Marijana Camović Veličković, Janko Ljumović i Nikola Tatar su kandidati za članove Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) koji su saslušani na 48. sjednici Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore.
Kandidat Matice crnogorske za člana Savjeta RTCG Janko Ljumović rekao je da profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju.
"Tamo sam od 2001. godine. Osnovno polje rada su i kulturna politika, kao i menadžment u kulturi. Bavio sam se i medijskim projektima - bilo da sam istraživao ili da sam kao producent učestvovao i saučestvovao... Što se tiče RTCG na različite načine sam u svojoj karijeri bio vezan za taj veoma važan kulturni i društveni sistem ove države. Ja sam se, zapravo, u magistarskom radu bavio produkcionim i programskim aspektima Javnog servisa. Bio sam član prvog Upravnog odbora RTCG. Tada sam postavio pitanje Savjetu i kolegama Upravnog odbora zašto on uopšte postoje. Cijeneći sve aspekte i funkcije Javnog medijskog servisa Crne Gore, cijenim da je zaista izazovno i vrlo odgovorno da budem član Savjeta", kazao je.
Ljumović je istakao da se borimo da Javni servisi nametnu vrijednosti i ideje "da budu bolji nego što su samo društvo ili okolnosti".
Kandidatkinja nevladinih organizacija iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda Marijana Camović Veličković kazala je da je "cijela njena karijera vezana za medije".
"Od 2016. godine sam profesionalno u Sindikatu medija Crne Gore (SMCG). Tu se bavim istraživanjima koja su vezana za sve sfere medija. Učesnica sam više radnih grupa koje su se bavile izmjenama medijskog zakonodavstva... Radila sam u 'Vijestima'. I dalje se bavim novinarstvom. Prethodne četiri godine sam bila članica Savjeta Javnog servisa. Pokušala sam da moj rad bude što transparentniji. To sam smatrala obavezom nekoga ko je tu imenovan da predstavlja javnost Crne Gore. sam u dva mandata članica Upravnog odbora Evropske federacije novinara. U dva mandata sam bila u Upravnom odboru. To je tijelo koje se bavi pisanjem zakonodavstva na evropskom nivou. Takođe, u više mandata sam bila članica Vladine komisije koja se bavi istragama napada na novinare... Okupljamo oko 700 zaposlenih u crnogorskim medijima“, kazala je Camović Veličković.
Kandidat Saveza sindikata Crne Gore Nikola Tatar rekao je da već 30 godina radi u Radio-difuznom centru.
"Učesnik izrade kolektivnih i granski ugovora. Učestvovao sam na nekoliko međunarodnih konferencija i seminara vezanih za radnička prava“, kazao je Tatar.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić-Lalović kazala je da crnogorska javnost prepoznaje Camović Veličković "kao hrabru ženu".
"Kao ženu koja je ostala dosljedna i u skladu sa svojim principima. I na tome Vam čestitam. Onda kada je zaista bilo potrebno reći ne i ne želim da budem dio većine kada se krše zakoni – Vi ste upravo onda ostali na strani istine. Gospodine Tatar, Vi ste prepoznati kao čovjek koji se zalaže za socijalnu jednakost. Vaša sindikalna borba je vrlo značajna i prepoznatljiva...“, kazala je.
Camović Veličković: Problematičan netransparentan rad u Javnom servisu
Bojanić-Lalović pitala je Camović Veličković misli li da je Savjet RTCG „do sada zaista reagovao na prijave građana i da li smatra da u narednom periodu postoji više prostora za takvo djelovanje“.
Ljumovića je pitala misli li da Savjet Javnog emitera „podstiče emitere da proizvode sadržaje domaće obrazovne i kulturne prirode“. Tatara je upitala kako vidi mogućnost da se unaprijedi urednička i programska nezavisnost RTCG-a u odnosu na političke strukture.
Ljumović je rekao da građanje RTCG zanima u informativnom kontekstu.
"Upravo kulturni sadržaj i umjetnički program Javnog servisa je odgovor tog medijskog sistema na osobenost jedne kulture, države... Mi danas ne živimo zlatno doba medija. Živimo vrlo decentralizovane, demokratične i disperzne medije. Pitanje je šta dolazi do publike. RTCG ne smije da bude sama u tome. Moj primarni posao je akademski. Puno naših studenata je u tom mediju“.
Camović Veličković je kazala da prijave građana ne dolaze do Savjeta, već Ombudsmana RTCG-a.
"Ono što dolazi do Savjeta mnogo češće jesu primjedbe koje zaposleni u nemogućnosti da ih riješe na drugi način, adresiraju tom tijelu. Problem je što, ukoliko se taj zaposleni ili zaposlena lično ne obrati nama, problem nikad ne dođe do nas. Zaposleni su često slali svoje probleme ka Savjetu Javnog servisa. On je odbio da postupa po tim slučajevima, praveći se da ih nije dobio, da to nije vrijedno pomena... Podsjetiću Vas na ono što se desilo prije desetak dana, a to je da je Osnovni sud u Podgorici rekao da je i ovo imenovanje generalnog direktora Javnog servisa nezakonito. On i dalje ne ispunjava kriterijume koji aktuelni zakon propisuje. On je tri od pet godina radnog staža stekao na nezakonit način. Nema elementarnih pet godina radnog iskustva“.
Prema njenim riječima, donijet je veliki broj pravilnika u RTCG-u koji su tehničke prirode, "pa nijesu problematični".
"Ono što je problematično se radi netransparentno. To su dva pravilnika - Etički kodeks i Pravnilnik o varijabilnom dijelu zarade. Državna revizorska institucija (DRI) tri godine ukazuje da je nezakonit. Predviđa uvećanje zarada generalnom direktoru, pomoćnicima i direktorima radija i televizije na nezakonit način... Podsjećam da su te zarade upravo na spisku 1.000 najplaćenijih osoba u Crnoj Gori iz javnog sektora. Taj spisak je izašao prošle sedmice. Prije mjesec dana, Ministarstvo finansija je kazalo da su zarade nezakonito obračunate. I tu se ništa ne radi. Cijeli rad Savjeta je podređen legalizaciji načina rada aktuelnog menadžmenta“, izjavila je Camović Veličković.
Prema riječima Tatara, valjalo uspostaviti saradnju sa Javnim servisima u okruženju.
"Javni servis treba da bude 'lokomotiva' razvoja svim radijskim i televizijskim servisima. Svi drugi 'uzimaju' od njih kako treba raditi i baviti se tim poslovima“.
Poslanik Nove srpske demokratije Velimir Đoković pitao je Camović Veličković da li je tačno da je „jednom ili više puta kada je u pitanju kvorum Savjeta, prijetila članovima da će izaći i oboriti ga“.
Zanimalo ga je očekuje li od članova Administrativnog odbora podršku „ukoliko se ispostavi da su pitanja koja sam Vam postavio tačna“.
Camović Veličković je rekla da ne učestvuje od 1. juna 2023. godine, odnosno kada je „pravosnažno dokazano da je Boris Raonić nezakonito imenovan na funkciju“.
"Na taj način sam izražavala svoj protest na način na koji se vodi Savjet i donose odluke. Ja sam jedna od rijetkih članica Savjeta koja ne odgovara krivično pred Osnovnim sudom u Podgorici za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja. Ja sam njih, nakon toga, vrlo često molila da ne rade to što rade. Tako da, nisam glasala, upravo da bih zaštitila sebe i da ne bih davala legitimitet nečemu što je pravosnažno dokazano da je nezakonito... Što se tiče kvoruma, nije Vam informacija tačna. Naprotiv, nedavno kad se odlučivalo o raspodjeli stanova, ja sam učestvovala u raspravi. U jednom trenutku sam morala da idem iz sale. Dobila sam saglasnost predsjednika. Otišla sam. Našli su me ponovo u toaletu i ja sam iz toaleta otišla i dala kvorum. Tako da, ta informacija apsolutno nije tačna“, izjavila je.
Prema njenim riječima, ona je bila najaktivnija od članova Savjeta.
"Najviše sam bila zastupljena u medijima. Jedina sam iznosila svoj stav. Smatrala sam za svoju obavezu da znam sve što se tamo dešava. Svoj stav sam, svakog puta, vrlo jasno artikulisala. Svoju podršku očekujem od Vas zbog toga“.
Apostrofirala je da „četiri godine dosta trpjela, ali je izdržala“.
Pohvale izostaju zbog nezakonitog imenovanja direktora RTCG
Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević kazala je da stav Camović Veličković o sadašnjem menadžmentu RTCG-a negativan. Pitala je da li i dalje misli da li je napravljen iskorak u radu Javnog servisa. Zanimalo ju je i gdje vidi prostor za neku pohvalu.
Camović Veličković je rekla da zbog nezakonitog imenovanja Raonića ne vidi prostor za pohvalu.
"U tehnološkom smislu je urađena nadogradnja. S druge strane, četiri miliona eura biće uloženo u rekonstrukciju zgrade Javnog servisa. Ako mene pitate, ta zgrada izgleda isto kao prije četiri godine. Gdje su otišle te pare? Kad uđete u neke od toaleta Javnog servisa, morate da pridržavate rukom vrata... Studiji, naravno, bolje izgledaju. Na neki način se 80 miliona mora opravdati... Tamo ima dobrih programa, emisija, novinara i novinarki koji savjesno i dobro rade svoj posao“.
Nikola Obradović, predstavnik Centra za građansko obrazovanje (CGO), rekao je da je ta organizacija uz još dvije inicirao kandidaturu Marijane Camović Veličković.
"Odbor je nakon provjere pristigle dokumentacije prihvatio 26 prijava što je svakako jedan reprezentativan i ozbiljan broj kandidatura na ime Marijane Camović-Veličković. Ona je dokazani profesionalac. To smo mogli da vidimo tokom njenog djelovanja unutar Savjeta Radio-televizije Crne Gore. Ona je ukazivala i insistirala na samom poštovanju zakona“, kazao je.
Direktor Media centra Goran Đurović rekao je da treba poštovati dobre zakone koji su donešeni.
"Jedina greška i loš momenat u procesu donošenja zakona bio je, kada je na intervenciju predsjednika Vlade, snižen kriterijum za izbor generalnog direktora – sa deset na pet godina. Da bi se omogućilo Borisu Raoniću da, opet, po ko zna koji put postane direktor. Ostalo što je napisano je dobro. Na Vama je sada da vidite hoćete li to da ispoštujete...“, poručio je.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović kazao je da su Đurović i Obradović zloupotrijebili proceduru.
"Morate malo da proučite poslovnik. Razumijem Vaš sarkastičan osmijeh. Ako smo Vam već omogućili, hajde onda da ih zamolimo da nas ne uče šta su zakonik i poslovnik", kazao je Stjepović.
Bonus video:
