Proces zaštite jedinstvene stambene zgrade “Bor” u Mojkovcu, djela arhitektice Svetlane Kane Radević, biće pokrenut tek sada i to na osnovu prijava koje su stanari, preko NVO KANA/ko ako ne arhitekt, uputili nadležnim institucijama. Stanari su upozorili da se na objektu izvode radovi “kojima se proširuju postojeći i probijaju novi otvori na nosećim zidovima”. Uz prijavu KANA je inicirala i pokretanje procesa uspostavljanja zaštite objekta, koju je Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) prihvatila po službenoj dužnosti.
Taj autentični stambeni objekat izgrađen je prije 56 godina, prema projektu crnogorske i jugoslovenske arhitektice Kane Radević (1937–2000). Kako je u svom autorskom tekstu napisala arhitektica Anastasija Dukić, mojkovačka zgrada je “izuzetan primjer konceptualnog rješenja koje se skladno uklapa u svoje okruženje”.
Iz KANA-e su prije nekoliko dana upozorili da su radovi koji se izvode na zgradi problematični, jer se, prema dostavljenim fotografijama i prijavama građana, “proširuju i probijaju otvori na nosećim zidovima, bez propisane procedure i stručnog nadzora”.
“Ti radovi značajno ugrožavaju fizičku stabilnost zgrade”, koja, bez obzira na dosadašnji status, “ne bi smjela biti devastirana… Zbog niza kvaliteta ovog projekta Svetlane Kane Radević, zbog njegovog značaja za lokalnu zajednicu, kao i zbog nesporne arhitektonske vrijednosti koju ima ova zgrada, trebalo je da do sada bude prepoznata i zaštićena kao kulturno dobro. Međutim, to se i dalje nije desilo. Bez obzira na odsustvo tog vida zaštite, slične intervencije ne bi smjele biti dopuštene, jer narušavaju i statički i vizuelni integritet originalnog autorskog djela”, napisali su iz KANA-e.
Međutim, kako su “Vijestima” kazali u UZKD-u, nakon obilaska lokacije, konstatovano je da su radovi uredno prijavljeni, da su u završnoj fazi i da objekat nije konstruktivno ugrožen, zbog čega se nijesu stekli uslovi za uspostavljanje prethodne zaštite. Prema njihovim riječima, “predmetno dobro nije kulturno-istorijski valorizovano, niti je za isto ranije podnijeta inicijativa za uspostavljanje zaštite, pa UZKD nije imala osnova za postupanje i sprovođenje nadzora radova na ovom objektu”.
“Međutim, Stambena zgrada “Bor” u Mojkovcu i pored periodično izvršenih manjih intervencija, poput zamjene krovnog pokrivača, nelegalnih intervencija na parkingu, sanacije stanova, zamjene djelova spoljašnje bravarije i ograde, zadovoljava kriterijume autentičnosti i integriteta, stepena očuvanosti, jedinstvenosti i rijetkosti u okviru svoje vrste, a posjeduje i istorijski, umjetnički, arhitektonski, tehnički, dokumentarni i drugi društveni značaj i osobenosti… Stekli su se uslovi da Uprava po službenoj dužnosti prihvati inicijativu za uspostavljanje zaštite…”, kazali su u Upravi.
Iz NVO KANA su “Vijestima” nakon takve odluke kazali da ih ohrabruje što će njihova prijava poslužiti kao inicijativa za uspostavljanje zaštite. Očekuju “da će postupak biti efikasan i transparentan, kako bi zgrada u što skorijem roku bila prepoznata i zaštićena kao kulturno dobro”. Nude i stručnu podršku i saradnju tokom daljeg postupka.
“Zahvalni smo i stanarima zgrade na reakciji i informacijama koje su dostavili nama – ohrabrujemo sve građane da nastavljaju da prijavljuju intervencije na vrijednim objektima koje uoče sami, naročito ako postoji sumnja da se radi o radovima koji nijesu uredno prijavljeni i koji mogu ugroziti stabilnost i funkcionalnost zgrade… Naravno, žao nam je što zgrada “Bor” do sada nije bila evidentirana i zaštićena kao dobro od posebnog značaja i što je uopšte došlo do olakog dopuštanja nadležnih da ovi radovi budu sprovedeni”, kazala je “Vijestima” Sonja Dragović iz KANA-e.
Kako je u svom autorskom tekstu napisala arhitektica Dukić, projekat Kane Radević za zgradu “Bor” pokazuje kako pažljivo osmišljena arhitektura može duboko uticati na svoje korisnike. To je primjer “kombinovanja inovativnog dizajna s brigom za životnu sredinu, stvarajući prostore koji zadovoljavaju funkcionalne potrebe i podstiču snažan osjećaj ponosa i pripadnosti”.
“Te zgrade nisu samo građevine; one su živi djelovi kulturnog nasljeđa i identiteta zajednice. Važno je očuvati stambene objekte koji kombinuju izvrsnost dizajna i pažnju prema životnoj sredini. Oni pružaju dragocjene lekcije za kreiranje višespratnica koje poboljšavaju kvalitet života i koheziju zajednice. Zaštita i očuvanje ovih arhitektonskih dragulja je ključna za poštovanje naše prošlosti i usmjeravanje razvoja budućih gradskih stambenih naselja”, napisala je Dukić.
Prema podacima iz njenog teksta, zgrada “Bor” “inspirisana je okolnim pejzažom i borovima po kojima je kasnije i dobila ime, iako je u projektnoj dokumentaciji iz 1967. vođena kao Stambena zgrada u Mojkovcu. Objekat ima 23 jedinice – 20 stanova i 3 poslovna prostora – organizovane u četiri kraka povezana centralnim stepeništem, koje se konzolno oslanja na noseći zid i proteže do vrha zgrade, završavajući se armiranom betonskom pločom.
“Jedna od primarnih karakteristika projekta zgrade su istaknuti propusti na fasadi, koji evociraju oblik bora. Taj prepoznatljiv arhitektonski element čini naziv zgrade “Bor” posebno prikladnim… Arhitektonski detalji su suptilno naglasili ovu karakterizaciju, pri čemu je originalni dizajn krova bio zamišljen tako da podsjeća na izgled “borovih iglica” koristeći zelene azbest-cementne ploče. Međutim, ovaj materijal se pokazao neadekvatnim za oštre zime, te je krovni pokrivač morao biti zamijenjen limom samo deset godina kasnije”, piše Dukić.
Objašnjava kako je Radević, unutar karakterističnog oblika zgrade, pažljivo dizajnirala stambene jedinice kako bi obezbijedila optimalnu funkcionalnost.
Bonus video:
