U 19 crnogorskih opština, prošle godine, na osnovu tužbi i vansudskih poravnanja plaćeno je 6.543.694,9 eura. Apsolutni rekorder je Glavni grad koji je iz budžeta u ove svrhe 2024. godine morao da izdvoji 2.890.565,01 euro. Slijedi Budva sa 1.552.272 eura, a lokalna uprava Kotora je u ove svrha potrošila nešto više od pola miliona eura. Zanimljivo je da Opština Plužina nije u 2024. imala davanja za ove namjene.
Na globe je potrošeno je više nego što iznose budžeti neke od manjih crnogorskih opština, poput Žabljaka, Zete, Plava ili Gusinja. Poređenja radi, Vlada Crne Gore je 2024. godine gotovo isto toliko novca opredijelila za Ministarstvo zdravlja.
Tužbe su se odnosile na najrazličitije stvari, od, već sada klasičnih naknada zbog ujeda pasa lutalica koje su isplaćivane u gotovo svakoj od ovih 17 opština, odšteta zbog nekorišćenja godišnjih odmora, preko ćutanja uprave do, u nekim slučajevima, astronomskih iznosa za odštete zbog nezakonite eksproprijacije.
Glavni grad je u 2024. godini, po osnovu tužbi i vansudskog poravnanja, isplatio ukupno 2.890.565,01 euro.
Ujedaju psi, ali i mačke
Najviše je izdvojeno iz gradske kase po tužbama na osnovu eksproprijacije - 1.351.354,27 eura. Za sudska izvršenja iz radnog odnosa i za kamate plaćeno je ukupno 315,912,62 eura.
Na otplatu “ostalih obaveza” otišlo je 368.628,05 eura, a za poreze i doprinose na neto zarade po presudama plaćeno je 163.728,11 eura.
Za ujede psa gradska uprava je morala da plati ukupno 43.455 eura, plus 23.232,48 eura za sudske troškove u ovim postupcima. Zanimljivo je da su Podgoričane, osim pasa, ujedale i mačke. Zbog ujeda mačke, Podgoričanki N. A. isplaćeno je najprije 299,98, a zatim još 423 eura.
56.351,80 eura isplaćeno je firmi “Limov Radović” doo iz Herceg Novog na ime glavnice, i za zakonske zatezne kamate još 52.739,58 eura. Ova kompanija je podnijela tužbu za naknadu štete zbog izmakle koristi od 2011. do 2014. godine.
Za “plaćene i neplaćene naloge za fizička i pravna lica - izdaci po osnovu troškova sudskih postupaka”, budžet je olakšan za ukupno 690.699,96 eura.
Tu spadaju izdaci po osnovu troškova sudskih postupaka - radni odnosi (93.435,89), izdaci po osnovu troškova sudskih postupaka - eksproprijacije (46.787,14), otplata ostalih obaveza (34.991,93), troškovi nadoknada za vođenje postupaka po javnim nabavkama (968,00), izdaci po osnovu troškova sudskih postupaka za regres (200), izdaci po osnovu troškova sudskih postupaka za ujede pasa (23.232,48), izdaci po osnovu troškova sudskih postupaka u vezi sa porezom na nepokretnost (158.690,87).
Ono što svakako izaziva pažnju su troškovi postupka zbog “ćutanje administracije” koji su iznosili 331.028,65 eura.
“Nije novost da je lokalna vlast zatvorena za pružanje informacija o svom radu. Često se dešava da ni odbornici ne mogu doći do osnovnih podataka bez višestrukih urgencija, koje često ostaju bez rezultata. Građani su u još nepovoljnijem položaju - uskraćeni za osnovno pravo na pristup informacijama. Nekada to ćutanje nije plod inercije već onemogućavanja istraživačkog rada odbornika medija, civilnog sektora ili opozicije. Dakle, spremni su da plate da se nešto ne sazna. Naravno, našim novcem”, kazao je Srđan Perić, odbornik Pokreta Preokret u podgoričkom parlamentu.
U Opštini Nikšić je lani, na osnovu izvršenih sudskih presuda i vansudskih poravnanja isplaćeno 558.881 eura. Za štetu izazvanu ujedima i napadima pasa plaćeno je 299.241 eura, za povrede izazvane padom na ledu više od 55.000 eura, za povrede od pada na trotoaru više od 151.000, štete na motornom vozilu odnijele su iz opštinske kase 12.459 eura.
“To ide u nedogled i zaista se ogromni iznosi isplaćuju. Smatram da se moraju uključiti nadležni državni organi i ispitati rad svih institucija kako bi se vidjelo da li ima zloupotreba. Ne treba zaboraviti činjenicu da država na ime naknade za štetu koju su, naprimjer, izazvali vukovi i domaćinu napali stoku isplaćuje deset odsto sredstava, dok Opština štetu koju izazovu psi lutalice nadoknađuje 100 odsto. Jednom sam rekao, i dalja smatram tako, da bi Opštini bilo jeftinije da plaća ‘švedski sto’ za pse lutalice, nego što ovo plaćamo”, kazao je “Vijestima” Zoran Šoškić, sekretar Sekretarijata za razvoj, finansije i preduzetništvo.
Andrijevica je na osnovu tužbi i vansudskog poravnanja platila u 2024. godini 15.846,79 eura. Najveći broj plaćanja otpada na troškove sudskih sporova, a najveći iznos ipak je otišao Miodragu Novoviću kome je ova lokalna uprava, u sudskom poravnanju zbog nekorišćenja godišnjeg odmora, isplatila 5.235,67 eura, plus 400 eura njegovom advokatu.
Prijestonica Cetinje je po ovom osnovu iz budžeta isplatila 48.603,17 eura, a Gusinje, prema dostavljenoj dokumentaciji, samo 1.643,10 eura.
Tužio i Biskupski ordinarijat Kotor
Opština Herceg Novi je po tužbama i na osnovu vansudskog poravnanja ukupno u prošloj godini platila 296.551,49 eura.
Ova lokalna uprava je, između ostalog, kao solidarni dužnik, po pravosnažnoj presudi, isplatila 74.928 eura Milunu Šapiću, a firmi “Limov Radović” doo plaćeno je na ime glavnice 56.351,80 eura, zakonske zatezne kamate još 52.739,58 eura. Ova kompanija je podnijela tužbu za naknadu štete zbog izmakle koristi od 2011. do 2014. godine.
Presudom Višeg suda u Podgorici Opština Herceg Novi i AD Vektra Boka, porodici Šabović je određena naknada za izuzeto zemljište u iznosu od 1.268.352 eura. Dogovorom je usaglašeno da Opština, od svoje polovine dugovanja, do kraja 2024. godine isplati povjeriocima ukupno 100.000 eura.
Kotor je po ovom osnovu prošle godine izdvojio 503.830,30 eura. Od ukupne sume Kotorskoj biskupiji na ime naknade uplaćeno 209.232 eura. Presudom Vrhovnog suda Crne Gore od 24. januara 2024.godine, potvrđena je pravosnažna presuda donijeta 19. februara 2019. od strane Osnovnog suda Kotor, kojom je Opština Kotor obavezana da tužiocu, Biskupskom ordinarijatu Kotor - Crkvi Gospe od snijega, isplati naknadu po osnovu faktičke eksproprijacije u iznosu od 209.232,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom. Kotorska biskupija sudski postupak pokrenula je 2015. godine.
Opština Mojkovac je za isplatu po tužbama i na osnovu vansudskog poravnanja izdvojila 63.314,57 eura, a lokalna uprava u Tuzima 12.820,09 eura.
Opština Petnjica je morala u 2024. godini da isplati 1.690 eura, između ostalog i 300 eura zbog ćutanja uprave. Nešto veći iznos, 2.687,27 eura, isplatila je Opština Zeta i to najvećim dijelom po presudama Upravnog suda zbog ćutanja uprave.
U Plužinama, kako navode u odgovoru na SPI, u periodu od 1. januara do 31. decembra 2024. godine nije bilo isplata na osnovu sudskih presuda i vansudskog poravnanja, dok je iz opštinske kase po ovom osnovu u Žabljaku isplaćeno 9.371,34 eura, najvećim dijelom zbog ujeda pasa lutalica.
Ukupni troškovi na osnovu sudskih presuda i vansudskog poravnjanja, u toku prošle godine Opštinu Ulcinj koštali su 153,5 hiljada eura.
To stoji u Izvještaju o plaćenim i neplaćenim nalozima za fizička i pravna lica od 01.01.2024 - 31.12.2024, koji je dostavio ulcinjski Sekretarijat za budžet i finansije, a u koji su “Vijesti” imale uvid.
Sekretar Arjan Ljamović kazao je da je u strukturi troškova sudskih postupaka, kao i u ostalim opštinama, izražen je problem u vezi sa žalbama na rješenja o porezu na nepokretnosti.
“Ove žalbe uzrokuju dodatne izdatke, naročito u pogledu troškova advokatskih usluga. U cilju smanjenja ovog budžetskog opterećenja, Zajednica opština pripremila je nacrt novog Zakona, čijim se usvajanjem očekuje značajno umanjenje troškova po ovom osnovu”, kazao je Ljamović “Vijestima”.
Naveo je da su pored toga, učestali i sudski procesi po osnovu eksproprijacije zemljišta, koje najčešće pokreću građani dok su u manjoj mjeri evidentirane i presude po osnovu ujeda pasa lutalica.
Opština Tivat je u toku prošle godine na plaćanje odšteta u sudskim sporovima, troškova sudskih postupaka, vansudskih poravnanja, vještačenja i troškova medijacije, potrošila ukupno 351.917,51 eura.
Pokazuju to podaci koje su “Vijesti” dobile od tivatske Opštine na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama podnesenog preko aplikacije MANS-a.
Iz dostavljenih dokumenata vidi se da se najveći dio ovih troškova odnosi na plaćanje sporova koje su građani ili firme pokrenuli protiv Opštine zbog eksproprijacije njihovih nekretnina, jer su bili nezadovoljni prvobitno im isplaćenom vrijednošću koja je rađena po osnovu procjena Uprave za nekretnine Crne Gore. Isto tako, bilo je i slučajeva da su građani tužili i dobili Opštinu na sudu tražeći da im ona plati kompletne neke njihove parcele, iako im je prvobitno bila ekspropisala samo djelove tih nekretnina, ali su onda vlasnici ustali sa zahtjevom za plaćanje tzv. faktičke eksproprijacije i za ostatak tih parcela jer su im one postale neupotrebljive.
Najveći prošle godine plaćeni sudski izdatak za ekspropisanu imovinu u iznosu od 70.631 euro sa troškovima, Optina Tivat je isplatila Biskupskom ordinarijatu u Kotoru. Zanimljivo je da je lani plaćeno i 45.873,36 eura “naknade materijalne štete pri ekspropijaciji” građevinskoj firmi “Adria bau” iz Bara,a koja je zbog toga godinama kočila realizaciju projekta izgradnje prve faze lungo mare šetališta u Krašićima, iako je riječ o parekselans objektu od javnog interesa koji treba da obezbijedi javni pristup obali mora u ovom dijelu Tivatskog zaliva gdje je more skoro u potpunosti postalo nedostupno građanima zbog gradnje niza velikih privatnih vila na samom obalnom rubu.
Opština je, solidarno sa Komunalnim preduzećem Kotor koje gazduje Azilom za napuštene životinje Kotora i Tivta, lani platila i više naknada građanima zbog ujeda pasa lutalica. Ove naknade riješevale su se kako pred sudom, tako i preko vansudskih poravnanja ili kroz postupak zvanične medijacije, a kretale su se u pojedinačnim iznosima od 250 do 1.000 eura.
Jednoj građanki Tivta Opština je solidarno sa Komunalnim preduzećem Tivat, platila ukupno 635 eura odštete i sudskih troškova kao naknadu za povrede zadobijene padom u šaht na javnoj površini.
Opština Kolašin je tokom 2024. godine isplatila najmanje oko 31.000 eura po osnovu pravosnažnih presuda, medijacija i advokatskih troškova, pokazuju podaci dostavljeni na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, preko aplikacije NVO MANS.
U taj iznos uključen je i dio od ukupno oko 33.000 eura, koliko su, po osnovu sudske presude, opštine Bijelo Polje, Berane, Kolašin, Mojkovac, Andrijevica i Plav solidarno isplatile. Tatjani Drakula Medenici, bivšoj direktorici Regionalne turističke organizacije (RTO) “Bjelasica i Komovi”. Po tom osnovu, iz budžeta kolašinske Opštine uplaćeno je oko 6.000 eura na ime glavnog duga, dok je na ime dijela troškova postupka plaćeno dodatnih 1.633 eura.
Opštinu je, između ostalih, tužio i službenik lokalne uprave zbog neplaćenih naknada za rad u opštinskim komisijama. Taj slučaj je budžet koštao 1.366 eura, računajući glavni dug, zatezne kamate i troškove postupka.
Zavala tek čeka
Kolašinska lokalna uprava je isplaćivala i naknade za štete nastale usljed oštećenja vozila, napada pasa lutalica na ljude, koze i ovce. U jednom slučaju, poravnanjem je isplaćeno 200 eura nematerijalne štete osobi koju je napala mačka na ulici.
Opština je bila tužena i zbog oštećenja vozila izazvanih lošim stanjem puteva. Tako je, na primjer, u jednom slučaju osiguravajućoj kući isplaćeno oko 1.600 eura, uz dodatnih 150 eura troškova postupka.
Jedna Kolašinka je, u postupku medijacije, dobila 4.000 eura odštete zbog loma ruke zadobijenog prilikom pada na neuređenom trotoaru ispred zgrade Turističke organizacije. U drugom slučaju, po osnovu sudskog poravnanja pred Osnovnim sudom u Kolašinu, Opština je pristala da isplati 4.000 eura tužilji zbog povrede prava ličnosti, dok su troškovi vještačenja i advokatskih usluga u tom postupku iznosili dodatnih 1.456 eura.
Na ime tužbi i sudskih poravnanja u Opštini Budva prošle godine je isplaćeno 1.552.272 eura.
Bivši pomoćnik sekretara Sekretarijata za zaštitu imovine Opštine Budva Đorđe Zenović kazao je “Vijestima” da je činjenica da zbog velikog broja sudskih sporova Opština Budva godinama izdvaja veliki iznos sredstva po osnovu dobrovoljnih isplata pravosnažnih presuda, ali i po osnovu prinudnih naplata putem izvršenja.
“Ali, isto tako, u poslijednjih osam godina Opština dobija sporove i po tom osnovu je iznos naplate i prihoda znatno veći nego u prethodnom periodu, što se i ogleda kroz to da se Opština nalazi konačno u stabilnoj finansijskoj situaciji. Građani i javnost treba da znaju da Opština kao parnična stranka ima i brojne sporove koji traju i po dvije decenije, a da su u tim sporovima sudski troškovi dostigli iznos tužbenog zahtjeva. To je mnogo veći problem od podataka o tome koliko na godišnjem nivou isplaćujemo protivnim stranama po presudama, jer je aktivno nekoliko sporova sa višemilionskim iznosima. Neki od tih sporova se mogu okončati dogovorom i poravnanjem, čime bismo uštedjeli i znatan iznos po osnovu sudskih troškova, ali i poštedjeli bismo zastupnike i sud daljeg iscrpljivanja. Sa druge strane, neki drugi višemilionski sporovi iziskuju preciznu ekspertizu i izjašnjenja brojnih institucija i nije lako doći do dogovora u cilju zaštite interesa Opštine. Sve u svemu, na rukovodstvu Opštine je da utvrdi jasnu strategiju”, kazao je Zenović.
On dodaje da prošlogodišnji iznos relativno mala cifra koliko iznose tužbe i sporovi koji se vode protiv Opštine. Samo proces Zavala gdje mještani traže povraćaj zemlje ili naknadu je vrijedan više od 50 miliona eura.
Do podataka “Vijesti” su došle koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama i aplikaciju MANS-a “Pitajte institucije”.
U Tivtu tužbe bivših funkcionera
Opštinu su lani na sudu dobili i neki njeni bivši funkcioneri, pa je tako bivši sekretar Skupštine Opštine Tivat Goran Babović (DPS) dobio odštetu od 233,85 eura na ime neisplaćene mu naknade za prekovremeni rad. Bivši predsjednik Optšine Siniša Kusovac (DPS) dobio je obeštećenje u iznosu od 1.901,23 eura sa povezanim sudskim i troškovima izvršitelja, na ime neiskorištenog prava na godišnji odmor u 2019. Te je godine Kusovac bio gradonačelnik, iz čega proizilazi da je nakon odlaska sa te funkcije sa koje je smijenjen u jesen 2020. on tužio Opštinu na čijem je čelu bio zbog toga što sam sebi nije godinu ranije, napisao rješenje o korišćenju godišnjeg odmora.
U Šavniku za nekorišćenje godišnjeg odmora 13.543,63 eura
I u Šavniku je bilo tužbi zbog nekorišćenja godišnjih odmora. Za period od 2011. do 2022. godine Mirčeti Jelić je po tom osnovu isplaćeno 13.543,63 eura. Ta presuda je bila i najveća stavka u budžetskim rashodima po tužbama i vansudskim poravnanjem koji su iznosili 15.228,26 eura.
Pljevlja: Za pad na snijegu 3.000 eura
Opština Pljevlja prošle godine je po osnovnu tužbi i vansudskih poravnanja po raznim osnovama iz budžeta isplatila oko 25,5 hiljada eura i oko 8,5 hiljada eura sudskih troškova.
Za tri tužbe za ujed pasa isplaćeno je ukupno 1.400 eura, a po osnovu sudskih troškova za te sporove, opština i lokalno Komunalno preduzeće solidarno su morali da isplate još 2009 eura. Za ujed psa sud na ime nematerijalne štete, uglavnom, dosuđivao je oko 500 eura, dok su troškovi postupka iznosili preko sedamsto eura.
Opština je prošle godine morala da isplati 3.000 eura jednoj starijoj ženi po osnovu presude Osnovnog suda u Pljevljima koji je utvrdio da je odgovorna za povrede koje je zadobila prilikom pada zbog neočišćenog snijega.
U jednom slučaju isplaćeno je 2.000 eura ženi koja se povrijedila usljed neobezbijeđenog mjesta na kojim su radnici opštinskog preduzeća Vodovod izvodili radove.
Oko 3.800 eura isplaćeno je po osnovu sudske presude za ekspropirijaciju, a 1.800 odnosno 1.600 eura eura dvojici zaposlenih u Komunalnoj policiji i Opštini Pljevlja zbog pogrešno obračunate zarade.
Najviše novca opština je isplatila opštinskom preduzeću “Proljeće komerc” zbog nemogućnosti korišćenja mjernih uređaja u poslovnim prostorijama koje se zagrijavaju iz gradske kotlarnice.
U ovom slučaju plaćeno je skoro tri hiljade eura sudskih troškova.
Zbog neiskoriščenih godišnjih odmora Opština je nakon sudskih presuda morala da isplati 4.479 eura bivšoj sekretarki Sekretarijata za inspekcijske poslove Joki Đačić.
U Bijelom Polju 260 parničnih postupaka
Parničnih predmeta u radu u prošloj godini u Bijelom Polju bilo je 260, ukupne vrijednosti 1.026.217,22 eura.
Prema podacima Direkcije za imovinu i zaštitu prava Opštine Bijelo Polje u 2024. godini završeno je 99 parničnih predmeta čija je vrijednost 119.854, 38 eura, a neriješenih je bilo 161 parnični predmet vrijednosti 906.362,84 eura.
Dobijeno je 8 predmeta čija je vrijednost 27.108,51 eura, a izgubljen 91 predmet čija je vrijednost 92.745, 84 eura.
Od ukupnog broja parničnih predmeta u radu, Opština Bijelo Polje bila je tužilac u 36 predmeta, dok je tužena bila u 224 predmeta.
Direkcija za imovinu i zaštitu prava Opštine u 2024. godini podnijela je 13 žalbi protiv prvostepenih presuda. Ta Direkcija izjavila je 224 odgovora na tužbe u parničnim predmetima i pred Vrhovnim sudom Crne Gore podnijela 3 revizije.
Direktor Direkcije za imovinu Ljubomir Sošić je kazao da je struktura parničnih predmeta raznovrsna i sveobuhvatna, gledano u cjelini odnosa koji se rešavaju, brojne institute građanskog stvarnog prava, kao i obligacionih odnosa.
Bonus video:
