Cijene oko 200 ljekova koje građanima propisuju ljekari na recept, ali ih moraju platiti iz svog džepa, biće ograničene u narednih nekoliko mjeseci kako bi se zaustavio vrtoglavi rast troškova koje pacijenti imaju za ovu vrstu terapije.
To je potvrđeno “Vijestima” iz Ministarstva zdravlja i Instituta za ljekove i medicinska sredstva. Novu Uredbu o dopunama uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova, koja je dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije i kojom se ograničava cijena ljekova sa takozvane negativne liste, Vlada je usvojila prošlog četvrtka, a stupiće na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu.
Tada, pojašnjavaju nadležne institucije, počinje period od 60 dana, u kojem nosioci dozvole za lijek imaju obavezu da podnesu zahtjev za utvrđivanje maksimalnih cijena ljekova Institutu. Sa druge strane, Institut ima rok od 90 dana da utvrdi maksimalnu cijenu lijeka, koja uključuje i veleprodajnu maržu od šest odsto bez PDV-a.
U Ministarstvu i Institutu pojašnjavaju da se, nakon formiranja maksimalne cijene, u apotekama dodaje marža od 18 odsto plus PDV.
Referentne zemlje čije će se cijene ljekova koristiti za upoređivanje sa cijenama ljekova na veliko u Crnoj Gori su iste kao i za terapiju sa pozitivne, osnovne i doplatne liste shodno Uredbi - susjedna Srbija, Rumunija i Češka.
“Rezultati analiza Ministarstva zdravlja, Montefarma i Instituta za ljekove i medicinska sredstva, ukazuju na to da će ovim ograničenjem biti obuhvaćeno oko 200 ljekova sa režimom propisivanja na recept, koji se ne nalaze na Listi ljekova”, piše u odgovoru.
Rizik od nestašica i povlačenja ljekova?
Sagovornici “Vijesti” iz farmaceutskog sektora pojašnjavaju da su među najznačajnijim ljekovima sa takozvane negativne liste, a i najprodavaniji andol (metamizol-natrijum) koji nema direktnu paralelu na pozitivnoj listi, hloramfenikol mast, kafetin tablete, betaserc, aspirin, kardiopirin, andol, detralex, preductal, bilive, beloderm mast, didermal mast, određene kapi za nos...
U apotekama ne gledaju blagonaklono na ograničavanje cijena ljekova sa negativne liste i tvrde da taj potez, iako na prvi pogled zvuči kao mjera zaštite potrošača, u praksi može da ima više negativnih posljedica.
“Prije svega, smanjenu dostupnost i izbor terapije. Ako država administrativno ograniči cijene, proizvođačima se često ne isplati da plasiraju te ljekove na malom tržištu, kakvo je crnogorsko. Za posljedicu možemo imati situaciju da pacijenti ostaju bez mogućnosti da kupe lijek koji žele ili moraju da ga nabavljaju u inostranstvu po višim cijenama”, kaže sagovornik “Vijesti”.
Tvrdi da može doći i do narušavanja tržišne konkurencije, jer negativna lista podrazumijeva da lijek nije obaveza Fonda za zdravstveno osiguranje i da tržište treba samo da reguliše cijene kroz konkurenciju, pa se obesmišljava slobodno formiranje cijena i demotivišu novi ulasci na tržište.
U farmaceutskom sektoru postoji i bojazan da kompanije koje znaju da ne mogu plasirati lijek po ekonomski održivoj cijeni jednostavno neće ponuditi lijek u Crnoj Gori, što može pogoditi pacijente, a sagovornici tvrde da se ovakvom politikom može podstaknuti i sivo tržište.
Na uredbu se čekalo pola godine
Uredba o dopunama uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova je usvojena pola godine nakon usvajanja novog Zakona o ljekovima.
“...Na taj način Institut za ljekove će imati zakonsku obavezu da sprovodi redovne, godišnje revizije maksimalnih cijena ljekova van Liste. Ovim se obezbjeđuje dosljedna primjena zakonskih normi, sprečava se nekontrolisan rast cijena ljekova van Liste, veća transparentnost postupaka i sigurnost u kontinuiranom snabdijevanju tržišta”, saopšteno je iz Ministarstva.
Ocijenili su da Crna Gora ovim aktom dodatno usklađuje zakonodavstvo sa EU standardima, jača pravua sigurnost i efikasnost sistema kontrole cijena, na korist građana i zdravstvenog sistema.
“Vijesti” su prošlog mjeseca objavile da su cijene farmaceutskih proizvoda u Crnoj Gori od jula prošle do istog mjeseca ove godine porasle za 14,5 odsto, prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), mjereni harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP) koji je uporediv s načinom obračuna inflacije u Evropi prema metodologiji Eurostata.
U istom periodu, cijene ljekova u Evropi porasle su u prosjeku 2,1 odsto, a u zemljama eurozone 1,8. Građani su prošle godine potrošili više od 60 miliona eura godišnje iz džepa za ljekove. Maksimalne cijene ljekova do sada su se formirale samo za ljekove s pozitivne liste, koji se propisuju na recept i finansiraju iz budžeta. Ta lista se revidira tri puta godišnje.
Još se ne zna kada će potpisati ugovore sa privatnicima
Građani od utorka ljekove na recept mogu podizati isključivo u državnim, “Montefarm” apotekama jer još nije okončana procedura potpisivanja novih ugovora sa privatnicima, dok su važeći sporazumi istekli posljednjeg dana septembra.
Iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) “Vijestima” su odgovorili da je na novi javni poziv pristiglo 125 prijava.
“Trenutno je u toku proces finalizacije i dopune dokumentacije od privatnih apoteka. Sredinom sljedeće sedmice očekujemo precizniju informaciju o terminu zaključenja ugovora”, piše u odgovoru.
Javni poziv raspisan je 30. avgusta, a prijave sa traženim dokazima i dokumentacijom dostavljale su se do 19. septembra. FZO je na vrijeme, u maju ove godine, pokrenuo proceduru za raspisivanje javnog poziva, saglasnost su od Ministarstva zdravlja dobili nakon mjesec i po, dok Upravni odbor te institucije do kraja avgusta na pet sjednica nije uspio da se usaglasi oko modela sa privatnim apotekama. Na kraju je na snazi ostalo aktuelno rješenje, da jedna firma može da kandiduje najviše jednu apoteku za svaku opštinu u kojoj će građani moći da dobiju terapiju na recept.
Bonus video:
