Vlada je danas, na sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih tkiva i ćelija u svrhu liječenja.
Osnovni razlog za donošenje tog zakona je, kako su pojasnili, dodatno usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa propisima Evropske unije, koji se odnose na oblast presađivanja tkiva i ćelija, saglasno komentarima Evropske komisije, a što je i uslov za ispunjavanje drugog završnog mjerila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 28 - Zaštita potrošača i zdravlja.
Pored navedenog, jedan od razloga je i preciziranje određenih pitanja koja se odnose na primjenu ovog zakona, posebno sa aspekta etičnosti ovih postupaka. S tim u vezi, precizirano je da živi davalac tkiva i ćelija, radi presađivanja primaocu, može biti lice sa kojim je srodnik po krvi u pravoj liniji (dijete, roditelj, baba i djed) i u pobočnoj liniji do četvrtog stepena (brat, sestra, tetka, stric, ujak i njihova djeca), kao i bračni, odnosno i vanbračni supružnik i partner u zajednici života lica istog pola. Propisani su slučajevi nesrodničkog davalaštva, koje mora da se zasniva na osnovnim načelima davanja tkiva i ćelija u svrhu liječenja: pristanka, odnosno saglasnosti davaoca i primaoca; davanja u cilju liječenja, nekomercijalnog davanja, a posebno kao dobročino davanje, bez novčane ili bilo koje druge naknade, uz slobodno izraženu volju", saopštila je Vlada.
"Radi toga, Predlogom ovog zakona propisano je da o uzimanju tkiva i ćelija od živog davaoca u svrhu presađivanja primaocu sa kojim se nalazi u posebnim prijateljskim, emotivnim i sličnim odnosima, o uzimanju tkiva i ćelija odlučuje Ministarstvo, na osnovu mišljenja Bioetičkog komiteta, kao stručnog savjetodavnog tijela koje obrazuje, a čine ga istaknuti stručnjaci iz oblasti medicine, medicinske etike, psihologije, socijalnog staranja, prava i drugih oblasti koje su od značaja za ove postupke. Dakle, posebna važnost se pridaje etičkom aspektu i dobročinosti ovih postupaka, čime se sprječavaju moguće zloupotrebe u odnosu na trgovinu ljudskim tkivima i ćelijama", piše u saopštenju.
Ministarstvo zdravlja je, u odvojenom saopštenju, navelo da se utvrđenim predlogom zakona ta oblast dodatno unapređuje i usklađuje sa pravnim tekovinama Evropske unije.
"Predložena zakonska rješenja u potpunosti slijede preporuke Evropske komisije, te obezbjeđuju kvalitet, bezbjednost i etičnost postupaka uzimanja i presađivanja ljudskih tkiva i ćelija", kazali su.
Ključne novine Predloga zakona odnose se na obavezu zdravstvenih ustanova da prije uzimanja tkiva i ćelija sa umrlog davaoca prikupe sve neophodne podatke o davaocu, izvrše procjenu rizika i uspješnosti presađivanja, a rezultate laboratorijskih ispitivanja transparentno predstave članovima uže porodice, u skladu sa zakonom, pojasnili su iz Ministarstva zdravlja.
Pored toga, predloženim zakonskim rješenjem proširuje se krug živih davalaca, koji sada obuhvataju bliže i dalje srodnike do četvrtog stepena, bračne i vanbračne partnere, kao i partnere u zajednici života lica istog pola.
"Uvodi se i mogućnost nesrodničkog davanja, koje je zasnovano na načelima dobrovoljnosti, saglasnosti, dobročinstva i zabrane svake komercijalizacije. Ovakvo davanje biće moguće samo uz odluku Ministarstva zdravlja, na osnovu mišljenja Bioetičkog komiteta – stručnog tijela sastavljenog od relevantnih stručnjaka iz oblasti medicine, etike, prava, psihologije i socijalnog staranja".
Predlog zakona posebno naglašava etički aspekt i dobročinstvo kao osnovne vrijednosti davanja tkiva i ćelija, imajući u vidu da se radi o postupcima koji često predstavljaju jedini način liječenja i poboljšanja kvaliteta života oboljelih, kažu iz Ministarstva.
"Sve navedene izmjene su od suštinskog značaja jer imaju za cilj obezbjeđivanje dovoljnih količina i kvaliteta tkiva i ćelija, zaštitu zdravlja primaoca i živih davalaca, te poštovanje prava i dostojanstva članova porodice umrlog davaoca", piše u saopštenju.
"Novi Zakon će omogućiti dalje određivanje smjera zaštite od negativnih uticaja klimatskih promjena"
Vlada je utvrdila i Predlog zakona o klimatskim promjenama.
Izradi novog zakona se pristupilo u cilju daljeg usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
Zakonska regulativa u oblasti klimatskih promjena do sada je bila uređena Zakonom o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena koji je donijet 2019. godine.
Analiza sprovođenja Zakona i pripadajućih podzakonskih akata ukazala je na potrebu za dodatnim unapređenjima propisa, kao i za njihovim usklađivanjem sa pravnim propisima Evropske unije, saopštili su iz Vlade.
"Dodatno, promjene u energetskoj i klimatskoj politici EU, koje su nastupile od 2019. godine, posebno u vidu postavljanja ambicioznijih klimatskih ciljeva i detaljnijeg definisanja mjera kroz inicijative poput Zelenog dogovora i paketa 'Spremni za 55' opravdavaju donošenje novog Zakona. Donošenje novog Zakona je neophodno da bi se unaprijedila zaštita od negativnih uticaja klimatskih promjena, te doprinijelo postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine kojom se želi ostvariti dugoročni temperaturni cilj utvrđen u članu 2 stav 1 tačka (a) Pariskog sporazuma i pruža okvir za napredak u ostvarenju globalnog cilja prilagođavanja utvrđenog u članu 7 Pariskog sporazuma", rekli su iz Vlade.
Dodaju da će se omogućiti i ispunjavanje obaveza utvrđenih Mapom puta za dekarbonizaciju u okviru Energetske zajednice.
"Novi Zakon će omogućiti dalje određivanje smjera zaštite od negativnih uticaja klimatskih promjena, donošenjem dvije ključne strategije kao što je Strategija niskougljeničnog razvoja i Plan prilagođavanja na klimatske promjene, zatim bolju institucionalnu koordinaciju, bolje upravljanje klimatskim finansijama kao i mobilizaciju i raspodjelu sredstava, te nadzor i odgovornost", piše u saopštenju.
NE PROPUSTITE
Bonus video:
