Spaić: Klasična SLAPP tužba, Andrej Vučić hoće da ućutka Vijesti

Brat predsjednika Srbije ne daje izjave medijima i tvrdi da nije javna ličnost;

Profesorica medijskog prava ocijenila da “poznatost” Andreja Vučića proizlazi iz porodične veze sa predsjednikom Srbije i potencijalnog uticaja ili koristi koja može proisticati iz te veze

122989 pregleda 59 reakcija 58 komentar(a)
Mrzi svakoga ko ubija životinje: Vučić, Foto: Jelena Kočanović
Mrzi svakoga ko ubija životinje: Vučić, Foto: Jelena Kočanović

Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, pojam “javna ličnost” ne odnosi se isključivo na izabrane ili imenovane zvaničnike, već i na osobe koje su povezane sa pitanjima od javnog interesa, ili su u sferi javnog života zbog svojih veza, aktivnosti ili položaja.

Iako Andrej Vučić u tom smislu nije samostalno poznata ličnost, njegova “poznatost” proizlazi iz porodične veze sa predsjednikom Srbije i potencijalnog uticaja ili koristi koje može proisticati iz te veze, pa se ta lica mogu smatrati javnim ličnostima u mjeri u kojoj su povezani sa pitanjima od javnog interesa.

To je juče “Vijestima” kazala profesorica medijskog prava i dekanka podgoričkog Pravnog fakulteta Aneta Spaić, upitana da prokomentariše izjavu Andreja Vučića - da nije javna ličnost, datu u sudnici Osnovnog suda u Podgorici, u postupku koji je pokrenuo protiv “Vijesti”.

Brat predsjednika Srbije tužio je “Vijesti” zbog teksta u kojem se, pored ostalog, citiraju prepiske sa Skaj aplikacije, u kojima odbjegli policajac Ljubo Milović i Nikšićanin Miloš Božović komentarišu da kontroverzni biznismen Zvonko Veselinović i on “drže sve konce u rukama” i da su nedavno slavili “prvu zarađenu milijardu eura”.

“Ja sebe ne vidim kao javnu ličnost, već kao metu kako bi se nanijela šteta mom bratu... Jedan od razloga zašto nisam zvao ove novinare, je zato što nikada u životu nisam dao izjavu ni za jedan medij, niti ikada bio prisutan u medijima. Nikakada nisam dao izjavu za medije, a tiče se rada partije, ili bilo čega drugoga, privatnog života ili bilo čega”, rekao je Vučić.

On je pred sutkinjom Jelenom Anđelić kazao da je cilj tog teksta bio isključivo “dehumanizacija i kriminalizacija” njegovog brata.

Dodao je da ga je tekst šokirao i da se nakon objavljivanja obratio svom kumu, doktoru, kako bi mu prepisao terapiju za smirenje i srce. Na pitanje sutkinje, on je rekao da nema ljekarski izvještaj o tome

Upitan da li je “Vijestima” poslao demanti, Vučić je rekao da nije, jer “nema svrhe - opet će da lažu”.

Tokom izlaganja, kazao je da je ranije, kada bi se “iznosile neistine na njegov i račun porodice”, uvijek tužio pojedince i da nikada do sada nije tužio medije - “jer poštujem slobodu medija”.

“Jedino tajkunske medije, odnosno Vijesti i Novu S iz Srbije, jer pišu po nalogu istog gazde”, kazao je Vučić.

Zbog te izjave, sutkinja Anđelić ga je dva puta opomenula i upozorila na mogućnost novčane kazne ili udaljavanja iz sudnice.

SLAPP TUŽBA

Spaić je pojasnila i da su granice dozvoljene kritike i interesovanja javnosti šire za javne ličnosti, uključujući i članove porodice visokih funkcionera, naglasivši da je ne čudi što je brat predsjednika Srbije pribjegao obrascu ućutkivanja Vijesti, jer je, kako tvrdi, Srbija prva po broju podnesenih SLAPP tužbi.

“Kao što je poznato za javne ličnosti, uključujući članove porodice visokih funkcionera, granice dozvoljene kritike i interesovanja javnosti su šire nego za privatna i anonimna lica. Naime, pravo na privatnost je suženo kada postoji opravdan interes javnosti za informacije koje se tiču njihovih aktivnosti, ponašanja ili koristi koje proizlaze iz porodičnih veza”, rekla je ona.

Spaić je kazala da je Srbija je prva po broju podnesenih SLAPP tužbi protiv medija i drugih aktera na javnoj sceni, u regionu, “pa ne čudi da je brat predsjednika Srbije pribjegao istom obrascu ućutkivanja i za slučaj ‘Vijesti’, prenoseći negativne trendove i u Crnu Goru”.

“Upravo ove tužbe - SLAPP tužbe su često usmjerene od strane javnih ličnosti ili njihovih srodnika kako bi se obeshrabrilo izvještavanje o pitanjima od javnog interesa, što dodatno potvrđuje da se i članovi porodica visokih funkcionera tretiraju kao javne ličnosti u kontekstu zaštite slobode izražavanja i javnog interesa. Da je riječ o klasičnom SLAPP-u, koji je predmenom legislativnih inicijativa na nivou EU i Savjeta Evrope upućuje i činjenica da tužilac nije iskoristio pravo na demant”, ocijenila je Spaić.

“LJUDI BILI U ČUDU”

Andrej Vučić juče je pred sutkinjom kazao da se osjećao užasno kada je tekst objavljen:

“Kada je tekst izašao, osjećao sam se užasno, ljudi su bili u čudu. Niko me od novinara nije zvao da pita bilo šta”, rekao je Vučić.

Pred sutkinjom Anđelić tvrdio je da nema bilo kakve veze sa Milovićem i Božovićem.

“Nije moj nivo da komuniciram sa kriminalcima”, rekao je, ističući da nema firmi ni biznisa, te da je porodičan čovjek “koji radi u Narodnoj banci Srbije 28 godina”.

Vučić nije negirao da zna Veselinovića, ali ga je okarakterisao kao “poznanika” sa kojim se susreo svega nekoliko puta na javnim skupovima. Negirao je bilo kakvu bliskost ili saznanja o njegovim eventualnim kriminalnim aktivnostima.

Ročištu su, osim novinara, prisustvovali i glavni urednik Prve TV Dražen Živković i poslanik i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

Na prethodnom ročištu održanom u aprilu, advokat Vučića, Tomica Knežević i advokat izdavača “Vijesti” Siniša Gazivoda raspravljali su o Skaj aplikaciji kao i o tome da li je Andrej Vučić javna ličnost.

Gazivoda je osporio osnov tužbe i istakao da se osporeni tekst oslanja na navode iz Skaj komunikacije između drugih lica, te da novinari za to ne mogu odgovarati. Pozvao se na praksu Evropskog suda za ljudska prava uz tvrdnju da novinari nisu dužni da se distanciraju od citiranih izvora ako jasno predstave njihov karakter.

“Sudovi u Crnoj Gori su već cijenili Skaj prepiske kao dokaze. Ako su one dovoljne za sud, nisu zabranjene ni za medije”, rekao je Gazivoda i dodao da Vučić ima politički uticaj kao član izvršnog odbora Srpske napredne stranke (SNS).

Advokat Knežević tvrdio je suprotno - da objavljeni tekst nije jasno označen kao prepiska iz Skaj aplikacije, niti se čitaocima daje do znanja da se radi o navodima iz kriminalnog miljea.

“Tekst je plasiran kao da se radi o apsolutnoj istini”, rekao je Knežević, dodajući da to narušava ne samo ugled, već i bezbjednost njegovog klijenta.

Gazivoda je pred sudom naveo dokaze sa sajta SNS i društvenih mreža da Vučić ima političku funkciju i moć, što ga svrstava u javne ličnosti.

Knežević je, s druge strane, tvrdio da Vučić nije prisutan u medijima, ne izlaže se javnosti i da se njegovo pominjanje dešava isključivo zbog porodičnih veza.

Ne zna Lukača, mrzi lov...

Brat predsjednika Srbije je, komentarišući poruke sa Skaja, objavljene u tekstu, a u kojima Božović piše da su Andrej Vučić i Veselinović skupa sa tadašnjim ministrom policije Republike Srpske Draganom Lukačem išli u lov helikopterom, rekao da u životu nije vidio ni čuo Lukača.

“Ja nisam lovac, mrzim lov, i mrzim bilo koga ko ubija životinje. Nikada u životu se nisam vozio helikopterom”, kazao je Vučić na današnjem ročištu.

Sutkinja je na ročištu pročitala dio iz teksta, objavljenog u Vijestima, u kojem piše da Božović tvrdi da su se “moji momci” za njega i Andreja batinali sa Veljkom Belivukom Nevoljom i policijom.

Andrej Vučić je na to kazao da ne zna o kojim momcima je riječ.

“...Kao drugo ti navodi su netačni, jer je upravo taj Velja Nevolja radio o glavi mom bratu po nalogu kriminalnih gazda iz Crne Gore”, kazao je Vučić.

Šta je SLAPP tužba

Prema dostupnoj literaturi, SLAPP je skraćenica engleskog naziva strateške tužbe protiv učešća javnosti (Strategic Lawsuit Against Public Participation”, koja predstavlja oblik zloupotrebe pravosuđa, najčešće od strane moćnih pojedinaca, kompanija ili političkih aktera, sa ciljem da zastraše, finansijski iscrpe ili ućutkaju novinare, aktiviste, istraživače, sindikaliste ili druge koji se bave pitanjima od javnog interesa.

Namjera podnosioca SLAPP tužbi je da zastraši, a ne da dobije parnicu, jer podnosilac često zna da je tužba pravno neutemeljena, ali je cilj da se tuženi obeshrabri i izbjegne dalja javna debata.

Te tužbe su često veoma skupe za odbranu, što može natjerati tuženog da odustane od javnog djelovanja ili izvještavanja. Ove tužbe se razvlače godinama, čime dodatno opterećuju tuženog psihološki i logistički.

Najčešći oblik SLAPP tužbi su parnice u kojima se tvrdi da je iznošenjem mišljenja ili informacija narušen ugled tužioca.

Neki od ciljeva SLAPP tužbi su i smanjenje transparentnosti i odgovornosti moćnih aktera, i stvaranje “hlađenja” (chilling effect) - efekta u kojem drugi potencijalni kritičari odustaju od javnog govora zbog straha od tužbi.

Bonus video: