Vlasnici imanja u okviru granica Nacionalnog parka (NP) Biogradska gora danas su radikalizovali proteste, pa su magistralni put Kolašin–Podgorica blokirali dva sata, od 12 do 14 sati. Oni, već četvrtu sedmicu zaredom, subotom blokiraju magistralu, izražavajući na taj način nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, „neustavnog oduzimanja prava na upravljanje sopstvenom imovinom“.
Okupljeni članovi neformalnog udruženja „Pravo na đedovinu i privatnu svojinu“ ponovo su pozvali na dijalog sa državnim institucijama i zatražili “omogućavanje prava korišćenja i razvoja svojih imanja u skladu sa zakonima i tradicijom”.
Svetozar Bogavac, jedan od vlasnika imanja i član tog udruženja, kazao je da su mještani “dovedeni u apsurdnu situaciju, pa ne mogu da grade objekte ni za osnovne potrebe, bilo za stoku, poljoprivredu ili seoski turizam, na zemljištu koje su naslijedili od predaka”.
„Možemo da gradimo, ali sa zakonskim posljedicama po nas, vlasnike. Mnogi od nas zbog naše ‘fikcije od imovine’ postaše ili će postati kriminogena lica. Kažu nadležni iz državnih organa i institucija, ne može se graditi, jer se sa tim drvenim objektima, eventualno objektima od kamena, kojeg ima vrlo malo na našoj đedovini, narušava životna sredina, narušava se prelijepi ambijent naših imanja. Rekoše nam NP će bolje upravljati našom imovinom, nego mi vlasnici. Kažu vi ne umijete da je čuvate, čuvaće je NP bolje od vas, jer ne znate što je za vas i vašu đedovinu najbolje“, reko je Bogavac.
Takvim porukama, tvrdi on, „država je vlasnicima imanja oduzela poslovnu sposobnost i postala im staratelj i tutor“. Prema riječima Bogavca, s obzirom na to kako se država i NP ponašaju prema mještanima, pravo je čudo da ima i jedan domaćin na Bjelasici i da ima imalo poljoprivrednih aktivnosti.
„Prema mišljenju institucija, naš život može da se odvija pod otvorenim nebom, bez ikakvog smještaja za vlasnika imanja i njihovu stoku. Proširuju svakodnevno granice NP bez pitanja i obavještenja privatnih vlasnika. Crtaju zaštitne zone po svom ukusu i interesu. Kažu samo NP može da gradi po svom nahođenju, objektima od tvrdog materijala, na obali jezera gdje postoji i septička jama od betonskog objekta izgrađenog u strogom prašumskom rezervatu“, tvrdi Bogavac.
Sa današnjeg okupljanja je poručeno da NP „ne treba da štiti to područje od lokalnog stanovništva i vlasnika imanja, već od požara, šumokradica i lovokradica“. Mještani su podsjetili da je Biogradsku prašumu sa okolinom lokalno stanovništvo „čuvalo odvajkada I prije nego što je formiran NP“
„Gubimo vrijeme na blokadama, a niko nas se ne sjeća. Niko od predstavnika državnih organa i institucija nije do sada obavio bilo kakav razgovor s nama da pokušamo da riješimo nastali problem. Izuzetak je Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore (JP NPCG),iz kojeg kažu da su samo upravljači našom imovinom i da nam oni ne mogu pomoći, već nas upućuju na druga nadležna ministarstva i Agenciju za zaštitu životne sredine. Sve te institucije, kao poreski obveznici, finansiramo mi i ostali građani Crne Gore, da pomažu, a ne da nanose štetu“, poručeno je sa blokade magistrale.
Članovi neformalnog udruženja „Pravo na đedovinu i privatnu svojinu“ traže da im se omogući valorizacija imanja, prije svega, izgradnja objekata od drveta i, eventualno, kamena za potrebe smještaja, poljoprivrede, stočarstva i seoskog turizma. Zahtijevaju i da se omogući izdavanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU), te da sva privatna imovina bude u III zaštitnoj zoni, kako bi, objašnjavaju, svi vlasnici imali jednak pravni status i ne bi bili diskriminisani.
Kako su ranije zajednički saopštili iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, JP NPCG i Agencije, „kontinuirano su otvoreni za dijalog i saradnju sa lokalnim stanovništvom i svim zainteresovanim stranama u vezi sa pitanjima upravljanja NP“. Podsjetili su da je javna rasprava o Nacrtu studije revizije za NP trajala 55 dana, da je svim zainteresovanima bio omogućen uvid u dokument, dostavljanje komentara i sugestija, a organizovane su i dvije javne tribine u Kolašinu i jedan okrugli sto.
Zone zaštite NP definisane su konačno Prostornim planom posebne namjene (PPPN), koji je u nadležnosti Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojem je tokom 2024. godine dostavljena Studija kao stručna podloga.
Iz Ministarstva, JP NPCG i Agencije posjetili su da „zakoni o zaštiti prirode jasno uređuju pitanje prava svojine i mogućnosti naknade u slučaju ograničenja prava korišćenja nepokretnosti“, te da postoje zakonski mehanizmi koji štite interese vlasnika i omogućavaju naknadu ukoliko dođe do pravno validnih ograničenja.
Tvrde da granice parka nijesu mijenjane osim u tehničkom smislu – kako ne bi presijecale katastarske parcele. Blizu 80 odsto (4.720 ha) površine NP je u državnom vlasništvu. U okviru tog zaštićenog područja definisane su tri zone zaštite.
Bonus video:
