Sadašnja lokalna vlast u Pljevljima neće kandidovati Skupštini opštine predlog odluke da se Gornji tok rijeke Ćehotine proglasi parkom prirode, iako na tome insistira više nevladinih organizacija, a i gotovo svi važni planski dokumenti od Prostornog plana Crne Gore do nedavno usvojenog lokalnog PUP-a predviđaju upravo takav vid zaštite.
To je “Vijestima” potvrđeno iz lokalne uprave.
Sekretar Sekretarijata za urbanizam i uređenje prostora Dragan Šubarić objašnjava da je ključni razlog neprihvatanja predloga to što se područje mora tretirati prije svega kao vodoizvorište. Napominje da se iz akumulacije Otilovićkog jezera u ljetnjem peridu uzima oko 80 odsto vode za grad i da Zakon o vodama strogo ograničava druge aktivnosti, dok je Zakon o zaštiti prirode liberalniji.
Šubarić je dodao i da ovu inicijativu ipak može da predloži neko od odbornika lokalnog parlamenta, pa bi o njoj onda morala da se izjasni Skupština opštine.
Za područje gornjeg toka rijeke Ćehotine završen je postupak izrade studije zaštite, sprovedena je javna rasprava i prikupljene su sve potrebne saglasnosti državnih organa. Ostaje još samo posljednji korak, izglasavanje odluke u Skupštini opštine Pljevlja.
Prema predlogu, površina koja bi bila obuhvaćena zaštitom iznosi 1.326,87 hektara, podijeljenih u dvije zone: II zona zaštite – 109,40 hektara, koja obuhvata rijeku Ćehotinu od njenog ušća u Otilovićko jezero, Kozičku rijeku, dio Mejdanice, kao i djelove riječnog korita do mosta u Vrulji i Maočnice do Bratosavine.
Treća zona zaštite zahvata 1.217,47 hektara, raspoređena je u tri prostorne cjeline: Otilovići-Ljutići-Maočnica-Krakalice-Kunine, zatim Katabun (od Vrulje do ušća Maočnice) i Gradina-Gajeva.
Pored samog područja, predloženo je i da se uvede zaštitni pojas širine 500 metara, što je praksa u drugim zaštićenim zonama, a ima za cilj da ublaži negativne spoljne uticaje poput otpadnih voda, komunalnog otpada, invazivnih vrsta, nelegalne gradnje, zagađenja od poljoprivrede, požara i drugih faktora.
U mišljenju koje je Šubarićev Sekretarijata za urbanizam i uređenje prostora dao prilikom predloga izmjena Prostornog plana opštine Pljevlja, koji je Vlada Crne Gore u međuvremenu usvojila, Sekretarijat upozorava da je došlo do preklapanja dva režima zaštite vodoizvorišta i parka prirode i da Opština Pljevlja takvo rješenje ne podržava.
“Gornji tok rijeke Ćehotine” uvršten je u predlog PUP-a Pljevlja na osnovu smjernica sadržanih u Predlogu odluke o proglašavanju zaštićenog područja, parka prirode, koja u prvobitnoj formi nije usvojena. Sekretarijat smatra da nije prihvatljiv stav obrađivača plana da je već pokrenuta procedura zaštite ovog područja, jer je za Otilovićko jezero u planu jasno navedeno da je to prvenstveno vodoizvorište za grad. U samom PUP-u precizirano je da zona zaštite obuhvata akumulaciju Otilovićkog jezera i zaštitni pojas oko njega. Tu se izričito zabranjuje javni saobraćaj vozila i pješaka, upotreba plovnih sredstava, sportovi na vodi, kupanje i ribolov. S druge strane, u poglavlju “Park prirode Gornji tok rijeke Ćehotine” navodi se da su dozvoljene aktivnosti sportsko-rekreativnog ribolova i kontrolisane posjete u turističke svrhe, ukoliko ne ugrožavaju primarne prirodne vrijednosti.
Vaso Knežević iz NVO “Da zaživi selo”, jedne od NVO koje su pokrenule procedure proglašenja Gornjeg toka rijeke Ćehotine parkom prirode, tvrdi da zaštita Gornjeg toka Ćehotine ne isključuje razvoj, već naprotiv, ona ga usmjerava ka održivim modelima.
“Dok stručnjaci iz oblasti zaštite prirode tvrde da se Zakon o vodama i Zakon o zaštiti prirode nadopunjuju, u lokalnoj vlasti preovladava suprotan stav. Za one koji hoće oni nađu način, a za one koji neće nađu razlog. Pojedini funkcioneri u Opštini ne žele taj Park prirode i iznalaze razloge, koji su neosnovani i neznalački. Vrijeme će pokazati ovu moju tvrdnju”, kazao je “Vijestima” Knežević.
Podsjeća da je procedura proglašenja parka prirode u završnoj fazi, te da već postoje sve potrebne saglasnosti nadležnih državnih institucija.
Ističe da je valorizacija prirodnih vrijednosti već pokrenula razvoj infrastrukture i da je prošle godine, na inicijativu NVO “Da zaživi selo” i “Legalis”, Turističke organizacije Pljevlja i MZ Mataruge, asfaltiran kilometer puta do vidikovca “Meandri Ćehotine”.
“Ovaj infrastrukturni pomak će proizvesti i veći pritisak na ovo područje u smislu veće posjećenosti, te je zbog toga neophodno da neko konačno počne da upravlja ovim područjem, za koji je procedura proglašenja kao parka prirode u završnoj fazi, ali pojedini čelnici u Opštini Pljevlja koče ovu proceduru iz neznavenih i neopravdanih razloga. Ipak, kad-tad će ovo područje imati svoju zaštitu i svog upravljača, a u cilju očuvanja prepoznatih prirodnih vrijednosti, koje su i preporučile ovo područje za park prirode. Takođe, svi novi relevantni planski dokumenti su predvidjeli zaštitu gornjeg toka rijeke Ćehotine, uključujući i meandre Ćehotine, kao Parka prirode, kao što su Prostorni plan CG, PUP Pljevlja, Akcioni plan zaštite životne sredine opštine Pljevlja i dr. Neko opasno kasni sa sviješću, ili su u pitanju drugi interesi. Vrijeme će pokazati šta je po srijedi! To pokazuje da priroda može biti pokretač razvoja, ali bez upravljača taj razvoj može postati prijetnja”, kaže Knežević.
On navodi da je “očigledno da je još jak devastatorski lobi u Pljevljima, koji je evo već više od 6 decenija na snazi”.
“Očigledno je i da današnja vlast u Pljevljima služi tom lobiju, jer uporno izbegava da stavi u skupštinsku proceduru proglašenje parka prirode ‘Gornji tok Ćehotine’, za koji su pri tome sakupljene sve relevantne saglasnosti od državnih organa i ostalo je samo do nas Pljevljaka da proglasimo prvo zaštićeno područje na teritoriji opštine Pljevlja”.
Ovo nije prvi put da opština ne prihvata inicijativu. Još za vrijeme dok je na njenom čelu bio Rajko Kovačević, odluka o proglašenju Gornjeg toka Ćehotine parkom prirode povučena je sa dnevnog reda Skupštine, uz obrazloženje da je potrebno sagledati javni interes i ekonomske aktivnosti od značaja za Pljevlja.
Bonus video:
