RAFTERI OPTUŽUJU UPRAVU PIVSKOG PARKA PRIRODE:

Malo rade i žive na našoj grbači

Iz Udruženja raftera ističu da gotovo tri četvrtine prihoda Park prirode "Piva" ostvari od naknada za rafting...
2 komentar(a)
Rafting, Foto: Svetlana Mandić
Rafting, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 22.06.2017. 06:17h

Iz Udruženja raftera optužili su za nerad upravu Parka prirode (PP) "Piva" i pozvali Ministarstvo održivog razvoja i turizma da reaguju, jer novac nije korišćen za zaštitu, razvoj i unapređenje zaštićenog područja kako je predviđeno Zakonom.

Ističu da je gotovo tri četvrtine prihoda ostvareno od naknada za rafting, odnosno da se u kasu PP “Piva” slilo ukupno 205.000 eura, od čega više od 153.000 na ime ulaznica, naknada od raftinga i korišćenja čamaca.

Time su, ističu, potvrđeni njihovi navodi izrečeni prilikom osnivanja PP “Piva” - da će se finansirati sa “njihovih leđa”.

Rafteri ističu da je PP “Piva“ dobio značajne i vrijedne objekte, među kojima i rekonstruisani i opremljeni Dom u Crkvičkom polju, od koga je, tvrde, prihodovano samo 5.900 eura

"Vrijedan privrednik bi sa kapacitima kao što su u tom domu napravio promet od 200 do 300.000. Ali, zašto bi neko iz PP 'Piva' radio kada su pronašli metod da mi radimo za njih. Izgovor da nemaju novca osim za plate je smiješan, jer mi iz izvještaja vidimo da nijesu ništa uradili za te plate".

Pozivajući se na izvještaj o poslovanju PP “Piva”, iz Udruženja navode da od ukupnih rashoda - 135.5000 eura, privrednici koji se bave turizmom mogu biti zadovoljni samo sa 1.450 eura koliko je utrošeno za popravku puta.

Precizirali su da je za plate sedam zaposlenih utrošeno skoro 77 odsto ukupnog rashoda, odnosno 104.000 eura.

"Da su makar prodali suvenire kako su planiral u iznosu od 3.750 eura nego i od toga ništa, samo 205 eura. Naravno, i oko toga se treba truditi, a zašto bi. Plate i onako idu radio ne radio, rade rafteri za njih”.

Ističu da su izvještaj o poslovanju tražili još u martu pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, ali da ga nijesu dobili već su do njega stigli “drugim putem”.

"Zaštita prirode je odličan izgovor za uzimanje novca privrednicima, ali od zaštite ništa, ni u izvještaju ni u stvarnosti osim jednog nejasnog izvještaja sa koncesionarom za koji se ne zna kako je okončan".

Tvrde da uprava želi da opravda razloge osnivanja sa efikasnim sistemom registracije posjetilaca koji se utvrđuje na osnovu naplaćene takse rafterima, od kojih je većina navodno iz BiH.

"Njima pune džepove a prihode od usluga nose u susjednu državu BiH. Pored toga ovo je opravdanje da se naplata vrši na graničnom prelazu, iako im je aktom Ministarstva od prošle godine to zabranjeno, kao i unošenje netačnih podataka Zavodu za statistiku”.

Zbog toga su, kako navode, rafteri i ostali privrednici bojkotovali sastanak koji je nedavno organizovala uprava PP “Piva” sa predstavnicima nadzornih organa.

"Razlog bojkota nije nepoštovanje institucija i zakona već pokušaj da se birokratskim metodama vrši pritisak na privrednike kako bi ‘tezga’ PP ‘Piva’ bolje funkcionisala. Zaposlene u d.o.o. ‘Piva’ pozivamo da dođu da im pokažemo kako se radom zarađuje novac. Ako usvoje naše principe, biće sigurno zadovoljniji nego sa onim što sada rade”.

Delić: Rafteri se žale od osnivanja parka jer ne žele da plaćaju obavezne takse

Direktor PP “Piva“ Slobodan Delić kazao je da rafteri od osnivanja parka imaju primjede jer “ne žele da plaćaju takse koje su u obavezi da plate”.

"I dalje ćemo, zajedno sa Opštinom Plužine, nastaviti da ulažemo u promociju parka prirode i stvaranju što boljih uslova i razvoju infrastrukture. Naknadu naplaćujemo u skladu sa zakonom i upravo su takse razlog negodovanja raftera“, kazao je direktor parka u kome je zaposleno osam stalnih radnika i šest sezonoca.

Delić je ocijenio da je posao svih zaposlenih promocija i marketing razvoja, unapređanja i zaštite priprode.

Ocijenio je da u Udruženju raftera zaboravljaju da PP “Piva” postoji svega godinu i da se za tako kratak period ne može očekivati rješenje svih problema.

“Opština Plužine je zajedno sa Parkom prirode investirala oko 150.000 za izgradnju dva kilometra puta do Brštanovice, rekonstrukciju preostalog dijela puta i splavišta Brštanovica. Taj put ne koristi niko od lokalnog stanovništva, već isključivo rafteri i urađen je samo u cilju unapređenja turizma“.