Grupa od dvanaest nevladinih organizacija i građanskih aktivista osudila je postavljanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana.
Podsjećaju da se radi o ratnom zločincu, četničkom vojvodi, saradniku nacista i savezniku ustaša, kojeg je odlikovao i sam Adolf Hitler.
"Takav čin nije samo revizionizam - to je otvoreno slavljenje zla. Ovaj sramotan pokušaj da se ubijanje, klanje, silovanje i etničko čišćenje pretvori u opravdano djelo, a da se zločinac uzdigne kao heroj neće uspjeti da izbriše činjenice koje svi znamo. Spomenik zločincu je spomenik mržnji prema drugima", piše u saopštenju.
"Pavle Đurišić ostao je upamćen po monstruoznim zločinima nad muslimanskim civilnim stanovništvom sjevera Crne Gore, uključujući ubistva najmanje 8.000 žena, djece i staraca, te sistematska silovanja, mučenja i paljenje sela. Podizanje spomenika takvom čovjeku ne predstavlja čin sjećanja, već otvoreno slavljenje fašističke ideologije i brutalnih zločina koji su se dogodili u ime etničke i vjerske mržnje, a samim tim i najdublje moguće moralno posrnuće Crne Gore", poručuju.
Ovim se, kako su kazali, ne vrijeđaju samo žrtve i njihove porodice, već se direktno podriva građanski i antifašistički karakter savremene Crne Gore, zasnovane na tekovinama 13. jula i borbi protiv fašizma. "Slaviti čovjeka odgovornog za masovne zločine znači slaviti mržnju, normalizovati zločine i poništiti vrijednosti na kojima počiva crnogorsko društvo - čojstvo, junaštvo i borbu za slobodu."
Pozvali su Ministarstvo kulture i medija da hitno preduzmu mjere za uklanjanje nezakonito postavljenog spomenika i da javno, jasno i nedvosmisleno osude takav čin. Takođe, pozvali su Vrhovno državno tužilaštvo da "prekine sa politikom ignorisanja ovakvih slučajeva slavljenja mržnje".
NE PROPUSTITE
Kažu da je stav VDT-a - da dosadašnje slavljenje Pavla Đurišića kao heroja i junaka ne predstavlja govor mržnje - mogao samo da ohrabri postavljanje spomenika.
"Podsjećamo i da su još 20. maja 2025. godine sedam nevladinih organizacija zvanično upozorile Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića na sve učestalije javno veličanje Pavla Đurišića i četničkog pokreta. Tada smo jasno ukazali da takvo djelovanje produbljuje podjele u društvu, podstiče govor mržnje, ruši antifašističke temelje Crne Gore, i rehabilituje ideologiju odgovornu za masovne zločine. Ukazali smo da javno veličanje četničkog pokreta u Crnoj Gori, a naročito Pavla Đurišića, koji je predvodio etničko čišćenje masovnim ubistvima civila na prostoru Bijelog Polja i Pljevalja, Foče i Čajniča, predstavlja govor mržnje u smislu člana 9a i člana 34a Zakona o zabrani diskriminacije, i da njegovo slavljenje neminovno podstiče mržnju prema bošnjačkom stanovništvu i građanima islamske vjeroispovijesti. Takvo ponašanje, prema Krivičnom zakoniku (član 370 stav 1), predstavlja krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina", piše u saopštenju.
Nažalost, kako su kazali, institucionalne reakcije nije bilo.
"Atmosfera nekažnjivosti i nedjelovanja institucija, koju godinama posmatramo, direktno je doprinijela tome da se danas u Crnoj Gori, u 21. vijeku, diže spomenik čovjeku koji je simbol kolaboracije sa nacistima i ustašama. Punu odgovornost za to nosi i aktuelna vlast u Beranama, parlamentarna većina i Vlada Crne Gore, koje su svojim ćutanjem, relativizacijom i političkim kalkulacijama otvorile prostor za povampirenje ideologija koje prijete da ugroze samu supstancu građanske, demokratske i evropske Crne Gore", piše u saopštenju koje potpisuju:
- Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
- Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
- Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
- Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore HIPMONT
- Filip Kuzman, Antifašisti Cetinje
- Demir Ličina, Udruženje Štrpci - Protiv zaborava
- Velija Murić, Crnogorski komititet pravnika za zaštitu ljudskih prava
- Maja Raičević, Centar za ženska prava (CŽP)
- Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
- Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
- Jovana Marović, građanska aktivistkinja
- Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Bonus video:
