Planinarska manifestacija "Stazom Veljka Vlahovića" ove godine je, prvi put nakon više od decenije, održana bez podrške Vojske Crne Gore, tvrde u kolašinskom Udruženju boraca narodno-oslobodilačkog rata (UBNOR).
Kako je za Vijesti kazao Nikola Lakićević, predsjednik tog udruženja, Vojska je u posljednjem trenutku otkazala učešće, i to nakon što su vojnici već bili upućeni na teren.
"Vojska je svake godine tradicionalno obezbjeđivala klupe, šatore, mobilnu kuhinju i obroke za sve učesnike i goste manifestacije. Ove godine ne samo da su prekinuli tu tradiciju, već su, samo nekoliko sati prije početka manifestacije, otkazali dolazak i izdali naređenje vojnicima da se vrate u kasarnu. Time su organizatore doveli u prilično neprijatnu situaciju. Od predstavnika Vojske dobili smo samo objašnjenje da 'nemaju odobrenje ministra'", tvrdi Lakićević.
On kaže da u UBNOR-u osjećaju "duboko razočaranje i zabrinutost zbog načina na koji su Vojska Crne Gore i Ministarstvo odbrane poštuju prema pitanjima od velikog istorijskog i društvenog značaja"
Navodi i da to nije prvi put da je Vojska Crne Gore "nedovoljno zainteresovana za saradnju kolašnskim UNBOR-om i antifašistima".
"Vojska bi trebalo da sama inicira učešće u događajima ovakvog karaktera, da ih uvrsti u kalendar redovnih aktivnosti i na taj način pošalje jasnu poruku da baštini vrijednosti antifašizma", poručio je Lakićević.
Iz Ministarstva odbrane je 4. septembra saopšteno da će čelnik tog resora Dragan Krapović boraviti u radnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) do 12. septembra.
NE PROPUSTITE
"Veljko Vlahović je znao da prava borba počinje tek nakon rata, u učionici, u knjizi, u društvu koje se gradi na znanju i jednakosti"
Planinarska manifestacija "Stazama Veljka Vlahovića", kojom je obilježeno 111 godina od rođenja tog crnogorskog velikana, održana je juče.
Sa te menaifestacije je između ostalog poručeno da Veljko Vlahović slobodu nije shvatao samo kao pobjedu na bojištima, već da je znao da prava borba počinje tek nakon rata, u učionici, u knjizi, u društvu koje se gradi na znanju i jednakosti.
Planinari, ljubitelji prirode i antifašisti prešli su planinsku stazu dugu osam kilometara do rodne kuće "vanvremenog revolucionara i vizionara" u selu Trmanje.
Manifestaciju tradicionalno organizuju Planinarski savez Crne Gore, Savez udruženja narodnooslobodilačkih ratova (SUBNOR), UBNOR i Opština Kolašin.
Kako je rekao Vuk Vuković, sekretar Sekretarijata za finansije, imovinu i ekonomski razvoj, ime Veljka Vlahovića "nije samo podsjetnik na slavnu prošlost, već izazov i obaveza pred svakim od nas da slobodu ne shvatamo kao poklonjenu, već kao svakodnevni izbor koji se brani znanjem, hrabrošću i odgovornošću."
"To ime odjekuje ne samo u ovom selu i pod ovim planinama, nego mnogo dalje , u pričama naroda, u knjigama, u borbi koja je trajala i prije nego što je rat stigao do naše zemlje. Rođen u Kolašinu 1914. godine, Veljko je rano osjetio da mu je dato da nosi teret veći od običnog života. Otišao je u Pariz na studije, ali nije ostao po strani, u udobnosti dalekih biblioteka. Kada su fašisti krenuli da ruše slobodu u Španiji, kada je prijetnja tiranije počela da se širi Evropom, on je bio tamo, rame uz rame sa hiljadama internacionalnih boraca. Njegova borba je počela mnogo prije nego što su se ovim krajevima prolomili prvi pucnji", podsjetio je Vuković na detalje iz Vlahovićeve biografije.
On je kazao da je sjećanje na Veljka Vlahovića važno, "jer nas podsjeća da prošlost nije ukras, već odgovornost i da heroji nijesu samo oni čija se imena izgovaraju, nego oni čija djela ostaju mjera i opomena."
Ispred delegacije SUBNOR-a Crne Gore, Stevan Radunović govorio je o izuzetnom istorijskom i ideološkom značaju Veljka Vlahovića, ističući njegovu ulogu u oblikovanju savremene političke misli i obrazovnog sistema.
Tatjana Ivanović, predsjednica Planinarskog saveza Crne Gore, podsjetila je na dubok trag koji je Vlahović ostavio u istoriji i društvu.
Veljko Vlahović (1914–1975) bio je jedan od najistaknutijih revolucionara i državnika socijalističke Jugoslavije , borac u Španskom građanskom ratu, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj. Rođen je u selu Trmanje kod Kolašina, školovao se u Podgorici, Beogradu, Pragu, Parizu, Moskvi…Već kao srednjoškolac bio je aktivan u radničkom pokretu, a na Beogradskom univerzitetu postaje jedan od lidera revolucionarnog studentskog pokreta. Član Komunističke partije postao je 1935. godine. Bio je hapšen i interniran zbog svojih političkih uvjerenja. Vlahović je bio jedan od Jugoslovena koji su učestvovali u Španskom građanskom ratu, gdje se borio u Internacionalnim brigadama. Nakon ranjavanja i povratka u Pariz, započeo je blisku saradnju sa Josipom Brozom Titom, a kasnije bio upućen u Moskvu, gdje je nastavio politički rad na međunarodnoj sceni.
Tokom Drugog svjetskog rata, iz Moskve je vodio radio-stanicu "Slobodna Jugoslavija", ključni propagandni alat pokreta otpora. Po povratku u domovinu 1944. godine, preuzima odgovorne zadatke u izgradnji nove države, uključujući i funkciju načelnika propagande CK KPJ.
Ostao je upamćen kao jedan od najobrazovanijih i politički najsistematičnijih kadrova poslijeratne Jugoslavije. Do smrti 1975. godine, ostao je vjeran idejama revolucije, obrazovanja i međunarodne solidarnosti.
Bonus video:
