Narativi koji negiraju, umanjuju ili iskrivljuju stvarnost klimatskih promjena posljednjih godina postaju sve prisutniji u digitalnom prostoru zemalja regiona – Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pokazala je analiza "Lažne klimatske priče bez granica: Regionalna anatomija dezinformacija".
"Iako se ovi narativi mogu činiti razuđenim i lokalno specifičnim, njihova struktura, izvor i cilj pokazuju zapanjujući stepen sličnosti, što upućuje na postojanje globalno koordinisanih obrazaca dezinformacija koji se, zahvaljujući društvenim mrežama i neregulisanim medijima, uspješno adaptiraju na regionalne kontekste", saopštili su iz platforme za provjeru činjenica Raskrinkavanje.me.
U sve četiri zemlje, kako je saopšteno, primjetan je kontinuiran napor da se naruši povjerenje javnosti u nauku, klimatske institucije i neophodne mjere za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.
"Umjesto direktnog poricanja postojanja klimatske krize, dominira sofisticiranija forma dezinformisanja: relativizacija uloge čovjeka u izazivanju klimatskih promjena, diskreditacija obnovljivih izvora energije, zloupotreba stvarnih naučnih termina (poput Milankovićevih ciklusa), te širenje teorija zavjere o “klimatskoj agendi” globalnih elita. Ove narative najčešće plasiraju alternativni portali, influenseri na društvenim mrežama, politički ekstremi i mediji koji su već prepoznati kao izvori COVID dezinformacija."
Zanimljivo je, kažu, da u svim analiziranim zemljama postoji snažna povezanost između političkog svjetonazora i podložnosti klimatskim dezinformacijama – pri čemu građani koji se svrstavaju na krajnju desnicu, kao i oni koji iskazuju apatičnost prema politici i nauci, češće prihvataju dezinformacije kao istinu. "Pored toga, obrazovanje, medijska pismenost i izvori informisanja (posebno dominacija društvenih mreža u svakodnevnoj konzumaciji vijesti) dodatno oblikuju ranjivost publike na dezinformacijske obrasce".
Uprkos razlikama u stepenu institucionalnog odgovora i medijskog otpora prema širenju klimatskih dezinformacija, dodaje se, sve zemlje regiona dijele isti izazov: kako izgraditi otpornost društva na dezinformacije koje podrivaju napore za klimatsku adaptaciju i energetsku tranziciju.
"Upravo zato je važno mapirati glavne narative, njihove promotere i mehanizme širenja, kako bi se osnažila informisanost građana i zaštitio javni prostor od manipulacija koje prijete ne samo naučnom integritetu, već i budućnosti generacija koje tek dolaze."
Analizu zajednički donose timovi platformi za provjeru činjenica iz regiona – Faktograf iz Hrvatske, Raskrinkavanje.ba iz Bosne i Hercegovine, Raskrinkavanje.me iz Crne Gore, i Raskrikavanje, Istinomer i FakeNews Tragač iz Srbije – s ciljem mapiranja najraširenijih klimatskih dezinformacija koje oblikuju javni diskurs i potkopavaju napore za očuvanje planete, piše u saopštenju.
Cijela analiza je dostupna na ovom linku.
Bonus video:
