Odbornici Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada tražili su juče od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o mjesnim zajednicama, koju je podgorički parlament usvojio polovinom maja.
U inicijativi Ustavnom sudu se, pored ostalog, problematizuje i postupak izbora Savjeta i to što će izborni odbori morati da pribavljaju izvode iz registra prebivališta za mjesnu zajednicu koji, tvrde u DPS-u, niti postoji niti je normiran bilo kojim zakonom.
“...Propisujući postupak izbora Savjeta mjesne zajednice (ko može birati i biti biran za člana organa mjesne zajednice), u članu 29 Odluke je utvrđeno da to pravo ima građanin koji ima državljanstvo Crne Gore, navršenih 18 godina, koji je poslovno sposoban i ima prebivalište u mjesnoj zajednici čiji se organi biraju. U članu 30 propisuje se da Izborni odbor ‘po službenoj dužnosti pribavlja ovjereni izvod iz Registra prebivališta za mjesnu zajednicu u kojoj se vrše izbori’ i da je ‘za potrebe izbora za članove Savjeta, nadležni organ dužan da od nadležnog ministarstva pribavi ovjereni izvod iz registra prebivališta svih punoljetnih građana na području mjesne zajednice u kojoj se sprovode izbori’ (član 35, stav dva)”, stoji u inicijativi Ustavnom sudu, koju ispred odbornika najveće opozicione partije u Podgorici potpisuje Andrija Klikovac.
Te odredbe, naglašava Klikovac u inicijativi, ne mogu se primijeniti zato što Zakon o registrima prebivališta i boravišta “ne propisuje obavezu vođenja registra prebivališta i boravišta punoljetnih građana po mjesnim zajednicama”.
“... Što znači da ministartsvo ne može ocijeniti ispunjenost uslova iz člana 12 Odluke. Iz istih razloga Izborni odbor po službenoj dužnosti ne može pribaviti ovjereni izvod iz Registra prebivališta za mjesnu zajednicu u kojoj se vrše izbori (član 30 stav 2), niti se utvrđivanje toga prava može povjeriti ovom tijelu, niti se za potrebe izbora za članove Savjeta od nadležnog ministarstva može pribavi ovjereni izvod iz registra prebivališta svih punoljetnih građana na području mjesne zajednice u kojoj se sprovode izbori”, navodi se.
Klikovac precizira da to nije ni u skladu sa Zakonom o biračkom spisku, jer “nije moguće obezbijediti ovjereni izvod iz biračkog spiska, budući da se biračka mjesta ne vezuju za mjesne zajednice, niti postoji zakonska obaveza da se uspostavi registar”.
“Zakon o registrima prebivališta i boravišta je propisao da Registar prebivališta vodi organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove (Ministarstvo), dok Registar boravišta vodi organ uprave nadležan za poslove policije. Takođe, propisana je sadržina evidencije prebivališta, koja sadrži podatke: jedinstveni matični broj lica, prezime i ime, rođeno prezime, pol, datum i mjesto rođenja, ime oca, ime majke, matični broj oca i matični broj majke, odnosno staraoca, prebivalište, adresu, datum prijave, zanimanje, stepen i vrstu školske spreme i bračno stanje. Prema tome, evidencija ove vrste može se voditi samo ukoliko se takva obaveza propiše zakonom, dakle obaveza uspostavljanja takve evidencije ne može se propisati podzakonskim aktom, odnosno Odlukom o mjesnim zajednicama”, piše u inicijativi.
Iz DPS-a tvrde da ta gradska odluka nije u skladu sa Ustavom, Zakonom o lokalnoj samoupravi, ali i mnogim drugim propisima.
Klikovac apostrofira da nijesu zakonite ni odredbe odluke kojima se uređuje postupak podjele i spajanja mjesnih zajednica.
U objašnjenju ističu da načelo legaliteta podrazumijeva da se podzakonski propis donosi na osnovu normativno utvrđenog.
Kako navodi, član 153 Zakona o lokalnoj samoupravi utvrđuje osnov za donošenje podzakonskog akta kojim se uređuje pitanje osnivanja mjesnih zajednica.
“Propisano je i da se tim aktom uređuju uslovi osnivanja, poslovi, organi, organizacija i rad organa, način odlučivanja, finansiranja i druga pitanja od značaja za rad mjesne zajednice. Iz navedenog proizilazi da zakon nije sadržinski odredio da se ovim podzakonskim aktom mogu uređivati područja mjesnih zajednica Elaboratom o područjima mjesnih zajednica, uređivati pitanja razgraničenja mjesnih zajednica, pitanja izbora organa mjesnih zajednica, uspostavljati izborno pravo za izbor organa, propisivati obaveza organu države uprave da vodi Registar prebivališta punoljetnih građana na području mjesne zajednice, uspostaviti stvarna nadležnost glavnom administratoru da odlučuje po žalbama na rješenja Komisije zbog povrede biračkog prava, kao i da odlučuje o razrješenju predsjednika ili člana Savjeta. Navedena pitanja se ne mogu smatrati uslovima za osnivanje mjesnih zajednica, ali se isto tako ne mogu podvesti pod formulaciju ‘i druga pitanja od značaja za rad mjesne zajednice’”.
DPS problematizuje i to što je odredbom člana 50 Odluke o mjesnim zajednicama propisano da glavni administrator odlučuje po žalbama na rješenja Komisije zbog povrede biračkog prava.
“Dok je članom 54, stav tri propisano da odlučuje o razrješenju predsjednika ili člana Savjeta, po pribavljenom mišljenju nadležnog organa. Navedene odredbe nijesu u saglasnosti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi koji je, kao sistemski u ovoj oblasti, propisao nadležnosti glavnog administratora, uslove za njegovo imenovanje, prestanak mandata i razrješenje. Navedenim zakonom je propisano da glavni administrator vrši poslove drugostepenog organa u upravnim stvarima iz nadležnosti organa i službi lokalne uprave… U vezi s navedenim jasno je da uspostavljanje stvarne nadležnosti glavnom administratoru da odlučuje po žalbama zbog povrede biračkog prava ili odlučivanje o razrješenju predsjednika ili člana Savjeta moguće propisati samo zakonom, a samo izuzetno podzakonskim aktom koji je zasnovan na zakonu. Kako Zakonom o lokalnoj samoupravi nije utvrđen osnov da se ovo pitanje uredi podzakonskim aktom, uređivanjem pravnih odnosa koji se mogu urediti samo zakonom, Skupština Glavnog rada je povrijedila načelo legaliteta, iz odredbe člana 145 Ustava”, navodi se u obrazloženju.
Kako se bira Savjet i predsjednik?
Prema odluci usvojenoj u maju, organi mjesne zajednice su Savjet i predsjednik Savjeta.
“Savjet mjesne zajednice je predstavnički organ građana na području mjesne zajednice. Savjet biraju građani na zboru, po pravilima neposrednog i tajnog glasanja, u skladu sa statutom i ovom odlukom”, navodi se.
Savjet, u zavisnosti od broja stanovnika na teritoriji određene mjesne zajednice, može imati od tri do pet članova, a mandat mu traje četiri godine.
“Predsjednika Savjeta biraju građani neposredno, kao i ostale članove organa mjesne zajednice. Za predsjednika Savjeta mjesne zajednice smatra se izabranim kandidat s najvećim brojem glasova građana... Pravo da bira i da bude biran u organe mjesne zajednice ima građanin koji ima državljanstvo Crne Gore, koji je navršio 18 godina života, poslovno je sposoban i ima prebivalište u mjesnoj zajednici čiji se organi biraju. Izborno pravo građana utvrđuje Izborni odbor, uvidom u lični dokument. Izborni odbor po službenoj dužnosti pribavlja ovjereni izvod iz Registra prebivališta za mjesnu zajednicu u kojoj se vrše izbori, pribavljen od nadležnog organa državne uprave”, pored ostalog stoji u odluci.
Bonus video:
