Stanari manjih stambenih zgrada sa do 15 stanova moraće da istrpe buku iz ugostiteljskih objekata do dva sata nakon ponoći, dok će oni u objektima sa više stambenih jedinica od ponoći moći da odmore.
Tu razliku crta radna verzija Odluke o radnom vremenu na teritoriji Glavnog grada, koja je trenutno na javnoj raspravi.
Podgorički ugostitelji, međutim, ocjenjuju da je razlika u radnom vremenu u odnosu na veličinu stambene zgrade nezakonita i diskriminatorna.
Centralna javna rasprava, tokom koje će moći da iznesu svoje stavove, zakazana je za danas u podne.
Prema tom radnom dokumentu, kazina i automat klubovi moraće da prekinu rad u ponoć, iako su do sada imali pravo da budu otvoreni 24 časa.
“Objekti u kojima se priređuje tombola zatvorenog tipa od sedam sati do ponoći. Objekti u kojima se priređuju zabavne igre (računar, simulator, video-automat, fliper, bilijar) od sedam do 20 sati. Ukoliko se zabavne igre organizuju u ugostiteljskim objektima, primjenjuju se odredbe ove odluke koje regulišu radno vrijeme tog objekta. U ugostiteljskim objektima je zabranjeno organizovati zabavne igre”.
Kako piše u Nacrtu, radno vrijeme restorana, kafe barova, kafeterija i drugih ugostiteljskih objekata koji služe hranu i piće, a nalaze se u sklopu stambenog ili stambeno-poslovnog objekta do 15 stanova je od sedam do dva sata ujutru.
“Radno vrijeme ugostiteljskog objekta iz stava jedan ovog člana, koji se nalazi u okviru stambene ili stambeno poslovne zgrade sa više od petnaest stambenih jedinica je svakog dana od sedam sati do ponoći”, navodi se.
Upotreba elektroakustičnih i akustičnih uređaja na terasi i bašti koja je u sklopu ugostiteljskog objekta “dozvoljena je u periodu od devet sati do ponoći, pod uslovom da ne prelazi propisane granične vrijednosti nivoa buke”.
Radno vrijeme disko i noćnih klubova, stoji u Nacrtu odluke, koji se nalaze u stambenoj i stambeno-poslovnoj zgradi je od 22 sata do ponoći.
“Radno vrijeme disko i noćnog kluba koji se nalazi u poslovnoj zgradi je od 22 do tri sata poslije ponoći. Disko i noćni klub koji obavljaju djelatnost u stambenoj zgradi u obavezi su da pribave prethodnu saglasnost skupštine etažnih vlasnika ovjerenu kod notara i Izvještaj pravnog lica akreditovano za mjerenje buke o ispunjenosti uslova u pogledu zvučne izolacije kojom se obezbjeđuje da nivo buke izvan objekta ne prolazi propisanu graničnu vrijednost buke od 65 dB (A) Laeq jačine zvukan u skladu sa posebnim propisima iz oblasti turizma i ugostiteljstva”, piše.
Firme koje ne budu poštovale odredbe Nacrta, stoji u dokumentu, biće kažnjene u iznosu od 2.000 do 10.000 eura. Kazna za odgovorne u tim firmama predviđena je u rasponu od 800 do 10.000 eura.
“I to ako ne radi u vrijeme utvrđeno Odlukom o rasporedu radnog vremena. U objektu u kome obavlja djelatnost ne drži na vidnom mjestu ovjerenu Odluku o rasporedu radnog vremena... Ne radi u vremenu određenom odredbama ove Odluke. Upotrebljava elektroakustične i akustične uređaje na otvorenom prostoru (terasi ili bašti koje su u funkciji ugostiteljskih objekata) u vremenu dužem od propisanog”, piše u Nacrtu odluke.
Nacrt odluke o radnom vremenu negativno će uticati na rad lokala i ugostiteljskih objekata, ocijenili su iz nevladine organizacije (NVO) Udruženje ugostitelja Podgorice.
Iz te NVO ističu da se ne zna ko je formalno predložio nove mjere.
“Iako je formirana radna grupa u okviru gradske uprave, nigdje nema jasno naznačeno da je ova odluka usaglašena sa strukom, niti sa najširim predstavnicima ugostitelja... Zašto se objekti dijele po broju stambenih jedinica u zgradi? Kako se može praviti razlika između lokala u zgradi sa 14 i 16 stanova? Ova arbitrarna mjera ne samo da je nedefinisana u zakonu, već otvara prostor za zloupotrebu i selektivnu primjenu”, poručili su.
Oni upozoravaju i da su predviđene kazne veoma visoke.
“Nacrtom se uvode kazne i do 10.000 eura za pravna lica. Ovoliko visoke kazne, zajedno sa ukidanjem mogućnosti produženog radnog vremena (osim tri dana godišnje), unose nesigurnost u poslovanje. Mogu biti pogubne za male ugostitelje. Ovakvom odlukom Glavni grad gubi imidž urbane i žive destinacije. Turisti ne dolaze samo zbog sunca i mora, već i zbog kulture, muzike, noćnog života i gostoljubivosti”, zaključili su.
Bonus video:
