r

Država nije diskriminisala John M. Barca

Osnovni sud odbio tužbeni zahtjev LGBT-a Forum Progres, nevladina organizacija podnijela žalbu

11910 pregleda 2 komentar(a)
Sud nakon tri godine utvrdio da Barac nije bio diskriminisan, Foto: Privatna arhiva
Sud nakon tri godine utvrdio da Barac nije bio diskriminisan, Foto: Privatna arhiva

Osnovni sud u Podgorici utvrdio je da država prije tri godine nije diskriminisala John M. Barca, onemogućivši mu da se naknadno upiše u matični registar životnog partnerstva osoba istog pola.

U pitanju je prvostepena presuda, po tužbi LGBT-a Forum Progres od prije tri godine.

Predsjednica Upravnog odbora ove nevladine organizacije Bojana Jokić kazala je da su podnijeli žalbu Višem sudu iz svih zakonskih razloga.

LGBT Forum Progres odlučio je da tuži državu nakon što se Barac 2022. godine obratio matičnoj službi Glavnog grada tražeći informacije u vezi sa upisom crnogorskih državljana koji sklope životno partnerstvo u inostranstvu u matični registar životnog partnerstva lica istog pola, jer je planirao da sklopi takvo partnerstvo u inostranstvu i registruje ga u Crnoj Gori, kao crnogorski državljanin.

Službenik Glavnog grada tada je obavijestio Barca da nema pravo naknadnog upisa u registar. U tužbi je navedeno da je nepostojanje sekundarnih pravila za sprovođenje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola iz 2020. stvorilo pravnu nesigurnost i proizvelo diskriminaciju, kako po osnovu seksualne orijentacije tako i po osnovu životnog partnerstva.

Prema ocjeni Osnovnog suda jasno je i nedvosmisleno propisano na koji način se može zaključiti životno partnerstvo lica istog pola u Crnoj Gori, pri čemu je prvi korak podnošenje prijave za zaključenje partnerstva nadležnom organu lokalne uprave.

“Tužilac nije pružio dokaze da je John M. Barac takvu prijavu podnio, što je podrazumijevalo da nadležni organ preduzme određene upravne radnje/aktivnosti ili donese određena upravna akta. Sam zahtjev zasniva se na tvrdnjama da bi John Barac bio potencijalno diskriminisan u slučaju da se odluči da sa svojim partnerom partnerstvo zaključi u stranoj državi, a nakon toga u Crnoj Gori u domaćem registru upiše podatak o činjenici sklopljenog partnerstva u stranoj državi između njega i njegovog partnera. S tim u vezi, ostvarivanje prava pred državnim organom, odnosno organom lokalne samouprave, predviđa podnošenje formalnog zahtjeva, koji je ovdje izostao”, zaključuje sudija Mladen Paunović.

Dodatno, sud je ukazao da zakon predviđa da se u registar upisuju partnerstva crnogorskih državljana zaključena u Crnoj Gori ili u drugoj državi, kao i partnerstva stranaca zaključena u Crnoj Gori.

“Samim tim, u vezi sa eventualnim životnim partnerstvom crnogorskog državljanina sa stranim državljaninom, koje je zaključeno u inostranstvu, zaključak je suda da prema sadašnjem stanju nije moguće prema važećoj regulativi. Međutim, takva činjenica ne može biti osnov za zaključak da je prema John M. Barcu učinjena diskriminacija u pogledu nekih od zakonom propisanih osnova, a ovo imajući u vidu navode tužbe da je za brakove zaključene u inostranstvu omogućen upis u domaćem registru”, navodi se u presudi.

Sud je utvrdio i da se u konkretnom ne može uzeti da postoji uporedna grupa, koja bi činila da je Barac diskriminisan po nekom osnovu, jer se on ne nalazi u istim ili sličnim okolnostima s licima koja namjeravaju brak zaključen u inostranstvu registrovati u domaćim registrima vjenčanih lica.

“Crna Gora inkorporirala je u svoj pravni sistem način pravnog priznanja ovakvih zajednica u vidu registrovanih partnerstava, ali isključivo onih koji su zaključeni u Crnoj Gori. Zakonom se, u skladu sa Ustavom, uređuju načini ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje. Pritom, sud ovakvu situaciju nije mogao smatrati ni pravnom prazninom… Pošto je zakon u ovom pogledu precizan, to ne postoji pravna nesigurnost među građanima u pogledu očekivanja da se dozvoli upis ovakvih zajednica, jer ista nisu legitimna”, zaključuje se u presudi.

Jokićeva u izjavi za “Vijesti” podsjeća da je tužbeni zahtjev opredijeljen na jedan euro i da nisu traženi troškovi postupka, što pokazuje da cilj tužbe nije da se neko “obogati” već da se država “natjera” da uskladi podzakonske akte sa Zakonom.

Ona smatra da “sud, kao čuvar ustavnosti i zakonitosti u ovakvim predmetima ima pozitivnu obavezu da obezbijedi djelotvornu zaštitu od diskriminacije, a ne da je kroz isključivo formalistički pristup produbljuje”.

“Time je propušteno da se Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola tumači u svjetlu njegove svrhe, već je arbitrarnim razdvajanjem zajednica izvršena posredna diskriminacija zasnovana na seksualnoj orijentaciji”, kazala je.

Bonus video: