Zavod za hitnu medicinsku pomoć od naredne godine snimaće sve pozive ka broju 124 na teritoriji Crne Gore, a uz novi protokol za prijem u kućne posjete čija instalacija treba da počne u oktobru, šumovi u komunikaciji sa pacijentima i pogrešne procjene ljekara biće svedeni na minimum.
To je, u razgovoru za “Vijesti”, kazao direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) dr Vuk Niković. On tvrdi da je ZHMP bio devastirana ustanova, ali da je uprava za oko četiri godine, uprkos finansijskim pronevjerama, nedostatku 40 ljekara i svakodnevnim izazovima, uspjela u tome da renoviraju 18 jedinica, uvedu ultrazvučnu i laboratorijsku dijagnostiku i videolaringoskopiju, pokrenu više značajnih projekata. Kaže da je ZHMP bio devastirana ustanova, doživljavana kao transportna i taksi služba, te da je deficit kadra najviše izražen u južnim opštinama.
U Vašem mandatu pokrenute su dvije finansijske istrage, jedna se odnosi na krađu ljekova i medicinskog materijala iz apoteke, dok je prošlog mjeseca u akciji “Finiš” službenika Sektora za borbu protiv kriminala i podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva uhapšena predsjednica Sindikata ZHMP i njen zamjenik zbog sumnje da su u skoro desetogodišnjem periodu stekli protivpravnu imovinsku korist u iznosu od skoro 200.000 eura, na štetu ustanove i sindikata. Kako su te nepravilnosti otkrivene i da li ste sproveli internu kontrolu?
Po dolasku na funkciju direktora, uveo sam internu reviziju i imali smo smjernice gdje postoje problemi u funkcionisanju ustanove. Uradili smo popis i došli do toga da postoji minus od 5.000 eura za koji nismo mogli da nađemo uzrok. Kontrolom smo naišli na pronevjere većih razmjera jer su sa naloga ljekara i medicinskih tehničara razduživane ogromne količine ljekova i medicinsko-potrošnog materijala na nepoznate osobe i stvarne pacijente, te zdravstvene ustanove.
Prijavili smo NN lice policiji, kompletna dokumentacija od 2012. je dostavljena i formiran je predmet u tužilaštvu, ali još nemamo informacije u kojoj je fazi.
Taman kada smo mislili da su stvari posložene, dobio sam informaciju da je policija ušla u ZHMP zbog sindikata. Kao poslodavac, nemam pravo da se miješam u rad sindikata, ali se nakon izvjesnog perioda došlo i do računa ustanove. Inspektori za privredni kriminal su zatražili od mene kao odgovornog lica da provjerim naloge, odnosno račune dvoje zaposlenih i nažalost naišli smo na zloupotrebe, odnosno da se skidao novac sa računa zdravstvene ustanove, u produženom trajanju, još od 2015. godine. Nakon pokretanja tužilačke istrage suspendovani su šef računovodstva i šef voznog parka koji su pod sumnjom da su radili nezakonito, do okončanja postupka. O svim dešavanjima i nepravilnostima upoznao sam Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje.
Koje su nove metode i procedure i usluge koje ste uveli u ZHMP i koliko novca ste uložili u opremu, prostor i dijagnostiku?
ZHMP je bio devastirana ustanova, u kojoj sam karijeru započeo 2002. godine. Tada je to bio sistem gdje su radili posvećeni ljudi, ali nijesmo imali uslova za rad. Prvi defibrilator smo dobili 2012. godine. Zadao sam sebi stresnu i odgovornu agendu da kroz budžet i donacije, uz dobar tim ljudi, napravimo određeni rezultat, u čemu smo uspjeli, uprkos izazovima, enormnim pronevjerama, dešavanjima u sindikatu, potencijalnim otuđivanjem sredstava…
Za 52 mjeseca uloženo je 6.356.206 eura, od čega oko trećina iz budžeta, 22 odsto iz sopstvenih sredstava, a 23 odsto iz donacija... Hitna pomoć je doživljavana kao transportna i taksi služba, a ne kao zdravstvena ustanova, radili smo sa minimumom uslova. Uskoro će biti otvorena 18. adaptirana jedinica ZHMP u Rožajama, a do kraja mjeseca trebalo bi da budu adaptirane i jedinice u Danilovgradu i najvjerovatnije Bijelom Polju. Do kraja godine imaćemo 20 potpuno opremljenih jedinica Hitne pomoći, a u narednoj godini još četiri. Sva oprema u tim jedinicama je kompletno obnovljena.
Uveli smo ultrazvučnu i laboratorijsku dijagnostiku, videolaringoskopiju…
U kojim je opštinama, odnosno jedinicama, danas dostupna ultrazvučna i laboratorijska dijagnostika?
Ultrazvučnu dijagnostiku imamo u Podgorici, Budvi, Bijelom Polju, Ulcinju, Beranama, a od naredne sedmice trebalo bi da bude uvedena i u Baru. Što se tiče laboratorijske dijagnostike, postoji u Podgorici, Zeti, Ulcinju, Budvi, uskoro i u Baru, dok na Žabljaku planiramo da radimo analize troponin i CRP. Ideja je da svi imaju minimum laboratorijske dijagnostike, kako bi bili adekvatna podrška i pomoć opštim bolnicama i Kliničkom centru Crne Gore. To je i naša zakonska obaveza.
Ko će raditi i koristiti novu opremu ako Zavodu hronično fali ljekarski kadar?
Imamo 116 ljekara, dovoljno medicinskog kadra, vozača i tehničara i za sada se proces rada organizuje kroz dopunski i prekovremeni rad. Trend odlaska ljekara je aktuelan u Evropi, pa i kod nas, iako je situacija za sada stabilna rizikujemo deficit kadra. Trenutno nam fali oko 40 ljekara.
Najveći deficit je u Herceg Novom, Kotoru, trenutno i u Budvi, a pribojavam se da će Cetinje ubrzo ostati na dva ljekara. Sjeverne opštine su zasad stabilne, međutim, kada fali 40 ljekara imate problem kako da organizujete rad u slučaju da su na odmoru ili bolovanju.
Šta ljekare odbija od hitne pomoći - priroda posla, finansije ili postoje i drugi razlozi?
Primanja ljekara u ZHMP su prvi put solidna. Medicinski fakultet je iznimno težak i ne upisuje ga dovoljan broj ljudi, već se mladi opredjeljuju za druga zanimanja. Može se očekivati da u naredne dvije do tri godine situacija bude bolja, zahvaljujući telemedicini i uvođenju savremenih protokola. Oformili smo katedru za urgentnu medicinu na Medicinskom fakultetu kako bismo pokušali da animiramo ljude da se odluče za tu specijalizaciju. Petoro ljudi je trenutno na specijalizaciji, ali uglavnom žele da rade u opštim bolnicama ili KCCG, na što, naravno, imaju pravo.
Neophodan je i paramedikus, jer imamo mnogo ljudi sa završenom visokom medicinskom školom koji se mogu doškolovati.
Na koji način bi mogli uspostaviti sistem paramedikusa, koji postoji u većini razvijenih zapadnoevropskih zemalja?
Potreban nam je program edukacije na Medicinskom fakultetu, gdje bismo ljude koji imaju medicinsko znanje doškolovali još godinu i osposobili za 10 do 15 vještina, kako bi mogli da zamijene ljekare na terenu.
Ljudi hitnu pomoć vide kao ekstremni stres, ali i to mora neko da radi. Sve se može privatizovati, ali ne i hitna pomoć. ZHMP štedi zdravstveni sistem ako na adekvatan način zbrinete pacijenta - smanjujemo broj komplikacija i bolničkih dana. Hitna pomoć je polako počela da se prepoznaje kao važna karika zdravstvenog sistema, ali još nismo došli u fazu da pacijenti budu zadovoljni.
Pacijenti se često žale na šum u komunikaciji sa ekipama Hitne pomoći, da neće da izađu na teren i da odbijaju da pruže ljekarsku pomoć. Jedan od takvih slučajeva procesuiralo je i tužilaštvo, jer je pacijentkinja privatnim sanitetom prebačena u Urgentni centar i hitno operisana, nakon što je ljekarka, uprkos pozivima, odbila da pošalje ekipu na kućnu adresu. Da li ste utvrdili šta se desilo u tom, ali i drugim slučajevima, a po prijavama pacijenata?
Iako je još od osnivanja ZHMP 2010. godine predviđeno da se svi razgovori na poziv 124 snimaju, kada sam preuzeo rukovođenje ustanovom 2021. snimali su se samo razgovori u Podgorici, i to jedna linija. Da bi se snimali svi razgovori u cijeloj zemlji, moramo da nađemo softversko rješenje. Kompanija Telekom je danas obezbijedila kompletnu infrastrukturu na koju možemo da “nakačimo” testnu verziju. Proces traje skoro pola godine, trenutno testiramo sedam lokacija i moramo da istražimo potencijalne rizike, prekide… Pokušavamo da napravimo sigurnu platformu i nadamo se da će poslije Nove godine čak i u regionu imati najbolji sistem snimanja broja 124, koji će biti centralizovan, a baza razgovora čuvaće se minimum godinu.
Taman kada smo mislili da su stvari posložene, dobio sam informaciju da je policija ušla u ZHMP zbog sindikata. Kao poslodavac, nemam pravo da se miješam u rad sindikata, ali se nakon izvjesnog perioda došlo i do računa ustanove. Inspektori za privredni kriminal su zatražili od mene kao odgovornog lica da provjerim naloge, odnosno račune dvoje zaposlenih i nažalost naišli smo na zloupotrebe, odnosno da se skidao novac sa računa zdravstvene ustanove, u produženom trajanju, još od 2015. godine”
Koliko su ljekari ZHMP obučeni da prepoznaju hitna stanja kod pacijenta? Koji su odlučujući kriterijumi koji treba da navedu ljekara da ekipa izađe na teren? Na osnovu čega procjenjuju hitnost i postoji li protokol za postupanje?
Kompletna harverdska oprema za instalaciju protokola prijema kućnih posjeta stiže u ZHMP 23. oktobra - preuzimamo norveški, odnosno hrvatski protokol, zahvaljujući kojem ćemo na osnovu određenih pitanja donositi odluku da li primamo ili odbijamo kućnu posjetu. Do sada nismo imali protokol, već smo postupali na osnovu četiri stepena hitnosti - ugroženi srčani rad i disanje, iskompromitovano stanje svijesti i saobraćajni traumatizam i nasilje. Svaki ljekar koji izađe sa Medicinskog fakulteta trebalo bi da u toku razgovora detektuje da li postoji problem.
Međutim, studenti rijetko dolaze u ZHMP, neka posebna edukacija nije postojala, ali ćemo je sada, zahvaljujući protokolu, sprovesti.
Za instalaciju je potrebno mjesec do dva, pa očekujemo da ćemo u narednoj godini imati zaokružen sistem - snimanje broja 124, protokol za prijem u kućne posjete, umrežene sve aparate i da ćemo pokrenuti telemedicinu.
Ako je još od osnivanja ZHMP 2010. godine predviđeno da se svi razgovori na poziv 124 snimaju, kada sam preuzeo rukovođenje ustanovom 2021. snimali su se samo razgovori u Podgorici, i to jedna linija. Da bi se snimali svi razgovori u cijeloj zemlji, moramo da nađemo softversko rješenje”
Uskoro novi defibrilatori na javnim površinama
U kojoj fazi je instalacija defibrilatora (uređaja za pružanje prve pomoći osobama koje dožive iznenadni srčani zastoj u uslovima van bolnice) na javnim površinama?
Naredne sedmice očekujemo instalaciju šest defibrilatora na javnim površinama u Podgorici. Jedan će biti na Starom aerodromu, drugi u centru, jedan u Siti kvartu, Zabjelu, kod Sportskog centra Morača, ali i u dvijema javnim ustanovama.
Promocija defibrilatora održana je prije tri mjeseca u Skupštini glavnog grada, ali nas čeka i edukacija građana. Imamo serfitikovane stručnjake koji će obučavati laičku javnost. Ovu aktivnost, kao i mnoge koje trenutno sprovodimo, trebalo je još davno sprovesti, ali smo u Zavodu imali deset izgubljenih godina i praktično počinjemo od nule. Nalazimo se u pretpristupnim pregovorima sa EU, a svaki stranac koji dođe u Crnu Goru interesuje se za funkcionisanje hitne pomoći i želi da vidi kako taj segment funkcioniše. Najdalje, do 2027. godine, ZHMP bi po svim standardima trebalo da bude zaokružen i kvalitetan sistem.
Bonus video:
