Davanjem imena jedne ulice po Krstu Đuroviću, Cetinje ne odaje samo počast heroju savjesti, već i šalje važnu poruku: da Crna Gora pamti i poštuje one koji su se usudili da kažu "ne" zločinu, čak i kada ih je to moglo - i vjerovatno koštalo - života, ističe se u zajedničkom saopštenju nevladinih organizacija (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Antifašisti Cetinja.
Ove NVO oglasile su se nakon što je su na njihovu zajedničku inicijativu odbornici Skupštine Prijestonice Cetinje dali su saglasnost da jedna ulica, u naselju Pod Granicom, ponese ime Krsta Đurovića - oficira koji je, kako su saopštili iz tih NVO, pokazao da čast, savjest i ljudskost mogu biti iznad svega.
"Krsto Đurović bio je kontraadmiral Jugoslovenske narodne armije i komandant južnog vojnopomorskog sektora Boka. Nije se slagao sa politikom, planovima i akcijama JNA i političkog vrha u vezi sa 'operacijom Dubrovnik'. Protivio se agresiji na Hrvatsku, o čemu postoji više svjedočanstava ljudi iz njegovog okruženja. Gradonačelnik Dubrovnika u tom ratnom periodu Petar Poljanić, tokom suđenja Slobodanu Miloševiću u Hagu, iznio je, između ostalog rečenicu, koja zasigurno najbolje opisuje kakva je ličnost bio Krsto Đurović: 'Dok sam ja zapovjednik VP Boka, možeš biti siguran da ni jedna granata na Dubrovnik neće pasti'", navedeno je, između ostalog, u obrazloženju.
Đurović je poginuo 5. oktobra 1991. godine, u helikopteru iznad Konavala (mjesto Popovići, Hrvatska), a njegova smrt je ostala nerazjašnjena. Brojni zapisi sa dubrovačko-hercegovačkog ratišta ukazuju na sumnju da je na helikopter pucano iz redova JNA, navodi se u saopštenju navedenih NVO.
HRA, CGO i Antifašisti Cetinja zaključili su da u vremenu kada se relativizuju istorijske činjenice i rehabilituju agresori, ovakvi simbolični gestovi imaju duboko obrazovnu, moralnu i društvenu vrijednost.
Bonus video:
