Radnici rudnika Šuplja stijena: Zaštitite naše porodice, a ne samo ribe

Najavljena privremena zabrana izvođenja radova na flotacijskom odlagalištu Rudnika Šuplja stijena u Šulima kod Pljevalja, prijeti opstanku 200 radnih mjesta i direktno ugrožava egzistenciju preko 500 članova njihovih porodica.

To se navodi u obraćanju predsjednika Sindikata Rudnika Šuplja stijena Mlađena Railića Ministarstvu energetike i rudarstva pljevaljskoj i crnogorskoj javnosti, povodom najavljene privremene zabrane izvođenja radova na flotacijskom odlagalištu, nakon nedavnog incidenta kada su sa deponije otekle otpadne vode.

“Iako privremena zabrana odlaganja jalovine sama po sebi ne znači direktnu zabranu rada rudnika, ukoliko potraje, neizbježno će dovesti do zaustavljanja proizvodnje uslijed nemogućnosti odlaganja jalovine u dužem vremenskom periodu.

Povod za ovu mjeru jeste akcident koji se dogodio na prostoru odlagališta flotacijske jalovine, kada je uslijed djelovanja podzemnih sila došlo do pojave otvora u zemlji, cijepanja žašfltne folije te privremenog izlivanja veće količine vode i manjeg dijela jalovine u podzemne pukotine i rasjede. Dio izlivenog materijala je podzemnim putevima dospio do rijeke Ćehotine. Naglašavamo da su preduzete hitne mjere sanacije kako bi se što prije zaustavilo dalje oticanje i spriječila veća kontaminacija rijeke što prije svega podrazumijeva prekid odlaganja jalovine na toj fazi odlagališta”, naveo je Railić u obraćanju.

U sindikatu smatraju da je na odluku Ministarstva, pored ekološke dimenzije značajno uticao pritisak pojedinih ekoloških organizacija, “tačnije Sportskog ribolovnog kluba „Lipljen” i Ekološkog društva „Breznica” iz Pljevalja”.

“Poštujemo pravo svih građana i organizacija da se brinu za zaštitu životne sredine, uvažavamo potrebu očuvanja naših rijeka, ali smatramo da pristup ovih organizacija sve više prelazi iz domena brige za rijeku i životnu sredinu u sferu političkog i ličnog interesa koji ni najmanje ne uzima u obzir ljudske sudbine — nas, radnika i naših porodica. Stoga smatramo da najavljena zabrana izvođenja radova na odlagalištu predstavlja preuveličanu, neadekvatnu reakciju koja može imati nesagledive posledice po rad rudnika i budućnost zaposlenih i naših porodica.

U svom djelovanju, pomenute organizacije prate svaki korak Rudnika, reaguju preko medija, podnose prijave i vrše kontinuiran pritisak u dužem vremenskom intervalu dok u isto vrijeme ignorišu druge zagađivače rijeke Ćehotine. Svakodnevno se iz oko 7.000 domaćinstava, industrijskih i ugostiteljskih objekata, ispuštaju ogromne količine deterdženata i fekalnih voda, uz skoro nikakvu ili simboličnu reakciju istih organizacija. Kolektor za preradu otpadnih voda u Židovićima čija izgradnja je koštala oko 6.000.000 eura i čije održavanje opštinu Pljevlja košta oko 800.000 eura godišnje prihvata svega oko 20-30 odsto otpadnih voda, dok se ostatak direktno izliva u rijeku Ćehotinu. Pored navedenog, pojava fekalija u rijeci Breznici koja protiče kroz grad nije rijetkost, ali sve je to izgleda, prihvatljivo i na iste probleme se ukaže veoma rijetko i bez značajnijeg insistiranja na utvrđivanju odgovornosti”, naveo je Railić u obraćanju.

Kaže da se protiv Rudnika djeluje kao da je riječ o hroničnom i sistemskom zagađivaču koji svojim radom nanosi više štete nego koristi što nije tačno.

“Nema toga privrednog subjekta koje bi opstao, a da u isto vrijeme zadovolji sve moguće zahtjeve SRK”Lipljen" i ”Breznica^î' tj. njihovih čelnika.

Da postoji osnov za sumnju kako je riječ o organizovanom poduhvatu protiv interesa Rudnika i zaposlenih, možemo navesti i to da je Se u istu nedavno uključio sam predsjednik opštine Pljevlja gospodin Dario Vraneš koji je gostujući u emisiji ”Gledajmo se” RTVCG emitovanoj u mjesecu martu ove godine izjavio ”...ovaj rudnik istinski zapošljava jedan broj ljudi, istina ti ljudi primaju platu ali mnogo je veća šteta, ekološka šteta koja se nanosi životnoj sredini, pa i nizvodno opštinama Foča, Goražde i dalje". Njega očigledno nije zanimao interes zaposlenih i njihovih porodica. Samo po sebi, postavlja se pitanje kome ćete ''zdravu” životnu sredinu, ako nema ljudi i naroda???

Mnogi mediji kako na lokalnom, takođe i na državnom i regionalnom nivou potpuno neobjektivno informišu javnost u smislu da je povodom navedenog akcidenta objavljen niz naslova u smislu " Prekogranični incident: Otrovne materije s jalovišta u Pljevljima rijekom stigle do Foče u BiH”. Rijetki su mediji koji su objavili saopštenje Zavoda za javno zdravstvo BPK Goražde da analize uzoraka vode ne pokazuiu odstupanja od propisanih vrijednosti te da niie utvrđeno prisustvo teških metala. Navedene činjenice nas upućuju na već izvedeni zaključak da je sve organizovano, da izlazi iz domena brige za životnu sredinu i sa namjerom da se nanese šteta Rudniku i zaposlenim te da se po mogućnosti rudnik zatvori”, navodi Railić.

Ističe da zabrana rada ne pogađa samo radnike već čitave zajednice, porodice, školsku djecu i budućnost ovog kraja.

“U naseljima Šula i Gradac, u kojima su osnovne škole nekada imale i po 400 učenika, danas ih jedva ima dvadesetak. Zatvaranje rudnika znači i konačno iseljavanje ljudi. O tome se, izgleda, malo ko brine, tačnije nedostatak naroda i djece nije problem, problem je nedostatak ribe na što utiče čitav niz faktofa, a ne samo rad rudnika. Možda čak ponajmanje rad rudnika.

Smatramo važnim napomenuti da rudnik godišnje uplaćuje blizu 300.000 eura tzv. Ekološke naknade. Po našem mišljenju riječ je o značajnim sredstvima koja očigledno promašuju svoju svrhu jer ne vidimo niti nam je poznato u koju svrhu se taj novac troši, o tome se malo šta zna.

Mi ne tražimo privilegije. Mi tražimo pravdu, jednak tretman, i razumijevanje za ljude — ne samo za ribe. Životna sredina mora da bude očuvana, ali i ljudski život, dostojanstvo i opstanak ne smiju biti zanemareni”, navodi se u obraćanju.

Zalosleni u Šupljoj stijeni traže da se hitno povlačenje najavljene zabrane rada na odlagalištu Rudnika, transparentnu i nepristrasnu analizu stvarnog uticaja Rudnika na životnu sredinu.

Traže i da se predstavnici radnike uključe u sve buduće procese donošenja odluka koje se direktno tiču njihove egzistencije i jednako mjerenje i odgovornost za sve zagadivače.

“Ako naši zahtjevi ne budu shvaćeni ozbiljno, bićemo prinuđeni da preduzmemo sve zakonom dozvoljene oblike sindikalnog organizovanja i javnog protesta kako bismo zaštitili naš rad, egzistenciju i pravo da živimo”, navodi se u saopštenju Sindikata Rudnika Šuplja stijena.