"Često se kod nas čuje da su žene najbolji dio našeg društva, a ipak nijesu dio naših udžbenika. Ovo je bila predivna prilika da te žene ugledaju svjetlost dana, da ih iz prošlosti 'izvučemo', da one iz prošlosti pošalju neku poruku ženama u sadašnjosti, ženama koje trpe, nažalost, čak i nasilje, da budu ojačane ove žene koje će, iskreno se nadam, biti buduće znamenite žene Crne Gore, jer imaju sve potencijale da to budu“, kazala je učiteljica u nikšićkoj OŠ „Mileva Lajović Lalatović“, Danka Vuletić, autorka multimedijalnog projekta „Znamenite žene Crne Gore“.
Kao osnov projekta poslužila joj je monografija „Žene Crne Gore“, Olivere i Tijane Todorović, ali je, kako priznaje, „zavirila“ i u knjigu Božidara Šekularca „Crnogorske vladarke, plemkinje i princeze“. Spojila je prošlost i sadašnjost, a za tekst i snažne poruke koje su izgovorile njene sjajne male-velike glumice, zaslužna je upravo Vuletić.
„Kćerka mi je poklonila memorijsku igricu 'Žene Crne Gore'. Istinito je ono što se kaže da je profesija učitelja jedina koja stvari iz kuće odnosi na posao. Kad sam vidjela tu igru memorije, odmah se u meni rodila ideja da uradim ovaj projekat, ali mi je problem bio koje od svih tih žena da izdvojim, jer znam ako uključim mnogo njih, a željela sam, onda pažnja djeci opada, a cilj mi je bio da upoznaju makar neke od njih, jer žene Crne Gore su ostavile i dan danas ostavljaju veoma dubok trag“, priznaje autorka projekta gdje je kroz glumu, riječi i sliku prikazano nekoliko snažnih i inspirativnih žena iz istorije Crne Gore.
„Pokušala sam da hronološki, iz svih vremenskih epoha, 'izvučem' po neku ženu, da bude skoro svaka dinastija zastupljena. Promakli su mi Balšići, ali ne znači da nećemo u nekoj drugoj postavci raditi neke druge jake i samosvjesne žene. Cilj mi je bio da što više djece, a onda i odraslih, ovo pogleda i nauči nešto novo. Na nama je da radimo na kulturnoj baštini naše zemlje, da upoznajemo mlade naraštaje sa njom, da podsjećamo one starije, i da volimo ovu zemlju jer nemamo rezervnu domovinu“, poručila je Vuletić.
A onda su na scenu stupile odvažne, samouvjerene djevojčice, učenice petog razreda OŠ „Mileva Lajović Lalatović“ i ispričale priču o kraljici Teuti, Kosari Teodori Vojislavljević, o Svetoj Ozani Kotorskoj, Jakvinti Vojislavljević, Kseniji Petrović, Sabihi Ćorović Gokčen, Milevi Lajović Lalatović i Svetlani Kani Radević. Hana Ajdarpašić, Jana Koprivica, Mija Tadić, Martina Simović, Darija Pejović, Petra Tomić, Lana Jokić i Mirela Bećirović su na sugestivan način donijele lik žena koje su predstavile, a u cijelu priču su ih uvele sjajne voditeljke Anika Rovčanin i Andrea Milović, koje su podsjetile na stereotipe koji su i danas prisutni, da svaka žena koja je uspješna „vrijedi muške glave“, ali i poručile da se „Crnogorcima strva ne bi znalo da im nije bilo Crnogorki“.
„Toliko je rada i truda uloženo, tako da sam baš zadovoljna i srećna što je ovo ovako dobro urađeno. Baš mi se dopalo kad se predstavljala princeza Ksenija jer se ona bavila fotografijom, kao i moj tata, pa mi se to posebno dopalo“, iskrena je Andrea.
„Ono što je najbitnije je da smo naučile nešto novo o znamenitim ženama Crne Gore koje trebaju da se pamte. Meni se baš svidjela Teodora Kosara, njena ljubavna i životna priča. Poruka ovog našeg projekta je da djevojčice nijesu manje bitne od dječaka i da su i one jednako hrabre, pametne i odvažne“, poručila je Anika.
Male-velike glumice su priznale da je za sav njihov uspjeh zaslužna učiteljica Danka koja je „najposebnija od svih posebnih učiteljica“.
„Mislim da je svaka od nas bila podjednako dobra na svoj način i mislim da je druga učiteljica ovo spremala da ne bi bilo ovako dobro. Baš sam zadovoljna. Od svih ovih žena samo sam nešto malo čula za Kseniju i Teutu“, rekla je Mirela koja je upečatljivo odigrala lik Sabihe.
„Zahvaljujući ovom projektu naučila sam o Teuti koju sam igrala. Baš je bila zanimljiva, jer je bila prva žena vladarka i vladala je prije nove ere. Mnogo su mi se dopale i Sabiha i Teodora Kosara“, kazala je Hana, koja je „otvorila vremensku kapislu“ znamenitih žena u Crnoj Gori.
„Bilo mi je bitno da sve budemo dobre i da sve znamo i da možemo da to odradimo još koji put. Ništa nijesam znala o ovim ženama“, kazala je princeza Darija, odnosno Ksenija, i dodala da planira da se poput Ksenije, bavi fotografijom kad odraste.
Priču o znamenitim ženama „zatvorila“ je Svetlana Kana Radević, odnosno Lana Jokić.
„Jako mi se svidjelo sve ovo što smo pripremile. Uložili smo puno truda, i mi i učiteljica, svi smo naučili nešto novo. Ja baš ništa nijesam znala o znamenitim ženama, ali sada znam“, ponosna je Lana.
Multimedijalni projekat imao je svoju premijeru, a novom izvođenju prisustvovale su autorke izdanja „Žene u Crnoj Gori“, koje su učiteljici i školi poklonile monografije, a učenicama igre memorije.
„Ova knjiga i igre su dobile dimenziju koju smo sanjale da će dobiti, jer je naš cilj bio da žene uđu u škole, da djevojčice nađu uzore upravo u ženama koje su ili odavde, ili su rasle ovdje, ili su stvarale neke druge kulture. Prošli put kad su igrali predstavu i kad smo dobili video, svi smo plakali od sreće i uzbuđenosti. Nijesmo vjerovale da ćemo imati priliku da vidimo predstavu uživo i mnogo je bolje uživo vidjeti i doživjeti. Ponosna sam i zadovoljna. Hvala učiteljici što je sve ovo omogućila i djevojčicama koje su bile fenomenalne, tako suverene u nastupu. Napravili su jednu odličnu dječiju, ozbiljnu dokumentarnu predstavu što mnogim institucijama ne polazi za rukom“, bila je puna riječi hvale Tijana Todorović.
Kako je istakla presrećna je što je njihova monografija zaživjela baš u Nikšiću.
„U vremenima gdje se gube sve moguće vrijednosti, nadam se da će ipak žene spasiti svijet. Iako je svaka od predstavljenih žena posebna na poseban način, uvijek mi prva padne na pamet Jakvinta Vojislavljević iz jednog razloga – što je u literaturi i istoriji uvijek napisana kao zla vladarka. A zašto je zla i zašto je porede sa Irodijadom je samo zbog toga što je željela da upravlja svojom zemljom i branila je svoju zemlju od napada. Zbog toga nju izdvajam, jer se to zlo nekad koristilo za žensku ambiciju, za žensku politiku. Danas smo valjda to prevazišli“, nada se Todorović.
Nažalost, izgleda da nijesmo, jer previše je mizoginije na ovim prostorima, pa bi dobro bilo da pomenuti projekat pogledaju svi u Crnoj Gori. Već u septembru scena Nikšićkog pozorišta čeka „Žene Crne Gore“.
Bonus video:
