Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) dala je Glavnom gradu Podgorica saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, čija je izgradnja predviđena u industrijskoj zoni Kombinata aluminijuma (KAP), na urbanističkim parcelama koje se nalaze u katastarskoj opštini Dajbabe.
Mještani Botuna, koji se godinama protive gradnji postrojenja, poručuju da nijesu iznenađeni takvom odlukom, ali da će svoje selo “braniti jedinim čime raspolažu - svojim životima”.
“U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu”, navodi se, pored ostalog, u saopštenju Agencije.
Rješenjem o davanju saglasnosti, kako se dodaje, utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda realizuje “u svemu prema mjerama zaštite životne sredine”, a koje su utvrđene u Elaboratu i odnose se na mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).
Planirano je da se postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda gradi u industrijskoj zoni KAP-a, na urbanističkim parcelama: UP2F, UP3F, UP4F i UP9F, odnosno katastarskim parcelama/djelovima katastarskih parcela: 1/3, 2/3, 15/3, 23/2, 23/4, 23/6, 27/8, 27/14, 1078/4 1078/8 KO Botun i 1111/45, 2914, 2915, 2916/1, 2917/1, 2918, 2919/1, 2920 KO Dajbabe, Glavni grad Podgorica.
Postojeće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Podgoricu izgrađeno je 1978. godine i predviđeno za 55.000 stanovnika.
Kako stoji u Elaboratu, Podgorica, prema popisu iz 2023, ima 179.505 stanovnika, dok šire područje obuhvata 10,4 odsto teritorije Crne Gore i oko 28,78 odsto njenog stanovništva.
Ne može doći do zagađenja vazduha, vode, tla
U Elaboratu se ističe da je, sa najsavremenijim priloženim sistemima za prečišćavanje gasova prije ispusta u atmosferu, “zagarantovano da će kvalitet gasova zadovoljiti uslove propisane Uredbom o graničnim vrijednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora”.
“Dvije faze filtera za dimne gasove, elektrostatički separator i tkaninski filter su dovoljne za značajno smanjenje sadržaja prašine, odnosno čestica. Ukoliko bi došlo do povećanja emisije NOx u Postrojenju za spaljivanje kanalizacionog mulja, postoji mogućnost ugradinje SNCR sistema (sistem selektivne nekatalitičke redukcije), budući da su rezervne dizne za tu svrhu već predviđene u okviru tehnologije sagorijevanja u fluidizovanom sloju”, navodi se u dokumentu.
Naglašeno je i da “nema opasnosti po okolna vodoizvorišta i podzemne vode”.
“Novoprojektovano postrojenje bi i bez UV lampi vjerovatno bilo dovoljno za približno dostizanje klase A2 vodotoka. Međutim, postrojenje će imati instalirane germicidne lampe čime će pored fizičko-hemijskog zagađenja mikrobiološko zagađenje biti skoro pa eliminisano.”
Što se tiče tretmana mulja, precizirano je u Elaboratu, “tok od prihvata pa sve do spaljivanja u fluidizovanom sloju jeste koncipiran na taj način da nema mogućnosti za kontaminaciju tla”.
“Takođe, prikupljen pepeo iz spaljivanja mulja će se odlagati na zbrinjavanje tako da nema raznošenja istog po okolnom zemljištu. Namjena zemljišta na predmetnoj lokaciji je industrijska, odnosno realizacijom predmetnog projekta neće doći do gubitka poljoprivrednog zemljišta.”
Nisu ugrožene flora i fauna
Lokacija na kojoj se planira izgradnja novog sistema nalazi se u južnom dijelu glavnog grada, u neposrednoj blizini Kombinata aluminijuma i pripada planskom dokumentu DUP “Industrijska zona KAP-a”. Prema tom planskom dokumentu koji pokriva površinu od 483,68 hektara i usvojen je 2019, novi POV nalazi se pored objekata KAP-a, i graniči se s njegovim postrojenjima za preradu, bunarima za snabdijevanje vodom, kanalom za otpadne vode, kao i s putem za naselja Dajbabe, Zelenika i Botun.
Odabrana lokacija za novi sistem POV-a je veličine 12,7 hektara, na lijevoj obali rijeke Morače.
Predviđena bruto površina objekta je 6.500 metara kvadratnih.
Kako stoji u Elaboratu, lokacija projekta nije u zoni koja zahvata močvarna i obalna područja, a nema ni ušća rijeka u njenoj blizini.
“U zoni lokacije nema poljoprivrednog zemljišta, takođe predmetna lokacija se ne koristi kao poljoprivredno zemljište. Kada se govori o regenerativnom kapacitetu prirodnih resursa, zbog same namjene projekta, ne može se govoriti o mogućnosti regenerativnog kapaciteta”, stoji u dokumentu.
Dodaje se i da “apsorpcioni kapaciteti predmetne lokacije nisu veliki”, te ih zato “treba racionalno koristiti”.
“U zoni lokacije projekta nema poljoprivrednog zemljišta, a predmetna lokacija se ne koristi kao poljoprivredno zemljište. Zona projekta ne zahvata područja od istorijske, kulturne ili arheološke važnosti”, navodi se.
Stoji i da, obilaskom lokacije “nije utvrđeno prisustvo ugroženih, rijetkih, endemičnih i zaštićenih vrsta biljaka” - u skladu s listom iz 2006. godine.
“Ali se potencijalno, na ovakvim staništima, može očekivati prisustvo i orhideja koje su zakonom zaštićene u Crnoj Gori. U prvom redu, misli se na Orchis papilionacea, Orchis morio, Spiranthes spiralis i Serapis vomeracea koje imaju stabilne i brojne populacije na teritoriji Glavnog grada (i šire), pa se uticaj ovog projekta, u negativnom kontekstu, ne mora smatrati značajnim”, piše u Elaboratu.
Kako se dodaje, “utvrđeno je da postoje elementi da se predmetne površine potencijalno mogu prepoznati kao NATURA 2000 staništa, tipa 6220 Eumediteranski kserofilni travnjaci (Thero-Brachypodietea) i/ili 62A0 Istočno submediteranski suvi travnjaci koji su široko rasprostranjeni u Crnoj Gori”.
“Međutim, sastav zajednica i sadašnji izgled lokacije je takav da se njihova reprezentativnovnost ocjenjuje najmanjom ocjenom ili je još bliži status ‘non NATURA’. U tom pogledu, realizacija predmetnog projekta se ne mora sagledavati kroz prizmu uticaja na značajna staništa koja štiti Habitat Direktiva.”
U dijelu u kojem je opisana fauna, stoji da je, pregledom dostupne stručne i naučne literature, utvrđeno da na području Glavnog grada Podgorica, “a pogotovo u dijelu kojem pripada predmetna lokacija, nisu rađena sistematska faunistička istraživanja”, da “zbog nepovoljnih uslova staništa, nije realno očekivati prisustvo stabilnih populacija sitnih sisara”.
“Ipak, zbog prisustva povoljnih mikrohabitatnih uslova, moguće je privremeno zadržavanje pojedinih vrsta ptica, gmizavaca (uključujući zmije), vodozemaca (blizina rijeke), kao i različitih grupa beskičmenjaka koji bi trebalo da imaju stabilnije populacije u bližoj i/ili široj okolini.”
Najsavremenija tehnologija
U dokumentu stoji i da se planirani sistem zasniva “na primjeni najsavremenijih tehnologija”.
“Koje predstavljaju najnaprednija, tehnički najefikasnija i u praksi dokazana rješenja dostupna na globalnom nivou. Ove tehnologije obuhvataju savremene inženjerske pristupe, naučne inovacije i visok stepen automatizacije, s ciljem postizanja maksimalne efikasnosti prečišćavanja, smanjenja negativnog uticaja na životnu sredinu, kao i potpune usklađenosti s važećim zakonodavstvom i evropskim standardima”, navodi se.
Kako se dodaje, najsavremenija tehnologija podrazumijeva optimizaciju svih faza procesa prečišćavanja - od prihvata i predtretmana otpadnih voda, preko biološkog i hemijskog prečišćavanja, do napredne obrade mulja i kontrolisanog ispuštanja pročišćenih voda u recipijent.
Predviđeno je da postrojenje ima kapacitet od oko 230.000 stanovnika.
“Prilikom projektovanja SPOV... u obzir su uzeti različiti scenariji opterećenja za dva projektna perioda, 2035. i 2045. godinu, kao i opterećenja za očekivani početak rada postrojenja. Kako je došlo do prolongiranja početka izgradnje, definisani su novi rokovi”, piše u dokumentu, uz rok za početak izgradnje 29. 12. 2024, dok je završetak planiran za 1. 5. 2027.
Predviđeno je i da kanalizacioni mulj proizveden prečišćavanjem otpadnih voda i ekstraktovan iz primarnih i finalnih taložnika bude tretiran “u anaerobnim digestorima kako bi se organska materija razgradila i proizveo biogas”.
“Biogas će se u postrojenju koristiti za proizvodnju toplotne i električne energije korišćenjem opreme za kombinovanu toplotnu i električnu energiju. Preostali digestirani mulj će se isušiti i dalje spaljivati u postrojenju za spaljivanje mulja.”
Prema Elaboratu, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda se sastoji od jedinice za predtretman, koju čine prijemna i zaštitna komora s hvatačem kamena, prijemna stanica za mulj iz septičkih jama, ručne i automatske grube rešetke, ulazna pumpna stanica, fine rešetke, postrojenje za uklanjanje pijeska, masti i ulja, kompresorska stanica jedinice za uklanjanje pijeska, masti i ulja, primarni taložnici, pumpna stanica primarnog mulja…
Postrojenje za biološki i hemijski tretman otpadnih voda čini rezervoar za anaerobno uklanjanje fosfora, rezervoari aktivnog mulja (sa anoksičnim, anoksično/oksičnim, oksičnim zonama), kompresorska stanica za rezervoar aktivnog mulja, finalni taložnici, pumpna stanica povratnog mulja i viška mulja i jedinice taloženja hemijskog fosfora. Tercijarni tretman otpadnih voda i monitoring otpadnih voda čine disk filter jedinica i UV dezinfekcija, dok su pomoćne jedinice za monitoring efluenta, kontrolu neprijatnih mirisa i bajpas linija…
Kolektor od Mugoše do Mujovića
O projektu novog postrojenja za preradu otpadnih voda u Podgorici govori se duže od deceniju, još od vremena kada je na čelu grada bio Miomir Mugoša.
U vrijeme mandata Slavoljuba Stijepovića, odnosno 2017, potpisan je ugovor o kreditu s Njemačkom bankom za obnovu i razvoj i dobijena donacija Evropske unije od 10 miliona.
Sve to vrijeme, mještani Botuna su se protivili projektu.
Početkom 2020. tadašnji direktor Vodovoda i kanalizacija Filip Makrid i direktor kompanije Bemax Veselin Kovačević potpisali su ugovor za izgradnju primarnog kolektora u okviru sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Nakon potpisivanja ugovora gradonačelnik Ivan Vuković je podsjetio da je u pitanju projekat vijeka za Glavni grad, projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, procijenjene vrijednosti preko 50 miliona eura.
Vuković nakon dvije godine u junu 2022. ponovo potpisuje Ugovor za izgradnju sistema postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Pored Vukovića paraf na dokument od 3.500 strana stavili su tadašnji izvršni direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija Filip Makrid, i izvođači radova direktor turske kompanije Kuzu Group Mehmet Emre Bastopku i član borda direktora turske firme Alkatraš, Bauram Albauark. Dvije turske kompanije, koje su na tenderu 2022. dobile posao izgradnje postrojenja, dostavile su završni nacrt glavnog projekta čija bi izgradnja trebalo da traje tri godine.
Nakon potpisivanja, izvođač je bio u obavezi da izradi glavni projekat. Revidovana verzija završena je u trećem kvartalu 2024. godine, čime su se stekli uslovi za početak radova.
Gradonačelnik Saša Mujović nedavno je ponovio da do kraja godine mora početi gradnja kolektora u Botunu, jer je to jedini način da Podgorica dobije sistem za prečišćavanje otpadnih voda, a da ne plati desetine miliona eura štete ukoliko taj posao ne počne…
Botunjani: Nema gradnje
Mještanin Botuna i dugogodišnji ekološki aktivista Bojan Bašanović kazao je “Vijestima” da se Botunjani “nijesu naročito iznenadili ovakvom odlukom Agencije, koja je donesena po završetku radnog vremena”.
“Mi ostajemo pri našim ranijim stavovima - nije ispoštovan Ustav, ali ni stavovi brojne domaće i međunarodne propise, struku, profesore iz Engleske i Njemačke, i što je najvažnije glas mještana koji već 21 godinu izražavaju protivljenje. Branićemo se i odbraniti Botun onim jedinim čime raspolažemo - našim životima, jer to dugujemo našim precima i potomcima”, naglasio je on.
Jagoš Bećirović, koji živi u Botunu, rekao je da je izgradnja kolektora “fingirana stvar”, kao i da mještani neće dozvoliti njegovu izgradnju.
“Odmah poslije nedjelje ćemo se oglasiti saopštenjem. Priča o izgradnji kolektora je fingirana”, tvrdi.
Istakao je i da će se mještani uskoro dogovoriti i oko skupa upozorenja:
“Borimo se za opstanak i zdrav život naše djece.”
Odgovarajući na pitanje “Vijesti” hoće li sjesti za sto i ponovo razgovarati s gradonačelnikom Sašom Mujovićem oko kolektora, Bećirović kaže da je razgovor moguć “samo oko promjene lokacije”.
“Oko izgradnje u Botunu ne možemo da pričamo. Po cijenu života nećemo dozvoliti izgradnju kolektora.”
Da izgradnja sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu nije opcija, rekao je i drugi mještanin, Boris Ćetković.
Prema njegovim riječima, odluka Agencije za zaštitu životne sredine je “katastrofalna”.
“Za 20 godina nijesu mogli da se dogovore oko promjene lokacije za izgradnju kolektora. Nijedan gradonačelnik ne može da riješi ovaj problem. Sumnjamo na prevaru.”
Apostrofirao je da sa Glavnim gradom “nema dogovora oko izgradnje kolektora u Botunu”.
“Neće da ga izmjeste. Desiće se mnoge loše stvari ako se izgradi ovdje. Dok je Botunjanina, ali i Zećana, kolektor se ovdje neće graditi”, poručio je.
Bonus video:
