Više od 700 osoba mlađih od 25 godina ima registrovano oružje na svoje ime, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Prema informacijama u koje su “Vijesti” imale uvid, najveći broj komada oružja koji posjeduje jedna osoba je 33.
Problem sa ilegalnim, ali i leganim oružjem u žižu crnogorske javnosti dospio je nakon masovnog ubistva na Cetinju 1. januara ove godine, kada je Aco Martinović ubio 13 osoba...
Zvaničnici su tada saopštili da je zločin počinjen oružjem koje nije bilo registrovano, ali ista osoba ranije je prvostepeno osuđena zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršila krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Nakon zločina na Cetinju je uslijedio Vladin Nacrt zakona o oružju i municiji, a kojim država pokušava da znatno pooštri kaznenu politiku u toj oblasti i uslove za dobijanje dozvola za oružje.
Kako su “Vijesti” pisale u novembru, MUP-u je u periodu od 1. januara do oktobra prošle godine podnijeto skoro 400 zahtjeva za držanje i više od 1.700 za držanje i nošenje oružja, od čega je do tada odbijeno 26 zahtjeva.
Osim crnogorskih građana, za oružane listove su bili zainteresovani i stranci, pa je tako prema podacima u koje su “Vijesti” imale uvid, strancima koji borave u Crnoj Gori u periodu od 13. januara 2015. do 13. januara 2025. godine izdato 237 oružanih listova.
Za isti period, strancima sa odobrenim privremenim boravkom izdato je 56 oružanih listova, a strancima sa stalnim boravkom izdat je 181 oružani list.
Jedna od izmjena u Nacrtu se odnosi upravo na to da oružje mogu registrovati i posjedovati državljani Crne Gore i stranci sa stalnim nastanjenjem.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori legalno je naoružano oko 68.000 građana, u čijem se vlasništvu nalazi preko 100.000 komada oružja. Sa druge strane, kad je ilegalno oružje u pitanju, procjene su da građani u ilegalnom posjedu imaju najmanje 40.000 ili čak preko 100.000 komada oružja.
Četiri NATO bataljona
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je nedavno da je u prvih četiri mjeseca ove godine predato preko 3.500 komada oružja, odnosno 700 komada oružja više nego što je predato za prethodnih 10 godina zajedno.
“Od 1. januara do danas predato je preko 110.000 komada municije, odnosno za 70 odsto više predate municije nego za prethodnih 10 godina zajedno. Da bih dočarao građanima o kojim količinama oružja i municije je riječ, navešću poređenje koje ukazuje na to da je predata dovoljna količina kojom bi se mogla naoružati brigada od preko 3.000 vojnika i po svakom vojniku komplet borbene municije! Možemo to porediti i nasledeći način: u nekim NATO državama bataljon broji oko 500 do 800 vojnika, a sada je predato više oružja nego što je potrebno za opremu 4 NATO bataljona”, rekao je on odgovarajući na poslaničko pitanje.
Više od 100.000 komada oružja posjeduju građani Crne Gore, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova
Tada je naglasio da su građani vraćali i puškomitraljeze, ručne bombe i drugo naoružanje koje spada u kategoriju oružja za koju se građanima ne može izdati dozvola: “Tako da je efekat ove akcije iznad očekivanja, te ohrabrujem građane da nastave sa vraćanjem oružja bez posljedica”, rekao je on, komentarišući rezultate akcije “Poštuj život - vrati oružje”.
MUP je nedavno okončao Javnu raspravu o Nacrtu zakona o oružju i municiji, tokom koje su organizovane tri javne tribine u različitim regionima: Budvi, u Podgorici i u Beranama.
Govoreći o tome, čelnik tog vladinog resora kazao je da će se usvajanjem novog zakona omogućiti efikasna kontrola posjedovanja i prometa oružja, u cilju sprečavanja njegove zloupotrebe i poboljšanja bezbjednosti građana: “Kao i da se legalnim i savjesnim vlasnicima oružja omogući da nesmetano posjeduju i koriste oružje u zakonom dozvoljene svrhe lova, sporta, samoodbrane i kolekcionarstva”.
Javna rasprava i sugestije
Ministarstvo je, tokom javne rasprave, prihvatilo određene sugestije, između ostalog da period važenja oružnih listova bude 5 umjesto do sada propisanih 10 godina, da smetnje za posjedovanje oružja budu svi prekršaji sa elementom nasilja, a ne samo prekršaji “sa elementom nasilja u porodici”, ali i da jedan od razloga za privremeno oduzimanje oružja bude i zbog “narušenih poslovnih odnosa”...
Država neće, kako piše u komentarima s javne rasprave, prepustiti privatnicima da građane obučavaju kako da pravilno koriste vatreno oružje i ostaje pri stavu da tu obuku isključivo može realizovati Policijska akademija.
“S obzirom na to da će postupak odobravanja isprava o oružju u MUP-u biti centralizovan, mišljenja smo da dokaz ili uvjerenje da neko raspolaže vještinom za pravilno rukovanje oružjem, treba da izdaje državni organ na centralnom nivou koji posjeduje tehničke i kadrovske kapacitete za sprovođenje stručne i specijalističke obuke i koja ima odgovarajuće programe da obezbijedi uslove za njihovo izvođenje, a to je JU Policijska akademija u Danilovgradu”.
Prema podacima MUP-a, u Crnoj Gori legalno je naoružano oko 68.000 građana, u čijem se vlasništvu nalazi preko 100.000 komada oružja. Kad je ilegalno oružje u pitanju, procjene su da građani imaju najmanje 40.000 komada oružja
Nakon javne rasprave od 24. januara do 24. februara, resor unutrašnjih poslova prihvatio je sugestiju za korekciju starosne granice za dozvolu za nabavku oružja. Nacrtom zakona je predviđeno da to za građane bude 25 godina, dok je za pripadnike vojske, policije, zaštitare i druga lica to 18, odnosno za lovce i sportiste 21 godina života. Na sugestiju privatne firme da sve starosne granice treba spustiti na 18 godina, pozitivno su odgovorili i prihvatili predlog.
Ista kompanija uputila je komentar na član koji se odnosi na ljekarska uvjerenja, a za koje je MUP u obrazloženju Nacrta najavio da je u planu da se za psihološke provjere uspostavi komisija Ministarstva zdravlja, “koja će jedina biti nadležna za izdavanje ljekarskih uvjerenja za posjedovanje oružja, vršiti u kontinuitetu psihološku i psihijatrijsku procjenu, odnosno sveobuhvatnu procjenu zdravstvenog stanja podnosioca zahtjeva”.
Nije prihvaćen predlog da se propiše izuzetak i da se, kad je u pitanju lična bezbjednost, dozvoli nošenje oružja na javnom mjestu.
3.500 komada oružja predali su građani u prvih četiri mjeseca ove godine, odnosno 700 komada oružja više nego što je predato za prethodnih 10 godina zajedno. Šaranović je nedavno objasnio da je predata dovoljna količina kojom bi se mogla naoružati brigada od preko 3. 000 vojnika i po svakom vojniku komplet borbene municije
Resoru unutrašnjih poslova sugerisano je i da predložene visine novčanih kazni značajno umanji, u skladu sa, kako se navodi “realnom ekonomskom moći i standardima kako građana tako i privrednika u državi”.
Tako je, pored ostalog, predloženo da se pravno lice koje u propisanom roku ne vrati odobrenje za nabavku oružja koje nije iskorišćeno umjesto 500, kazni novčano iznosom od 50 eura, ili da se fizičko lice koje u propisanom roku od dana nabavke oružja ne podnese zahtjev za izdavanje oružnog lista za držanje, odnosno držanje i nošenje oružja... umjesto od 100 do 1.000, novčano kazni iznosom od 10 do 100 eura.
Bonus video:
