Kapitalni primjerci potočnih pastrmki, koji su posljednjih tridesetak dana ulovljeni u Ćehotini, potvrđuju da se rijeka oporavila nakon velikog pomora ribe 2019. izazvane izlovanjem otpadnih voda iz deponije Maljevac u rijeku Vezišnicu, lijevu pritoku Ćehotine.
To je Vijestima kazao Vaso Knežević, jedan od osnivača Sportskog ribolovnog kluba Lipljen koje gazduje ribolovnim vodama u Pljevljima.
Knežević kaže da je prije par dana ribolovac Rasim Hasanbegović u Ćehotini u selu Brvenica ulovio pastrmku dugu 77 centimetara i tešku šest kilograma.
Nekoliko dana prije toga ulovio je pastrmku tešku pet kilograma u dijelu toka rijeke u Žodovićima, a u mjestu Toplik pastrmku dugu 76 centimentara i tešku 4,5 kilograma.
“Ćehotina se ponovo oporavila. Sve su ribe ulovljene u posljednjih mjesec dana. Ovolikih potočnih pastrmki nema u drugim crnogorskim rijekama. Ćehotina je čudo rijeka, ali se i dobro čuva. Sve ove ulovljene pastrmke su u dijelu toka koji je zahvatio bio pomor ribe 2019. godine”, rekao je Knežević.
Na pitanje kako objašanjava da se u Ćehotini izlovljavaju kapitalni primjerci potočnih pastrmki, uprkos činjenici da je ova rijeka jedan od zagađenijih u Crnoj Gori, Knežević je kazao da je to prvenstveno zahvaljujući povoljnostima same rijeke.
“Ćehotina je mnogo pitomija i bogatija hranom u odnosu na ostale crnogorske salmonidne vode, koje su dosta brze i kao vode posnije, sa manje hrane za ribe. Druga činjenica jeste da je jedino u Crnoj Gori na Ćehotini minimalna dozvoljena mjera za izlov potočne pastrmke 30 centimetara, dok je u svim drugim crnogorskim rijekama 25 centimetara. I treća činjenica jeste da naši ribočuvari rade dobar posao, odnosno čuvaju rijeku i riblji fond od krivolovaca. Svakako treba dodati i da se nakon pomora ribe kontinuirano poribljava rijeka od 2022. sa autohtonom potočnom pastrmkom iz našeg mrjestilišta na rijeci Breznici, koja će tek u narednom periodu dati dodatne rezultate na poboljšanju stanja potočne pastrmke u Ćehotini”, kazao je Knežević.
I prije pomora ribe Ćehotina je bila bogata ribom, što je svojevremeno potvrdio dr Danilo Mrdak sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici, koji je sa kolegama 2017. ispitivao stanje ribljeg fonda u pljevaljskim rijekama.
“Gledajući samo stanje ribljeg fonda, ako bi trebalo da procijenimo ukupno stanje u eko-sistemu, paradoksalno jeste, ali bih mogao da kažem da je stanje odlično. Na prvi pogled vidite Ćehotinu koja je zamućena vjerovatno zbog industrije. Da li su se ribe navikle na to i evoluirale, ili to zamućenje nije konstantno i ribe zbog toga mogu da preživljavaju, zbilja ne bih mogao da dam tačan odgovor. Ono što mogu da kažem da ribe ima u izobilju”, rekao je Mrdak.
Mrdak je naglasio da je oduševljen stanjem ribljeg fonda nizvodno od Pljevalja, nakon istraživanja u Gradcu, u mjestu Mejtef.
“Ono što smo tamo zatekli je za svaku pohvalu. Slobodno mogu da kažem, a obradili smo sve rijeke u Crnoj Gori - Zetu, Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i druge, nigdje nismo našli toliku količinu lipljena... Da ne pričamo o bijeloj ribi, skobalja ima u izuzetnim količinama. Našli smo mladicu i vidjeli dosta potočnih pastrmki”.
I u Studiji ribolovnog osnova rijeke Ćehotine koju su uradili stručnjaci sa PMF iz Podgorice prošle godine konstatuje se da je populacija mladice u toj rijeci ima iznenađujuće dobru brojnost, i da je ta rijeka jedna od najboljih, ako ne i najbolja za ovu krovnu vrstu u čitavom drinskom podslivu.
Konstatuje se i da su potočna pastrmka kao i lipljen takođe pokazali zadovoljavajuće stanje svojih populacija, “što ukazuje na dobro gazdovanje ribljim populacijama u ovim vodama”.
“Populacija mladice u Ćehotini je na zadovoljavajućem nivou i ova rijeka predstavlja jedno od posljednjih mjesta na Balkanu gdje je ulov mladice sa odgovarajućim varaličarskim ribolovnim alatom sasvim izvjestan. Ovo čini vode rijeke Ćehotine veoma atraktivnim, a pokazuje se da je skoro petogodišnji zabran na lov ove vrste na vodama rijeke Ćehotine dao svoj puni rezultat, usljed dobre kontrole i striktnog pridržavanja propisanih pravila”, navodi se u Studiji.
Za pomor ribe u Ćehotini 5. jula 2019. niko nije odgovarao, iako je tadašnji Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore nekoliko dana nakon incidenta uputio izvinjenje zbog incidenta, a Lipljenu uplatili 341.000 eura po osnovu štete.
Osnovno tužilaštvo u Pljevljima u januaru 2021. odustalo je od krivičnog gonjenja Elektroprivrede Crne Gore i četvorice rukovodilaca u Termoelektrani Pljevlja jer je vještak u tom predmetu, na čijem se nalazu bazirala optužnica, izjavio na suđenju u pljevaljskom Osnovnom sudu da ne ostaje u potpunosti pri svom nalazu o uzrocima koji su doveli do uginuća velike količine ribe.
Za izazvanje pomora ribe ispuštanjem otpadnih voda sa deponije Maljevac u Vezišnicu, optuženi su bili bivši direktor Termoelektrane Pljevlja Vladimir Šestović, vođa smjene Ratomir Debeljević, rukovodilac sektora za operativnu kontrolu i planiranje Dragan Babić, i stručno lice za zaštitu životne sredine Slavko Vukašinović.
Bonus video:
