Nakon ekološkog incidenta počinjenog od Rudnika olova i cinka “Šuplja stijena” analiza Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) pokazala je degradaciju kvaliteta površinske vode rijeke Ćehotine u zoni ušća izvora Badanj zbog velikog prisustva teških metala u vodi (olovo, cink), rastvorenih soli i suspendovanih čestica.
Nalaz CETI-ja je takođe pokazao da “hemijsko opterećenje predstavlja ozbiljan rizik po ekološki status rijeke, posebno u kontekstu potencijalnog negativnog uticaja na akvatične organizme (ribe, bentosne organizme), te da kontaminacija evidentno nije ograničena samo na lokalitet ušća izvora Badanj, već ima difuzni karakter i nastavlja da se širi nizvodno, što potvrđuju i analize uzorka sa lokacije Tatarovine”.
Sportski-ribolovni klub “Lipljen” iz Pljevalja, međutim, smatra da ta analiza nije urađena kako treba, već da je mnogo bitnije od analize površinskog toka utvrditi analizu sedimenta.
Oni su zbog toga Ministarstvu ekologije, Agenciji za zaštitu životne sredine, Ministarstvu poljoprivrede – Direktorat za ribarstvo, kao i resornim inspekcijama za vode, ekologiju i ribarstvo, ukazali na određene propuste u reakciji nadležnih institucija.
“CETI je samo obradio monitoring površinskih voda iz izvora Badanj, kao i iz rijeke Ćehotine iznad i ispod izvora Badanj (iz kojeg su probile otpadne vode iz jalovišta Rudnika olova i cinka). Propust je što inspekcija nije naložila i uzorkovanje vode i šljake iz samog jalovišta (izvora zagađenja), kako bi se povezala situacija između uzročnika i posljedice. Niko od nadležnih inspekcija nije naložio da se uradi monitoring sedimenta, jer je on mnogo bitniji za žive organizme. Voda je fluid koji protekne, a sediment se zadržava duže vrijeme”, naveli su iz SRK “Lipljen”.
Oni tvrde da inspekcija nije naložila ni monitoring ni analizu bentosnih organizama i ihtiofaune iznad i ispod izvora Badanj, a zbog prisustva teških metala u vodi i sedimentu (koncentracija olova je 30 puta veća kod ušća Badnja u Ćehotinu nego li u Ćehotini iznad ušća).
“Pomenute sugestije su krajnje dobronamjerne, jer ne želimo da dozvolimo da se ponovi situacija kao s velikim pomorom ribe od TE Pljevlja, kada je Tužilaštvo povuklo tužbu zbog nedovoljno dokaza. Zato Vas molimo da svako u okviru svojih nadležnosti bude na zadatku, kako bi se ovaj akcident povezao sa odgovornim pravnim licem i kako bi odgovorni nadoknadili štetu proizvedenu u životnoj sredini. Molimo Vas da propuštene analize naložite da se što hitnije realizuju, a u cilju zaštite životne sredine i očuvanja javnog dobra. Sve navedeno je potrebno radi potpunijeg sprovođenja procedure procjene štete u životnoj sredini koju će sprovoditi na kraju Agencija za zaštitu životne sredine. Takođe, napominjemo da smo pomenute sugestije poslali zvanično svim navedenim institucijama 7. jula, a do dana današnjeg nijesmo dobili nikakav zvaničan odgovor od nadležnih, izuzev od inspekcije za vode da su cjelokupan slučaj proslijedili ODT-u na postupanje.”
Na određenim djelovima flotacionih jalovišta u okviru rudnika olova i cinka Šuplja stijena, nakon inspekcijskog nadzora rudarske i geološke inspekcije, izrečena je privremena mjera obustave izvođenja rudarskih radova na odlaganju flotacione jalovine, a čitavim slučajem bavi se i tužilaštvo
Iz Ministarstva energetike i rudarstva saopšteno je da ta mjera ne znači potpuno zatvaranje rudnika, već je donijeta kao preventivna i zaštitna mjera nakon ekološkog incidenta izazvanog pojavom koja se prema Zakonu o zaštiti i spašavanju kvalifikuje kao “veća nesreća”, s obzirom na štetu po životnu sredinu i kontaminaciju rijeke Ćehotine.
Pljevaljskoj kompaniji Gradir Montenegro, koja upravlja rudnikom, rješenjem je naloženo da privremeno obustavi izvođenje radova na odlaganju flotacione jalovine unutar eksploatacionog polja, kao i da omogući nesmetan pristup stručnim timovima i nadzoru, koji sprovode geološka istraživanja u skladu sa nalogom Geološke inspekcije od 4. jula.
Bonus video:
