Umjesto širenja obuhvata zaštite područja Velike plaže, kako je to 2022. godine predložila Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), Vlada sada od te institucije traži da se odredi prema Predlogu državne studije lokacije - sektor 66, moduli 2,3 i 6, koji podrazumijevaju izgradnju turističkog kompleksa na tom području.
Agencija za zaštitu životne sredine je još 2022. predložila širenje zaštićenog područja u zahvatu Velike plaže u Ulcinju, ali procedura nikada nije okončana, rečeno je “Vijestima” iz EPA-e.
Umjesto dodatnog zahvata i stepena zaštite, ali i određivanja zaštitnog pojasa ulcinjske Velike plaže, Ministarstvo urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine nedavno je Agenciji dostavilo zahtjev za saglasnost na Predlogu državne studije lokacije. Predlog podrazumijeva izgradnju turističkog kompleksa, a dio područja za koje se traži saglasnost ulazi u zonu zaštićenu još 1968. godine.
“Agencija je nedavno dobila zahtjev od Ministarstva uređenja prostora da se izjasni o državnoj studiji lokacije, sektor 66, moduli 2, 3 i 6 na velikoj plaži, Ulcinj, a koji podrazumijevaju izgradnju turističkog kompleksa na Velikoj plaži Agencija za zaštitu životne sredine će se odrediti u skladu sa smjernicama i uslovima zaštite prirode iz Zakona o zaštiti prirode”, odgovorili su “Vijestima” iz Agencije.
Crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i ministar vanjskih poslova, šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan potpisali su krajem prošle sedmice sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju.
Tome je prethodila najava da bi UAE, preko kompanije “Emmar” u vlasništvu Mohameda Alabara, uložili ukupno do 30 milijardi u izgradnju turističkog kompleksa u Ulcinju, namijenjenog turistima iz Zapadne Evrope.
Namjera tog arapskog biznismena je, saopšteno je ranije nakon sastanka Spajića sa predstavnicima Opštine Ulcinj, da zakupe cijelu Veliku plažu na 99 godina - od Port Milene do ušća Bojane.
Time bi, potencijalno, Alabar na gotovo vijek zakupio i dio zaštićenog područja Velike plaže.
Iz Ministarstva prostornog planiranja nijesu odgovorili na upit “Vijesti”, već su redakciju uputili da odgovore potraži u resoru ekologije.
“Za Spomenik prirode “Velika plaža kod Ulcinja”, Ministarstvo ekologije, prostornog prostornog planiranja i urbanizma (od kog je dio poslova koji se tiču životne sredine i zaštite prirode danas u nadležnosti ovog Ministarstva) je 2021. godine zahtjevom pokrenulo postupak revizije zbog nedostatka preciznih i primjenjivih podataka važnih za zaštićeno područje. Agencija za zaštitu životne sredine je izradila potrebnu Studiju, a koja će od strane Opštine Ulcinj biti stavljena na javnu raspravu”, odgovorili su iz resora Damjana Ćulafića.
Tražili zaštitu još 100 hektara i zaštitni pojas
Velika plaža prvi put je zaštićena, pojašnjavaju iz Agencije, 1968. godine i zaštita se odnosi na 600 hektara - područje od kontakta plaže sa morem do glavnog puta u Donjem i Gornjem Štoju, a zapadno se zaštićeno područje pruža obalom rijeke Bojane.
“Rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode iz 1968. godine je propisana zabrana preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu prouzrokovati promjenu oblika ili izgleda zaštićenog objekta ili narušiti njegov integritet”, naglašavajući da je taj dokument i dalje na snazi.
Tokom 2022. godine je urađena Studija revizije granice, statusa, kategorije i režima zaštite zaštićenog područja prirode spomenika prirode “Velika plaža kod Ulcinja”. Studija je pokazala, kažu iz Agencije, da “Velika plaža u Ulcinju ima značajne prirodne vrijednost na osnovu koji i dalje treba da uživa zaštitu ka spomenik prirode na osnovu Zakona o zaštiti prirode”.
“Ukupna površina predloženog zaštićenog područja ovom Studijom iznosi 709,12 hektara. Predložena površina II zone zaštite iznosi 76,08 hektara, a III zone 633,04. Predložen je i zaštitni pojas,u površini od 733,27 hektara. Dalja zakonom predviđena procedura - donošenje Odluke o statusu revizije Velike plaže kod Ulcinja, na osnovu Studije revizije nije nastavljena, odnosno, završena”, odgovorili su “Vijestima” iz Agencije.
Pojašnjavaju da je Velika plaža 1968. godine bilo u državnom vlasništvu.
“Na osnovu člana 115 važećeg Zakona o zaštiti prirode, propisano je da se zaštićena područja, koja su do stupanja na snagu ovog Zakona upisana u registar kao rezervat prirodnog predjela, upišu kao spomenici prirode. Stoga je ovo zaštićeno područje upisano u Centralni registar zaštićenih područja i područja pod preventivnom zaštitom pod rednim brojem 15, kao spomenik prirode ‘Velika plaža kod Ulcinja’, u kategoriji III zaštićenih područja”, precizira se u odgovorima Agencije.
Iz Agencije su “Vijestima” odgovorili da je, prema IUCN kategorizaciji upravljanja zaštićenim područjima, Velika plaža kod svrstana u kategoriju III.
Prema Zakonu o zaštiti prirode, zaštićeno područje kategorije III, u koju spadaju spomenici prirode ili djelovi prirode, mogu biti reljefnog oblika, morska hrid ili pećina, plaža, geološko obilježje poput speleološkog objekta i grupa stabala velike starosti.
Isti propis predviđa i da se u zoni zaštite III, sa režimom održivog korišćenja mogu sprovoditi intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja. Prema slovu Zakona, mogu se razvijati naselja i prateća infrastruktura u mjeri u kojoj se ne izaziva narušavanje osnovnih vrijednosti područja, ali i vršiti radovi na uređenju objekata kulturno-istorijskog nasljeđa i tradicionalne gradnje.
Mogu se sprovoditi i mjere radi očuvanja tradicionalnih djelatnosti lokalnog stanovništva, a prirodni resursi se mogu selektivno i ograničeno koristiti.
Zakon o zaštiti prirode predviđa i da se van granica zaštićenog područja, po potrebi, može odrediti i zaštitni pojas, sa ciljem sprečavanja ili ublažavanja spoljnih faktora koji mogu uticati negativno na zaštićeno područje. Radi se o otpadnim vodama, čvrstom otpadu, invanzivnim vrstama, nelegalnoj gradnji, turizmu…
Studija: Može gradnja, ali od prirodnih materijala
I u Predlogu državne studije lokacije prepoznatu su pejzaži Ulcinjske solane, Ade Bojane, kao i “diskontinualna matrica naselja Donji i Gornji Štoj”.
Navodi se da je Solana najznačajniji akvatični ekosistem - gnjezdilište, hranilište i zimovalište ptica u regionu.
“Pored prirodnih vrijednosti, bogate flore i faune, Delta Bojane je područje sa izraženim kulturnim vrijednostima (mozaična struktura predjela, veliki diverzitet predionih elemenata u kome preovladavaju linearna forma šumskih ostataka, pravilna forma poljoprivrednih polja duž lokalnih puteva, dinski pašnjaci i livade,…). Zaštićeno prirodno dobro, spomenik prirode - Ulcinjska plaža predstavlja jednu od posljednjih zona u regionu Mediterana sa očuvanom vegetacijom psamofita i ostalih tipova mediteranskih habitata koji se javljaju u zaleđu. To je prostor sa najvećim brojem (12) NATURA 2000 habitata na Crnogorskom primorju. Pet od navedenih dvanaest tipova habitata su do sada u Crnoj Gori registrovani samo na Velikoj plaži i njenom zaleđu”, navodi se u Predlogu državne studije lokacije za sektor 66, module 2, 3 i 6.
Zato višečlani Radni tim predlaže očuvanje i promocija staništa dina, staništa borova i mješovitih šuma, dok za gradnju sugerišu “izbor biljnog materijala iz grupe prirodne i potencijalne vegetacije - autohtone vrste drveća i žbunja u procesu uređenja objekata”.
Predlažu i uspostavljanje optimalnog odnosa između izgrađenih i slobodnih zelenih površina, korišćenje prirodonih materijala, nisku spratnost, uspostavljanje multifunkcionalnih prostora/površina - rekreativne, estetske i obrazovne funkcije kroz formiranje različitih mikrolokacija/ambijenata.
Smatraju da treba planirati i “postavljanje zaštitnih pojaseva, pored magistralnih puteva”, ali i ograničiti primjenu motornog saobraćaja i obezbijediti alternativne vidove kretanja kroz prostor u cilju zaštite i očuvanja postojećeg stanja predjela.
Bonus video:
