LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori i dalje žive pod pritiskom straha, tišine i sistemske nepravde, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Iz te nevladine organizacije su, u susret Međunardnom danu borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT), koji se obilježava 17. maja, podsjetili da se svjedoči sve češćem nasilju u javnom prostoru, naročito na društvenim mrežama, gdje govor mržnje prolazi bez ikakvih posljedica.
„Fizički napadi, prijetnje i uznemiravanja LGBTIQ+ osoba često ostaju neprocesuirani ili završe sa simboličnim i nesvrsishodnim kaznama. Tako se šalje poruka da je nasilje nad LGBTIQ+ osobama društveno prihvatljivo“, kaže se u saopštenju.
Koordinator za razvoj u CGO-u Miloš Knežević rekao je da se iza pravno uređene i obojene „fasade“ krije surova realnost u kojoj su prava LGBTIQ+ osoba sistematski zanemarena.
„Krivični zakonik Crne Gore predviđa kazne za govor mržnje, ali se ove odredbe rijetko primjenjuju. Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje diskriminaciju po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, ali su institucije pasivne i sankcije izostaju“, kazao je Knežević.
Kako je naveo, takva praksa obeshrabruje LGBTIQ+ osobe da prijave nasilje, uz direktno podsticanje nasilnika da nastave sa širenjem mržnje.
Knežević je rekao da Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola, koji je stupio na snagu 2021. godine, do danas nije usaglašen sa zakonodavnim okvirom.
„Vlada nije pokrenula, a Skupština usvojila set zakona i podzakonskih akata čime je blokirana primjena“, dodao je Knežević.
Kako je kazao, nijesu sprovedene potrebne izmjene u svih 27 zakona i 14 podzakonskih akata, pa tako LGBTIQ+ osobe nemaju mogućnost da uživaju puni obim prava koji im ovaj zakon garantuje.
„Nacrt Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja daleko je od skupštinske procedure, a ignorisanjem ovog pitanja vladajuće političke strukture poručuju da su standardi i kriterijumi ravnopravnosti u Crnoj Gori postavljeni tako da LGBTIQ+ osobe ostaju nevidljive, obespravljene i institucionalno ignorisane“, rekao je Knežević.
On je naveo da sve to naglašava nedostatak političke i institucionalne volja da se postojeći zakoni unaprijede, novi donesu, a svi dosljedno primjenjuju.
„Posebno brine položaj LGBTIQ+ djece i mladih, koji najčešće trpe nasilje tamo gdje bi trebalo da budu najsigurniji – u svojim porodicama“, kazao je Knežević.
On je istakao da su odbacivanje, emocionalno i fizičko zlostavljanje, pritisak da žive u laži i institucionalna tišina su svakodnevica o kojoj se i dalje ćuti.
„Odrastanje u ovakvom okruženju ima dalekosežne posljedice – na mentalno zdravlje, obrazovni uspjeh, zapošljavanje i društvenu uključenost. Umjesto da razvijaju svoje talente i doprinose zajednici, mladi LGBTIQ+ ljudi bivaju marginalizovani i osuđeni na socijalnu izolaciju“, rekao je Knežević.
On je naveo da je tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije moć zajednica.
„Nažalost, LGBTIQ+ zajednica u Crnoj Gori je i dalje u fazi preživljavanja umjesto da živi. Dok institucije odbijaju da prepoznaju nasilje kao sistemski problem, dok tužilaštva štite nasilnike i škole ćute, a politički akteri se distanciraju – zajednica je sve ranjivija, sve tiša, sve iscrpljenija“, kazao je Knežević.
On je zaključio da je zato jako važno i na današnji, ali i svaki drugi dan, insistirati na posvećenoj primjeni zakona jer bez toga nema pravde, a moć zajednice se temelji na odgovornosti na odgovornosti institucija.
Bonus video:
