Dijete sa posebnim obrazovnim potrebama može biti upisano u predškolsku ustanovu, osnovnu ili srednju školu ili resursni centar na osnovu rješenja o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, a do tada biće uključeno u program rane intervencije na osnovu uputa zdravstvene ustanove ili zahtjeva roditelja.
“Odluku o uključivanju u vaspitno-obrazovni program donosi obrazovna ustanova, uz učešće roditelja, a obavezno je i da u roku koji ne smije biti duži od godinu ustanove prate napredovanje djeteta i procjenjuju opravdanost izabranog programa i dodatne podrške”, predviđaju izmjene i dopune Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, koji je Vlada utvrdila krajem jula i nedavno dostavila Skupštini Crne Gore.
U obrazloženju je navedeno da se taj propis, kroz izmjene i dopune, usklađuje sa Predlogom zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta koji je, takođe, utvrđen krajem jula, ali i evropskim standardima.
“U smislu ovog Zakona djeca sa smetnjama u razvoju, odnosno invaliditetom su djeca koja imaju dugoročna fizička, mentalna, intelektualna i/ili senzorna oštećenja koja u sadejstvu sa različitim barijerama mogu otežati njihovo puno i efektivno učešće u društvu na osnovu jednakosti sa drugima. Djeca sa teškoćama u razvoju su djeca sa problemima u ponašanju i djeca koja imaju poteškoće u učenju i druge teškoće uzrokovane emocionalnim, socijalnim, jezičkim i kulturološkim preprekama”, piše u aktu dostavljenom Skupštini.
Propisan je i poseban postupak usmjeravanja djeteta u posebne obrazovne programe, koje sprovodi Zavod za školstvo ili Centar za stručno obrazovanje, na osnovu zahtjeva roditelja, škole ili centara za socijalni rad. U tom postupku obavezna je saglasnost roditelja.
Predlog zakona uređuje i organizaciju specijalizovanih i mobilnih službi koje će Zavod za školstvo i Centar za stručno obrazovanje formirati radi pružanja stručne pomoći školama, roditeljima i zdravstvenim ustanovama.
“Članovi mobilnih službi su stručnjaci iz resursnih centara ili posebnih odjeljenja pri školama. Za članove mobilnih službi mogu se angažovati i drugi stručni saradnici, u zavisnosti od posebne obrazovne potrebe djeteta”, precizirano je u predlogu tog zakona.
Asistenti za treći ili četvrti stepen podrške
Prema predlogu, asistent u nastavi se angažuje za dijete sa utvrđenim statusom invaliditeta koje ima treći ili četvrti stepen potrebne podrške. Asistencija u nastavi se, navodi se u dokumentu, može obezbijediti i djetetu kome je utvrđen status osobe sa invaliditetom i drugi stepen potrebne podrške, a u skladu sa zakonom kojim se uređuje jedinstveno vještačenje invaliditeta”.
Asistenciju u nastavi obezbjeđuje škola u skladu sa individualnim razvojno-obrazovnim programom, a može se organizovati i za više djece ako program i raspored časova to omogućavaju. Asistentima se zaključuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme, sa punim radnim vremenom od 40 sati sedmično. U slučaju prestanka potrebe, moguće je njihovo preuzimanje u drugu školu, uz saglasnost obje ustanove.
“Za asistenta u nastavi može biti angažovano lice koje ima najmanje IV nivo okvira kvalifikacija, podnivo jedan, 240 CSPK-a i koje je pohađalo obuku stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama”, stoji u predlogu.
Dopune zakona predviđaju i mogućnost da se obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama organizuje kod kuće ako to predlože roditelji, ali i u zdravstvenim ustanovama ukoliko dijete zbog liječenja nije u mogućnosti da redovno pohađa nastavu. U svim tim slučajevima, škola ili resursni centar zaduženi su za praćenje napredovanja, vođenje dokumentacije i izdavanje javnih isprava.
“Roditelj je dužan da, u pisanom obliku, obavijesti predškolsku ustanovu, školu, odnosno resursni centar u koji je dijete upisano da organizuje obrazovanje kod kuće. Predškolska ustanova, škola, odnosno resursni centar u koji je dijete upisano dužan je da prati razvoj i napredovanje djeteta sa posebnim obrazovnim potrebama, kad je organizovano obrazovanje kod kuće, radi pružanja pomoći i savjeta djetetu sa posebnim obrazovnim potrebama, roditelju i učitelju, u skladu sa posebnim zakonom. Predškolska ustanova, škola, odnosno resursni centar vodi evidenciju i dokumentaciju o obrazovanju djeteta sa posebnim obrazovnim potrebama kod kuće i izdaje javne isprave”, navodi se u predlogu.
Jedan zavod umjesto 40 komisija
Predlogom zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta predviđeno je, pored ostalog, osnivanje Zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta, specijalizovane ustanove koja će zamijeniti dosadašnjih više od 40 različitih komisija koje su djelovale u pet sektora državne uprave.
Zavod će biti nadležan za procjenu dugoročnog fizičkog, mentalnog, intelektualnog i senzornog invaliditeta, kao i funkcionalnog statusa i potrebnog stepena podrške radi punog uključivanja osoba sa invaliditetom u društvo.
Jedno stručno mišljenje Zavoda važiće za ostvarivanje svih prava iz oblasti socijalne zaštite, obrazovanja, zapošljavanja, penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i boračke i invalidske zaštite.
Zakonom je predviđeno i uspostavljanje centralnog Registra osoba sa invaliditetom koji će sadržavati podatke o licima kojima je status invaliditeta utvrđen, uključujući djecu sa smetnjama u razvoju. Registar će obuhvatiti informacije o vrsti i stepenu oštećenja, funkcionalnom statusu, obrazovanju, zaposlenju i drugim relevantnim podacima, čime će se prvi put stvoriti uslovi za sveobuhvatnu statistiku i kvalitetnije javne politike prema osobama sa invaliditetom.
Reforma je praćena izmjenama i dopunama sedam zakona iz oblasti socijalne zaštite, penzijskog sistema, boračke zaštite, obrazovanja i zapošljavanja, a predviđeno je da se odluka o osnivanju Zavoda donese u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a puna primjena planirana je od 1. jula 2026. godine.
Građani kojima je ranije utvrđen invaliditet imaće obavezu da podnesu zahtjev za ponovno utvrđivanje statusa u roku od tri godine od početka primjene zakona, u suprotnom gube pravo na status i sve beneficije.
Bonus video:
