priobalno kočarenje, noćni podvodni ribolov, podvodni ribolov sa bocama, ubiranje prstaca, te ubijanje ribe dinamitom. I sve to nisu nove priče - mediji su i ranijih godina izvještavali o toj i drugim vrstama krivolova, pa i žrtvama -  godine 2012. u mjestu Platamuni, u predjelu Grblja, od aktiviranja eksplozivne naprave, koja se koristi u svrhu ribolova, stradao je mještanin Jovan Midorović (58).

Iste godine u januaru, takođe poslije detonacije eksplozivne naprave na rtu Ratac kod Sutomora, teže tjelesne povrede je zadobio Slavko Šišović (53), iz Bara. Iz uprave policije, kako su izvijestili mediji, tada je saopšteno da se ranjavanje najvjerovatnije dogodilo prilikom krivolova.

Prilikom detonacije, najvjerovatnije privrednog eksploziva, na području između Crvene plaže i Žukotrlice, iste godine je teže povrijeđen i Baranin Dušan Radojičić... 

Upućeni navode da je više Ulcinjana ostalo bez ruke ili oka, ili su prošli sa drugim povredama, a da je razlog upotreba dinamita u izlovu ribe. 

Dinamitaši ne rizikuju samo svoje, već i živote onih koji se nađu u vodi u trenutku eksplozije.

Sportski podvodni ribolovac Andrija Gazivoda se sa dinamitom pod vodom prvi put suočio prije šest godina, na Zagori.

"Ronio sam na desetak, 12 metara, u tom momentu nisam znao šta mi se desilo. Maska je počela da mi se puni krvlju, počeo sam da gubim svijest. Kad sam izašao na površinu, desetak sekundi nisam znao sa sebe. Kao da sam bio u nesvijesti", prisjeća se on.

Kad je počeo da dolazi sebi, Andrija je polako došao do barke, skinuo odijelo, popio vode... Dok se oporavljao, na nekoliko desetina metara od njega, ugledao je ljude koji skidaju odjeću sa sebe i uskaču u vodu.

"Skakali su da pokupe ribu", kaže on.

Prošle su godine, ali krivolov dinamitom nije zaustavljen. Andrija je u više navrata o svemu obavještavao nadležne. Kaže da ga nikad niko nije pozvao na razgovor, da pita šta je to, kad i gdje vidio i snimio.

Na jednom od nedavno objavljenih snimaka kojim je posebno skrenuo pažnju javnosti na dešavanja, čuje se dijalog između njega i dinamitaša. I dok mu skreće pažnju kako je dinamitom mogao da ga ubije, dinamitaš Andriji kratko odgovara "neću, neću, skloni se odavde samo, nemoj da brineš"...

Prizori koje u trenutku eksplozije vidi pod vodom, nisu prijatni - to su stotine kilograma ošamućene i ubijene ribe, koja dok pada na dno, udara u stijene, u njega...

Prizori pod vodom nisu neprijatni samo u trenutku eksplozije. Dinamit na morskom dnu ostavlja pustoš.

"Mi koji ronimo smo svjedoci da je podmorje u priobalju, koje je nadohvat dobačaja dinamitašima, uništeno. Tu pod vodom, kao tragove dinamita, možete da vidite olimpijske krugove, prečnika pedesetak metara. Na kamenu pod vodom gdje pukne dinamit ne možete da vidite ni lišajeve, ni alge, travu... Sve je očišćeno. Ubijena je ikra, mlađ, riba“, kaže dugogodišnji ronilac Dragiša Koprivica.

On navodi da ribu i ikru koja morskim strujama iz Sredozemlja stiže u crnogorske vode, najprije dinamitom dočekaju albanski krivolovci, pa onda da ono što preostane, dodatno unište krivolovci u Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, dinamitašenje je na ovim prostorima prisutno od devedesetih godina prošlog vijeka.

"Ovaj narod je toliko navikao na to, da ima nekih koji čak aplaudiraju dinamitašima, jer to smatraju uspjehom. Nisu svjesni da će zahvaljujući tim aktivnostima ribe u Jadranu biti sve manje“, upozorava on. Koprivica je apelovao na policiju i nadležne službe da zaštite podmorje i sankcionišu svaki vid nezakonitog izlova.

Za krivolov uopšte u Crnoj Gori, kažu sagovornici "Vijesti", tokom posljednjih 30 godina niko nije odgovarao krivično. Samo prekršajno. 

I novčane kazne su mizerne i ne znače nekome ko se bavi krivolovom.

"Dinamitaš sa kilogramom dinamita može da izlovi do tonu ribe. Ako neko ubije tonu gofova čija je cijena po kilogramu 10 eura, ima računicu i kazna od 300 ili 500 eura ga neće zaustaviti. Taj će čovjek istog dana nastaviti sa krivolovom, bez ikakvog straha da će, ako ga opet uhvate, biti kažnjen kaznom zatvora ili većom novčano kaznom", rekao je sagovornik "Vijesti", nadajući se da će crnogorski krivolovci konačno biti i osuđeni. 

"Uvjeren sam da policajci tačno znaju ko su dinamitaši starije generacije. Treba im omogućiti da prate te ljude, kako bi, identifikujući njih, pronašli i one mlađe. Ubijeđen sam da mlađi dinamitaši u izlov ribe dinamitom ne ulaze bez prethodne obuke kod starijih 'kolega'. Neće niko uzeti da baca dinamit, a da ga neko nije naučio kako se to radi“, rekao je Koprivica.

Dugogodišnji ronilac je sa radošću dočekao akciju „Stop krivolovu“ i navodi da je krajnji momenat da se stvari riješe. Njegova je procjena da će biti potrebno desetak do 15 godina za oporavak ribljeg staništa.

"Nemam ništa protiv ni da se na određeno zabrani svaki izlov ribe u priobalju, osim privrednog ribolova, dok se podmorje ne obnovi“, kazao je on.

Sagovornici "Vijesti" kažu da načine za rješavanje problema ne treba izmišljati i da samo treba učiti iz iskustava drugih zemalja.

Kažu da je inspekciji, pa i građaninu laiku lako da prepozna ribu koja je izlovljena dinamitom - ona obično ima spoljašnja oštećenja na koži, škrgama, na perajama.

Takvoj ribi je, objašnjavaju iz Instituta za biologiju mora, pololjen kičmeni stub, pa se ona, umjesto samo u repu, savija ili na polovini ili u prvoj trećini tijela. Iz analnog otvora takve ribe nerijetko cure krv i tjelesne tečnosti, a ribi često viri i dio crijeva. 

Kalezić iz NVO "Porat-Pizana" kaže da čak i oni koji se bave privrednim ribolovom često ulaze u zonu krivolova, ne poštujući pravila kojima je defisana minimalna udaljenost od obale na kojoj je ribolov dozvoljen.

"Kako bi se zaštitili od takve vrste krivolova, Italijani su postavili betonske ježeve, pa oni koji love kočama znaju da tuda ne mogu da prođu, jer će u suprotnom ostati bez mreža“, objašnjava Kalezić.

Jedan filipinski gradonačelnik je borbu protiv dinamitaša i onih koji su ribu izlovljavali upotrebom cijanida, riješio tako što je naložio da se duž Danajon grebena, koji je bio ugrožen, na dubini od 12 metara postavi statua Djevice Marije. 

Na taj način je želio da obeshrabri ribare da koriste nelegalne i destruktivne metode u ribolovu, nadajući se da će ih statua podsjetiti da su "more i život u moru dar od boga" i da zaslužuju da budu sačuvani.

Institut: Na jednog ribara sa dozvolom, idu tri bez dozvole

Ana Pešić iz Instituta za biologiju mora kaže da je kroz Bokokotorski zaliv postavljeno na kilometre mreža kojima se lovi bez dozvole.

"Procjenjuje se da na jednog ribara sa dozvolom za obavljanje prirvrednog ribolova, idu tri bez dozvole. I to je nešto čemu se takođe mora stati na put združenim akcijama, kako ribarskog inspektora, tako i Uprave policije. Mreže, prema zakonu, ukoliko nisu propisno obilježene, treba pokupiti i uništiti. Propisno obilježena mreža ima oznaku na kojoj je broj ribolovne dozvole. Sve druge mreže se smatraju nelegalnim i ribarska inspekcija, kao i policija, imaju pravo da ih pokupe i unište“, kazala je ona.

Ronici, ne samo kod nas, već širom Mediterana, čekićima i bušilicama buše stijene na kojima su nastanjeni prstaci. Tako u potpunosti uništavaju, ne samo školjke, već i njihovo stanište. Za prstace je potrebno čak 10, a prema nekim podacima i 20 godina da dostignu dužinu od pet centimetara. A to je dužina koja se nalazi na tržištu.

Pešić navodi da su nakon izlovljavanja, godine potrebne za obnovu staništa prstaca. Ona podsjeća da su izlov i stavljanje u promet prstaca zabranjeni od 1998. godine, te dodaje da se oni, uprkos tome, mogu naći u većini crnogorskih restorana.

"Ne direktno na meniju, ali će vam ih konobari ponuditi", kazala je ona, dodajući da inspekcijske službe moraju da pojačaju kontrolu restorana.

Dva inspektora uglavnom bez plovila

Gazivoda podsjeća da je Crna Gora jedina država u regionu koja nema nikakvu lovočuvarsku službu na moru, te da je kompletna obala prepuštena nadzoru dva ribarska inspektora i pograničnoj policiji.

Iako je zadovoljan saradnjom sa Graničnom pomorskom policijom u Budvi, zamjera jer oni do devet mjeseci tokom godine nemaju plovilo kojim mogu izaći na teren.

Gazivoda postavlja pitanje i da li je nekad u Crnoj Gori neko kažnjen zbog izlova ribe u mrijestu ili zbog toga što je izlovio ribe više nego što je dozvoljeno? 

Pita se i ko su ljudi koji izlovljavaju ribu krivolovcima, pošto je ubiju dinamitom...

Galerija

Preporučujemo za Vas