Prosvjetna inspekcija kontrolisaće Obrazovni centar “The British academy” kako bi utvrdila da li ta privatna ustanova i dalje ispunjava kriterijume na osnovu kojih im je lani izdata dozvola za rad.
To čine, odgovorili su “Vijestima”, po zahtjevu za kontrolu koji se odnosi na “sumnju u ispunjavanje uslova izdate licence”.
“Ukoliko se utvrdi da je ustanova prekršila propise, inspekcija će preduzeti odgovarajuće mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Na kraju, važno je naglasiti da je cilj inspekcijskog nadzora osiguranje kvaliteta obrazovanja i zaštita interesa učenika”, poručili su.
Prema informacijama redakcije, u Prosvjetnu inspekciju su, od kraja maja do kraja prošle sedmice, stigla najmanje dva zahtjeva za kontrolu te privatne ustanove, a zatražena je i privremena zabrana rada školi.
Prvi se odnosi na, pored ostalog, gotovo stotinu više upisanih đaka nego je predviđeno dozvolom za rad, ali i na neadekvatne uslove za nastavu zbog većeg broja učenika u odnosu na dokumenta dostavljena u procesu dobijanja odobrenja za rad, koje je u avgustu prošle godine izdalo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Prema navodima iz tog zahtjeva, škola je licencirana za 30 učenika na tri nivoa obrazovanja, a krajem maja ustanovu je pohađalo “oko 150 đaka”, zbog čega navodno više nijesu ispunjeni ni prostorni, ali ni kadrovski kapaciteti.
Drugi zahtjev za inspekcijski nadzor odnosi se navodno na visinu školarine - u dozvoli za rad predviđena je jedna cijena za školsku 2024/2025. godinu, a naplaćivana je najmanje sedam puta viša, u zavisnosti od nivoa obrazovanja.
124 đaka trenutno pohađa nastavu u privatnoj obrazovnoj ustanovi u Podgorici, a iz uprave kažu da taj broj varira
Iz Obrazovnog centra “The British academy” odbacuju navode iz zahtjeva za inspekcijsku kontrolu i tvrde da imaju svu dokumentaciju, ali i dobar odnos sa roditeljima. Naglašavaju da su podnijeli zahtjev za dopunu licence. Ističu da tek pojedini roditelji nijesu zadovoljni, kao i da su im poznati motivi takvog odnosa prema ustanovi, zbog čega su tražili pomoć od nadležnih prosvjetnih institucija, ali i angažovali advokatski tim.
Više đaka, manje prostora
U zahtjevu za inspekcijski nadzor iz maja, u koji “Vijesti” imaju uvid, naglašeno je da je dozvola Ministarstva izdata za po 10 učenika predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, a “školu pohađa cca 150 učenika”.
Citiran je i član 54 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koji propisuje da, ako inspekcija utvrdi da ustanova ne ispunjava uslove ili ne obavlja djelatnost u skladu sa propisima, privremeno joj se zabranjuje rad i određuje rok u kome mora otkloniti nedostatke.
“Imajući u vidu činjenicu da ustanova ne ispunjava uslove u skladu sa zakonom i licencom, s obzirom na to da nastavu pohađa pet puta veći broj učenika u odnosu na dozvoljeni broj, stekli su se uslovi da joj se privremeno zabrani rad”, stoji u zahtjevu Prosvjetnoj inspekciji.
Podnosioci, čiji je identitet poznat redakciji, naglašavaju i da prostorni kapaciteti, s obzirom na broj upisanih đaka, više ne ispunjavaju uslove iz Pravilnika o bližim uslovima za osnivanje ustanova u oblasti obrazovanja i vaspitanja.
Navodi se i da prema tom Pravilniku, matična učionica za nastavu ne smije biti manja od 60 metara kvadratnih, dok broj učionica zavisi od broja odjeljenja i organizacije rada osnovne škole. Specijalizovane učionice, citiran je Pravilnik u prijavi, treba da budu površine najmanje 60 kvadrata za nastavu iz muzičkog vaspitanja, odnosno 80 metara kvadratnih za prirodne nauke i likovnu kulturu.
“U objektu za koji je dobijena licenca, prostor ne ispunjava uslove u pogledu površina matičnih učionica, predmetnih učionica, kabineta, biblioteke..., a sve u odnosu na ukupan broj učenika, kao i u odnosu na broj učenika po odjeljenju”, piše u prijavi, uz prilog elaborata od maja prošle godine koji je “The British academy” predala uz zahtjev za licencu.
“Nastava za predmet ‘Science’ odvija se u prostoriji punoj vlage, a predmet ‘Digital literacy’ u prostoriji bez prozora i prirodne svjetlosti... Učenici sedmog i osmog razreda pohađaju nastavu u kontejnerima, koji se nalaze iza škole na parceli broj 3734/1, a za taj prostor škola nije dobila licencu, niti ih je prijavila Ministarstvu da ispunjavaju uslove u skladu sa citiranim odredbama iz Pravilnika, pa samim tim nema licencu za te prostorne kapacitete. Kontejneri, u kojima nastavu pohađaju učenici sedmog i osmog razreda, ne mogu da ispune minimalne uslove jer se radi o prostoru površine cca 28 kvadrata. Primjera radi, osmi razred pohađa 26 učenika i sa nastavnikom zauzimaju jedan metar kvadratni po osobi. Osim toga, nelicencirani prostori ne ispunjavaju ostale standarde iz Pravilnika, niti ih mogu ispuniti”, ističe se u zahtjevu dostavljenom Prosvjetnoj inspekciji.
Podnosioci još navode da Pravilnik predviđa da škola do 18 odjeljenja mora da ima salu za fizičko vaspitanje određenih dimenzija, sa odvojenim prostorima za vježbe, nastavna sredstva, kabinet za nastavnika, svlačionice, sanitarni blok. Inspekciji su dostavili predugovor sa Resursnim centrom “1. jun” o zakupu fiskulturne sale, koji je ustanova priložila u postupku licenciranja. Dostavili su i dopis tog centra prema kome ta državna ustanova nema sklopljen ugovor sa privatnom “The British academy”, ali i tvrde da “školska sala nije korišćena od strane navedene ustanove tokom školske 2024/2025. godine, niti postoje evidencije o zakazanim ili realizovanim terminima”.
Veće školarine, garancija ista
“Za potrebe dobijanja licence, osnivač privatne ustanove je dostavio Ministarstvu odluku o upisu za školsku 2024/2025. godinu, kojom je određena naknada za školarinu u iznosu od 1.000 eura za obrazovni program osnovne škole od devet godina, a za program gimnazijskog obrazovanja u trajanju od četiri godine 1.100 eura. Cijena školarina koju je škola naplaćivala za osnovno i srednje obrazovanje kreće se od 4.680 do 9.960 eura. Ako je osnivač odmah po dobijanju licence Ministarstva promijenio cijene, onda je njegova očigledna namjera bila da dovede Ministarstvo u zabludu, kako bi obezbijedio manja sredstva za bankarsku garanciju, propisanu Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju...”, sumnjaju podnosioci prijave.
Naglašavaju da je ta privatna ustanova za potrebe licenciranja obezbijedila bankarsku garanciju u iznosu od 139.000 eura.
“Ta bankarska garancija data je i obračunata u odnosu na 10 učenika predškolskog, 10 osnovnog i 10 srednjeg obrazovanja, ali i cijenu školarine u isnosu od 1.000 ili 1.100 eura po učeniku. Imajući u vidu da ustanovu pohađa cca 150 učenika, bili su u obavezi da obezbijede više od 10 puta veću garanciju u odnosu na onu koju je obezbijedila...”, navodi se u prijavi.
Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, uplaćena garancija se aktivira u slučaju da osnivač donese odluku o ukidanju ili prestanku rada ustanove prije završetka obrazovanja učenika po obrazovnom programu.
Podnosioci tvrde da ta privatna ustanova kuburi i s kadrom.
“Gotovo nijedan nastavnik prijavljen u procesu licenciranja ne predaje u školi. Ustanova nema nastavnika za predmet ‘Global perspectives’, već nastavu iz tog predmeta izvodi nastavnik fizičkog vaspitanja”, stoji u zahtjevu za kontrolu privatne ustanove “The British academy”.
“Po upisnom roku 30 đaka”
Direktor Obrazovnog centra “The British academy” Nemanja Kalezić, kazao je “Vijestima” da trenutno 124 đaka pohađaju tri nivoa obrazovanja te ustanove.
Tvrdi da taj broj konstantno varira jer se radi o internacionalnoj privatnoj školi.
“Imamo dosta stranih učenika, gotovo iz 15 država svijeta. Broj varira jer se djeca vraćaju u svoju državu. Dosta je đaka koji su djeca ambasadora ili privremenih zvaničnika u Crnoj Gori. Konstatan broj ne postoji, pa da možemo da kažemo da je upis u septembru i da se isti broj đaka zadržava do kraja godine”, objasnio je Kalezić.
On potvrđuje da je ustanova licencirana na 30 učenika u tri nivoa obrazovanja. Tvrdi, međutim, da se radi o cifri “po upisnom roku”.
“A mi imamo tri upisna roka”, kazao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, ovo je prva godina rada škole, a u upravi nisu mogli ni da pretpostave koliko đaka će biti upisano.
“Šta smo uradili? Čim smo dosegli svoj maksimum, obratili smo se MPNI za proširenje licence, u novembru prošle godine. To je u fazi postupka, to je proces koji traje. Dakle, počeli smo prvu godinu rada, vidjeli koliko je interesovanje za našu školu i zahtijevali proširenje licence”, precizirao je.
Na dodatno pitanje novinarke da li su licencu u toj ustanovi shvatili tako da kroz tri upisna roka tokom godine svakog puta može da se upiše licencirani broj đaka - na tri nivoa po 10, Kalezić odgovara da je to tako.
On nije konkretno odgovorio na pitanje da li je MPNI bilo obaviješteno o prijemu više djece u odnosu na broj koji je licenciran.
“Broj đaka nije problematičan u smislu kadra i prostora. Tu je ograničenje samo bankarska garancija, koje se smatra i biznis barijerom, a postoji vjerovatnoća da će vrlo brzo biti ukinuta”, rekao je.
Na pitanje zbog čega od početka nisu tražili licencu za veći broj đaka, Kalezić je naglasio da nisu mogli znati koliko će biti interesovanje.
Odgovarajući na pitanje da li, upisom većeg broja djece, krše propise koji se tiču prostornih kapaciteta, Kalezić ukazuje na to da škola funkcioniše u prostoru gdje je i prethodno radila privatna ustanova sa oko 120 đaka.
“Naša ustanova se prostire na 12.000 metara kvadratnih prostora. Počelo je iz jedne zgrade, kada smo brojali mnogo manje učenika. Ovo su zgrade u kojima sad funkcionišemo, sve tvrda gradnja, a pored toga, zakupili smo i dva velika placa. Niti jednom učeniku nije ni u jednom trenutku usko. Naprotiv”, kategoričan je Kalezić. On je redakciji na uvid dostavio i ugovore o zakupu dodatnih objekata i zemljišta.
Upitan gdje se izvodi nastava iz predmeta fizičko vaspitanje s obzirom na veći broj upisanih učenika, on kaže da se “većina časova odvija napolju”.
“Ukoliko vremenski uslovi to ne dozvoljavaju, imamo manju salu u školi, gdje se odvijaju časovi fizičkog vaspitanja. Ukoliko ni to nije dovoljno, u zavisnosti od plana i programa, imamo ugovor sa Univerzitetskim sportsko-kulturnim centrom (SKUCG), gdje se odvijaju časovi fizičkog vaspitanja. Djeca imaju pet puta sedmično fizičko vaspitanje, a izučavaju i zdrave stilove života. Imamo i plan da vrlo brzo i taj dio opremimo, kako ne bismo iznajmljivali fiskulturnu salu, već da imamo svoju. Konstantno radimo, od početka školske godine, na unapređenju procesa rada i uslova”, naglasio je, dostavljajući na uvid i ugovor o poslovnoj saradnji sa SKUCG iz aprila prošle godine, kojim je predviđeno korišćenje dvorane i opreme tog preduzeća državnog univerziteta.
U izvještaju komisije MPNI, u koji “Vijesti” imaju uvid, međutim, piše da je ustanova dostavila Predugovor o zakupu sportske sale sa Resursnim centrom “1. jun”. Predugovor, precizirano je u izvještaju komisije, sklopljen je u junu prošle godine, dok su iz te državne ustanove dopisom obavijestili pojedine roditelje da privatna škola nikad nije koristila njihovu salu.
Modularne učionice, kadar za Kembridž program
Na pitanje da li se nastava odvija i u montažnim objektima, Kalezić odgovara da se radi o tzv. modularnim učionicama, gdje se izvodi nastava iz muzičkog vaspitanja.
“Radimo po Kembridž programu i od Kembridža smo dobili dozvolu za upotrebu modularnih objekata. Većina Kembridž ustanova u svijetu koristi modularne učionice. Radi se o privremenom rješenju, iako ispunjavaju sve uslove za učionice. Đaci su već izašli iz tih učionica”, tvrdi Kalezić, a redakciji je dostavio i odobrenje Kembridža za izvođenje nastave u modularnim učionicama.
Na pitanje da li su sa tim upoznali MPNI, odgovaraju da su sve dostavili u zahtjevu za proširenje licence podnijetom krajem prošle godine.
“To je proces koji traje, ali svakog dana očekujemo to novo odobrenje”, ističe Kalezić.
Upitan o kadru, Kalezić kaže da su lani, tokom postupka licenciranja, Ministarstvu dostavili spisak nastavnika koji je tada bio planiran.
“Međutim, Kembridž program moraju da izvode nastavnici koji su obučeni i licencirani za to. Pojašnjenja radi, imamo opciju javno važećeg programa i Kembridžovog programa. Mi smo se ipak odlučili za Kembridž program, pa su zaposleni oni koji su sertifikovani za taj rad. Što se tiče diploma nastavnika, svim nastavnicima su nostrifikovane diplome”, precizirao je Kalezić, naglašavajući da ta ustanova “nije registrovala nastavnike, poput nekih drugih privatnih škola, kao dio pomoćnog osoblja, a da oni predaju”.
Traže pomoć nadležnih
Kalezić naglašava da je Prosvjetna inspekcija bila i u aprilu u školi, ali da nisu registrovali nepravilnosti.
“Inspektor je pogledao svu našu dokumentaciju - licencu, zahtjev za njeno proširenje, obišao školu, nije konstatovao nepravilnosti”, ističe.
Inspekcija je tada bila u školi po drugoj prijavi, koja se nije odnosila na ispunjavanje uslova za dobijanje dozovle za rad.
Kalezić naglašava da se ustanova obratila Zavodu za školstvu za pomoć.
“Imamo problem, naša administracija je zatrpana. Inspekcijski nadzor u aprilu nije našao nepravilnosti, a pogledali su sve - od Statuta, preko licence… Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama nije našla nepravilnosti, a pozadina je ista osoba za koju ne znamo šta želi. Prva je godina, ostvarili smo ogroman uspjeh i nadamo se da ovo nije prvi put da tražimo proširenje licence, jer su roditelji baš zadovoljni. Razumijemo da bodemo oči i da je mnogo đaka iz konkurentnih internacionalnih škola prepisano kod nas. Mi smo otvoreni za sva pitanja. Mi zapravo i tražimo pomoć od institucija, a angažovali smo i advokatski tim, jer smatramo da smo bili maksimalno tolerantni sa pojedinim roditeljima, koji su čak i vikali na zaposlene”, kazao je Kalezić, dodajući da ta ustanova “ne izbjegava zakone i ne stavlja ništa pod tepih”.
Planirali jedne cijene, druge naplaćuju
Upitan da li su roditeljima naplaćivane cijene školarine koje su prijavljene Ministarstvu prosvjete, Kalezić odgovora da su ih formirali na osnovu troškova, ali i programa i kadra koji je bio predviđen u martu prošle godine, kada je predat zahtjev za dozvolu za rad.
U Odluci o upisu za školsku 2024/2025. godinu, školarina za osnovnu školu je 1.000, a srednju 1.100 eura. Ipak, prvoj generaciji osnovaca naplaćeno je više od 4.700 eura, i to je cijena sa popustom od 30 odsto. Godišnja školarina za gimnazijalce sa popustom je iznosila 6.972 eura.
“Tadašnje okvirne cijene se dosta razlikuju od aktuelnih, jer smo tada planirali da imamo kadar iz Crne Gore”, kazao je Kalazić.
Naglasio je da ta ustanova “nikome, nikada nije obećala druge cijene”.
“Svako ko je došao, dobio je informaciju o cijeni i potpisao je ugovor. Nikada niko nije imao problema u vezi sa tim. Ako je neko zainteresovan za upis u našu školu, prvo dolazi na razgovor sa direktorom, koji predstavi program koji izvodimo, kapacitete škole, broj učenika, cijene školarine. Svaki roditelj je upoznat sa cijenama školarine, te iste cijene su dobili i kroz administraciju - na osnovu toga su potpisali ugovor”, naveo je Kalezić.
Bonus video:
