IQOS i ostali novi duvanski i nikotinski proizvodi moraju biti podvrgnuti istim snažnim regulatornim mjerama koje se primjenjuju na cigarete - visoke akcize, zabrana upotrebe u zatvorenim prostorima, zabrana oglašavanja, neutralna pakovanja i kontrola. Sve ispod toga predstavlja predaju duvanskoj industriji i njenim naporima da regrutuje novu generaciju korisnika.
To, u razgovoru za “Vijesti”, kaže šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Crnu Goru, dr Mina Brajović.
Ona ističe da bezbroj priča o iniciranju upotrebe IQOS i drugih duvanskih i nikotinskih proizvoda počinju na sličan način - bezazleno, a u najvećem broju slučajeva, tinejdžeri i mladi počinju sa upotrebom iz radoznalosti, uz “prijateljsku” sugestiju da je to uređaj koji zagrijava, a ne sagorijeva duvan - ne smrdi toliko, izgleda modernije i djeluje manje štetno.
“Ali, ono što počinje kao radoznalost, brzo se pretvara u nešto mnogo mračnije: tihu zamku zavisnosti”, upozorava Brajović.
Skrivena zamka "novih" proizvoda
“IQOS i drugi novi proizvodi na bazi duvana i nikotina reklamiraju se kao savremene alternative pušenju. Dizajnirani su da izgledaju moderno,a promovišu se kao čistije i bezbjednije alternative cigaretama. Ali, iza sjajnog marketinga krije se surova istina: ovi proizvodi sadrže nikotin - supstancu koja stvara zavisnost, mijenja funkcije mozga, narušava zdravlje i uvlači mlade ljude u navike koje nikada nijesu namjeravali da razviju. Para iz ovih proizvoda sadrži štetne i potencijalno štetne materije”, upozorava Brajović.
Ona kaže da novi duvanski i nikotinski proizvodi normalizuju štetna ponašanja.
“Šalju poruku da je zavisnost nesto što je prihvatljivo, čak i moderno. A kada se ta vrata jednom otvore, teško ih je ponovo zatvoriti. Iluzija bezbjednosti - razbijena”, naglašava Brajović.
Ona podsjeća da duvanska industrija predstavljaja IQOS kao manje štetnu alternativu, tvrdeći da kada se duvan zagrijava generiše manje toksičnih supstanci. Međutim, ukazuje da nezavisne studije pokazuju da, iako temperatura na kojoj se ovi proizvodi zagrijavaju nije dovoljna za sagorijevanje, ona jeste dovoljna za stvaranje štetnih hemikalija.
“Para (aerosol) proizvoda poput IQOS-a sadrži formaldehid i acetaldehid, za koje je poznato da izazivaju kancer, opasne metale poput olova i aluminijuma, kao i druge toksične hemikalije poput akroleina i glicidola - koje se ne nalaze u dimu cigareta. Neke od ovih otrovnih supstanci pojavljuju se u nižim nivoima nego u cigaretama, ali su druge jednako visoke ili čak više. Ono što je ključno jeste da nijedna od njih nije bezopasna: mogu izazvati kancer, oštetiti DNK i ozbiljno ugroziti zdravlje. Suština? Proizvodi na principu zagrijavanja umjesto sagorijevanja ne čine pušenje bezbjednim. Oni samo isporučuju drugačiji, ali i dalje opasan po zdravlje i život čovjeka, hemijski koktel”, ističe Brajović.
Zavisnost nikad ne dolazi sama
Brajović pojašnjava da zavisnost od nikotina rijetko postoji izolovano, te da istraživanja i iskustva iz stvarnog života pokazuju zabrinjavajuću lančanu reakciju: tamo gdje ima nikotina, često dolazi i alkohol:
“Tamo gdje teče alkohol, prečesto dolazi do nasilja. A kada alkohol i nikotin postanu svakodnevica, vrata ka još opasnijim supstancama, uključujući i kokain, širom se otvaraju”.
Brajović smatra da IQOS i slični proizvodi ne štete samo zdravlju, već trasiraju put ka kulturi zavisnosti.
“Svaki korak tim putem ugrožava bezbjednost naših zajednica i budućnost naše omladine. Tinejdžeri i mladi ljudi su posebno ranjivi. Njihov mozak je još u razvoju i podložniji stvaranju zavisnosti. Ali, ono što izgleda kao eksperimentisanje može se brzo pretvoriti u borbu sa zyavisnošću koja traje cijeli život. Posljedice ne pogađaju samo pojedinca. Porodice se raspadaju, zajednice se destabilizuju, a društvo u cjelini plaća cijenu normalizacije zavisnosti”, naglašava ona.
Brajović smatra da je svakim udisajem korisnik IQOS-a korak bliže gubitku kontrole - nad zdravljem, bezbjednošću i budućnošću.
“Nijedno društvo ne može da priušti ovu cijenu. Ovdje ne govorimo samo o duvanu. Govorimo o čitavoj generaciji koja se sistematski uvlači u zavisnost, od strane industrija koje profitiraju na ljudskoj slabosti. Cijena ovakve štete - ljudska, socijalna i ekonomska, prevelika je da bi je i jedno društvo moglo podnijeti. IQOS i drugi novi duvanski I novi nikotinski proizvodi nijesu inovacije u zdravlju, oni su inovacije u zavisnosti. A zavisnost nije napredak. To je regresija u cikluse štete koje pokušavamo da prekinemo već decenijama”, poručuje Brajović.
Ppoziv da zaštitimo mlade
Prema podacima iz ESPAD istraživanja o upotrebi psihoaktivnih supstanci, koje je rađeno među djecom od 15 do 16 godina, rast upotrebe novih duvanskih proizvoda među tinejdžerima je zabrinjavajući.
To istraživanje je pokazalo trend smanjenja upotrebe tradicionalnih duvanskih proizvoda, ali na račun novih duvanskih proizvoda.
Iz Instituta za javno zdravlje ranije ove godine saopštili su da je najznačajnije povećanje registrovano kod upotrebe elektronskih cigareta, sa 20 odsto 2019. godine na 32 odsto, u populaciji osoba od 15 do 16 godina.
Prema istom istraživanju, upotreba IQOS proizvoda porasla je za pet godina sa tri na čak 19 odsto među petnaestogodišnjacima i šesnaestogodišnjacima.
“Zaštititi mlade od nikotinske zavisnosti danas znači zaštititi ih od zloupotrebe alkohola, nasilja i još opasnijih droga sjutra. Ovo nije samo pitanje zdravstvene politike - ovo je pitanje zaštite temelja naše budućnosti. Izbor je jasan. Ne smijemo dozvoliti da normalizacija IQOS-a i sličnih proizvoda zarobi naše tinejdžere i mlade ljude. Dugujemo im više od lažnih obećanja jedne industrije. Dugujemo im šansu za zdrav, nenasilan i život bez zavisnosti”, kaže Brajović.
Ona ističe da IQOS i ostali novi duvanski i nikotinski proizvodi moraju biti podvrgnuti istim snažnim regulatornim mjerama koje se primjenjuju na cigarete - visoke akcize, zabrana upotrebe u zatvorenim prostorima, zabrana oglašavanja, neutralna pakovanja i kontrola.
“Sve ispod toga predstavlja predaju duvanskoj industriji i njenim naporima da regrutuje novu generaciju korisnika. Ali, ova borba ne može biti prepuštena isključivo donosiocima odluka.
Roditelji, nastavnici i građani moraju podići glas, zahtijevati odlučne mjere i odbiti da prihvate budućnost u kojoj su naša djeca nova generacija potrošača velikih duvanskih kompanija. Svaka porodica ima pravo da očekuje da su prostori u kojima naša djeca odrastaju - škole, parkovi, kafići, pa čak i vlastiti domovi - sigurni od predatorskog marketinga i tihe zavisnosti”, kaže šefica kancelarije SZO za Crnu Goru.
Ona navodi da “ili ćemo sada preduzeti korake da zaštitimo našu djecu, ili ćemo nijemo posmatrati kako ih ‘odvodi’ još jedan ciklus zavisnosti”.
“Istorija će zabilježiti da li smo izabrali zdravlje umjesto profita, hrabrost umjesto saučesništva i budućnost naše djece umjesto zarade duvanske industrije. Zdravlje djece nije i ne smije biti predmet pregovora. Zdravlje djece nije na prodaju”, poručuje Brajović.
Bonus video:
