Brzorastući turizam u Kolašinu, potaknut razvojem luksuznih hotela i sve većim brojem restorana, kafea i drugih ugostiteljskih objekata, zahtijeva kvalifikovan i školovan kadar, kakav trenutno - nedostaje.
Potreba za obučenim radnicima u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i pratećim zanatskim djelatnostima - sve je izraženija, pa poslodavci sve češće tragaju za zaposlenima i izvan granica Crne Gore. Da bi grad pratio sopstveni turistički potencijal i zadržao mlade, neophodno je hitno ulaganje u obrazovanje i specijalizovane programe koji će stvoriti stručnjake spremne za rad u modernim hotelskim i restoranskim kapacitetima, kaže za “Vijesti” profesor turističke grupe predmeta u kolašinskoj srednjoj školi Miličko Bulatović.
U Kolašinu se učenici, koji se obrazuju za kuvare i konobare, mogu školovati samo do trećeg stepena, a za upis u te smjerove sve je manje zainteresovanih. U jedinoj kolašinskoj srednjoj školi ove godine je 187 đaka u pet smjerova, što je duplo manje nego prije dvije decenije. U prvi razred upisano ih je 48.
Prema riječima direktorice SMŠ “Braća Selić” Ane Šćepanović Golubović, 15 je upisalo gimnaziju, 24 smjer turistički tehničar, a svega devet učenika je u kombinovanom odjeljenju konobar/kuvar.
“Nakon dvije godine pauze, imamo i hotelsko-turistički smjer, za koji je interesovanje bilo značajno. Nažalost, s obzirom na to da jedan profesor uskoro ide u penziju, nedostajaće kadar za taj smjer. Opalo je interesovanje za upis u gimnaziju i smjer za konobare i kuvare. Nemamo inicijative za promjenu smjerova. Škola je trenutno licencirana za pet smjerova, uz četiri postojeća još i za smjer ekonomski tehničar. Novi smjerovi bi iziskivali i nova radna mjesta, to jeste novi kadar”, kaže Šćepanović Golubović.
Bulatović objašnjava da je bolji kvalitet davala četvorogodišnja škola, jer su je “upisivali bolji učenici”. Međutim, on ocjenjuje da oni koji završe IV stepen smjera hotelsko-turistički tehničar mogu biti kvalitetan kadar za trenutne zahtjeve kolašinskog turizma. Izmjenama i dopunama Zakona o stručnom obrazovanju iz 2017. godine predviđen je minimalan broj bodova za upis u prvi razred četvorogodišnje stručne škole. Prema tom aktu, učenici trećeg razreda obrazovnih programa konobar i kuvar mogu završiti obrazovne programe tehničar usluživanja i tehničar kulinarstva samo kao vanredni učenici nakon završenog trećeg stepena obrazovanja...
Sudeći prema rang-listama, minulih nekoliko godina tradicija je da se na te smjerove upisuju osnovci s lošijim uspjehom, odnosno nedovoljnim brojem bodova za program IV stepena.
“Takođe, u vrijeme kad je postojao IV stepen za ta zanimanja, učenici su obavljali praksu u prestižnim hotelima kao što su Splendid, Avala, Sunčani vrtovi. To je bilo izuzetno značajno. Mladi ljudi koji su prošli kolašinsku srednju školu, uz takvu praksu, sada lako nalaze posao, recimo u Hrvatskoj, i spremni su za rad u prestižnim turističko-ugostiteljskim objektima… Kolašin postaje turistička top destinacija, trenutno radi sedam hotela, a u izgradnji je novih desetak hotela čije se otvaranje očekuje narednih godina. Svim tim objektima potrebni su školovani radnici, što trenutno nije moguće obezbijediti, pa se za radnicima traga i izvan granica Crne Gore”, ocjenjuje sagovornik “Vijesti”.
Prema Bulatovićevim riječima, u Kolašinu, pored radnika za potrebe ugostiteljstva i turizma, fali i drugih zanimanja, posebno usko specijalizovanih zanatskih djelatnosti. Kako kaže, “zbog loše politike u sektoru zapošljavanja grad uglavnom napuštaju najbolji učenici i studenti, što pod hitno treba mijenjati”.
Stiže trojka iz Gane, jer nema konobara za 1.000 eura
Vlasnici pojedinih hotela i restorana za “Vijesti” kažu da je potrebno što hitnije mijenjati način na koji se sada školuju mladi za uslužne djelatnosti u ugostiteljstvu, ali i raditi na promociji tih zanimanja. I pored prilično visokih zarada, tvrde, sve je manje mladih zainteresovanih da se bavi poslovima kuvara i konobara.
Vlasnik hotela “Dream House” Zoran Popović kaže da već duže vrijeme bezuspješno oglašava slobodna radna mjesta za konobara, sobaricu i recepcionera/recepcionerku. Zarada konobara u tom hotelu je 1.000 eura, a kuvara značajno viša. Zbog nezainteresovanosti Kolašinaca i Kolašinki u tom objektu će uskoro raditi troje ljudi iz Gane.
“Niko se ne javlja za ta radna mjesta, bar da pita kolika je plata. Zbog toga sam bio prinuđen da angažujem ljude iz Gane. Kod mene, zbog nedostatka kvalitetne radne snage, među četiri konobara je i jedan penzionisani, koji radi po ugovoru o djelu. Ne smijem da ih ‘naljutim’, čak i kad bih vidio neke propuste u njihovom radu, jer je teško naći kvalitetne radnike. Potrebno je promijeniti potpuno odnos i države, ali i đaka koji se školuju za ta zanimanja. Motivacija je jako niska, znanja nakon završene srednje škole takođe. Bio bih spreman da, ukoliko mi škola garantuje da ću dobiti kvalitetnog radnika u budućnosti, pomognem njegovo školovanje. Siguran sam da tako razmišlja i većina onih koji se u ovom gradu ozbiljno bave turizmom i ugostiteljstvom”, objašnjava vlasnik kolašinskog hotela.
Veljo Jovanović, vlasnik restorana “Hermes”, kaže da su u tom objektu zarade konobara 1.000, a kuvara 1.500 eura. On angažuje, uglavnom, stariji, iskusniji kadar.
Jovanović navodi da nema previše povjerenja u motivaciju i vještine onih koji su završili treći stepen smjerova za kuvare i konobare.
“Nijesam siguran da je iz posljednjih 15 generacija tako školovane djece izašao bar jedan kvalitetan kuvar, recimo. Prije svega, neophodno je mijenjati predrasude prema tim zanimanjima i izbjeći da se za njih školuju osnovci s najnižim ocjenama. Sistem treba da radi na promociji tih zanimanja, koja u svijetu postaju sve popularnija i zanimanja dobre zarade i mogućnosti za građenje respektabilne karijere”, kaže on.
Gradu neophodan fakultet za oblast turizma
Profesor kolašinske SMŠ “Braća Selić” Miličko Bulatović podsjeća i na ranije ideje o otvaranju visokoškolske ustanove u Kolašinu.
“Neophodno je raditi na otvaranju fakulteta za turizam i hotelijerstvo. Za to postoji infrastruktura. Osposobiti Dom učenika i vratiti mu osnovnu funkciju, na taj način bi se u Kolašinu upisivali i učenici iz seoskih škola, a takođe i iz susjednih opština. Takođe, Centar za obuku ‘Planinar’ iskoristiti za trening-centar, gdje bi se pripremao kadar za ugostiteljske objekte. Otvaranjem fakulteta u Kolašinu, grad bi dobio jedan značajan intelektualni podsticaj jer bi se studenti iz sjevernih opština, zbog blizine i uslova, upravo upisivali u Kolašin. Značajan broj tih mladih ljudi bi ostao da živi i radi u Kolašinu.”
Predlaže da bi “za druga nedostajuća zanimanja, bilo potrebno da Opština stipendira jedan značajan broj najboljih učenika, uz obavezu da se nakon završenih studija vrate i žive u Kolašinu, gdje bi ih čekao siguran posao”.
Jovanović i Popović poručuju da je neophodno raditi na tome da u Kolašinu postoji školska ustanova koja će moći da obezbijedi kvalitetnu i sa savremenim standardima usaglašenu nastavu za zanimanja iz oblasti turizma i ugostiteljstva.
Prosječna stopa nezaposlenosti (odnos broja registrovanih nezaposlenih i aktivnog stanovništva) u Kolašinu tokom prošle godine bila je 30,31 odsto, što je dva i po puta više nego na državnom nivou. Na evidenciji Biroa rada Kolašin krajem prošle godine bilo je 670 nezaposlenih, što je za 125 manje nego u decembru 2023. godine. Od tog broja, 259 osoba ima I i II nivo kvalifikacija, dok 344 osobe imaju III, IV i V nivo kvalifikacija, a 67 VI, VII i VIII nivo obrazovanja (visokoškolci).
U kvalifikacionoj strukturi ukupnog broja nezaposlenih dominantno učešće imaju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja - oko 51 odsto. Visokoškolci čine 10 odsto od ukupnog broja nezaposlenih.
Poslodavci su tokom minule godine Birou rada prijavili 242 slobodna radna mjesta, što je za 42 manje nego 2023. godine.
Bonus video:
