Podijeljenost crnogorskog društva usporava napredak u razvoju ljudskih prava i sloboda, zbog toga jačanje društvene kohezije ostaje jedan od ključnih izazova koji bi trebalo da bude među prioritetima svih donilaca odluka, kazao je ombudsman Siniša Bjeković.
On se juče sastao sa visokim komesarom Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volkerom Turkom, koji je boravio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
Bjeković je iskazao zahvalnost na kontinuiranoj podršci sistema UN-a od osnivanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, koja se ogleda kroz projektnu saradnju koja je rezultirala izradom tematskih izvještaja i drugih materijala, organizacijom skupova, sprovođenjem kampanja i drugih vidova promocije i unaprjeđenja ljudskih prava širom Crne Gore.
"Na sastanku je razgovarano o aktuelnom procesu izmjena Zakona o Zaštitniku, kojim bi trebalo da se ojača nezavisnost institucije u skladu sa Pariskim principima, čime će se stvoriti uslovi za dobijanje 'A' statusa u akreditaciji pred Globalnom alijansom nacionalnih institucija za ljudska prava", saopštila je institucija Zaštitnika.
Bjeković je podsjetio da su svi zvaničnici u posljednje dvije godine obavezali da će podržati taj proces, navodeći da trenutni status ne prati Ustavnu poziciju i ulogu koja je data zakonodavstvom.
Visokog komesara upoznao je da je u 2024. godini primljen najveći broj individulanih pritužbi od osnivanja institucije, ali i upućen veliki broj urgencija organima javen uprave i lokalne samouprave i drugim nosiocima javnih ovlašćenja.
„I dalje postoji prostor za unaprjeđenje ažurnosti u postupanju organa javne vlasti u odnosu prema instituciji Zaštitnika, posebno u vezi sa ispunjavanjem prpeoruka“, kazao je Bjeković.
S tim u vezi je saopštio da pojedini subjekti nisu dostavili traženo izjašnjenje ili su kasnili u dostavljanju izjašnjenja, pa je Zaštitnik tokom prethodne godine bio prinuđen da u 462 predmeta uputi 557 urgencija, radi dostavljanja traženih izjašnjenja.
Turk i Bjeković saglasili su se da ne treba dozvoliti politizaciju i instrumentalizaciju ljudskih prava, već da poštovanje međunarodnih standarda u toj oblasti treba da bude u središtu svih procesa, piše u saopštenju.
"Teme razgovora bile su i prisustvo govora mržnje i uvredljivog govora, uz radikalizaciju i ekstremizam u ispoljavanju stavova u javnom diskursu, problem vršnjačkog nasilja, ali i položaj vulnerabilnih grupa, uključujući osobe sa invaliditetom, Rome i Egipćane, LGBTIQ+ populaciju. Zaštitnik je ukazao i na neke od najčešćih pritužbi u pojedinim oblastima, među kojima su dugo trajanje postupaka restuitucije, primjena standarda ljudskih prava u zdarvstvenom sistemu, suđenje u razumnom roku, borba protiv torture u drugih nehumanih postupaka", dodaje se.
Predstavio je uspješan koncept Nezavisnog monitoring mehanizma za praćenje primjene UN Konvencije o pravima OSI, koji je ustanovljen pod pokroviteljstvom UN-a i najavio nove projekte koji će uskoro biti realizovani u vezi sa borbom protiv govora mržnje i jačanja društvene kohezije.
"Visoki komesar Turk je na konferenciji za medije nakon sastanaka sa crnogorskim zvaničnicima, između ostalog, kazao da Crna Gora ima solidno zakonodavstvo za zaštitu ljudskih prava, te da nacionalna institucija za ljudska prava u zemlji, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, uživa široko poštovanje među građanima i vlastima", piše u saopštenju.
Bonus video:
