Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave za nekretnine Ismet Skenderović moraće da vrati u državni budžet gotovo 20.000 eura, koje je u martu 2019. dobio od Vlade kao kredit po povlašćenim uslovima za poboljšanje stanovanja i trebalo je da ga vraća u ratama od 20,21 eura, ali to nije činio.
To proizlazi iz prvostepene presude sutkinje podgoričkog Osnovnog suda Nade Ojdanić.
Bivšeg javnog funkcionera tužila je država - kancelarija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, jer nije uredno izmirivao obaveze.
Prema presudi u koju su “Vijesti” imale uvid, Skenderović je kredit od 20.000 dobio u martu 2019, uz obavezu da u narednih 20 godina, u mjesečnim ratama od dvadesetak eura, vrati iznos od 4.848, 25 eura.
Taj bivši funkcioner je prvu uplatu izvršio tek u junu 2022. godine. Tada je uplatio 565,78 eura, nakon čega je nastavio da zaboravlja na “sitnu” mjesečnu obavezu prema državi.
Obrazloženje
Država je, stoji u presudi sutkinje Ojdanić, tužbom raskinula ugovor sa nekadašnjim pomoćnikom direktora Uprave za nekretnine.
“Dakle, u postupku je utvrđeno da je ugovor zaključen po povoljnim uslovima i da je iznos kredita od 20.000 uplaćen tuženom dana 7. 3. 2019. godine, a da tuženi nije plaćao rate u ugovorenim rokovima, niti je kontaktirao tužioca radi eventualne promjene uslova, čime je bitno povrijedio obaveze predmetnog ugovora o vraćanju kredita od 7. 3. 2019. godine, kao i član 124 Zakona o obligacionim odnosima. Prema tome, neplaćanje u roku kod ugovora o kreditu ugrožava cjelokupnu svrhu ugovora i predstavlja osnov za raskid, jer povjerilac, u konkretnom slučaju tužilja, više nije dužna da trpi rizik neplaćanja”, navodi se u presudi sutkinje Ojdanić.
Prema njenim riječima, valja ukazati i to da je članom 6 ugovora predviđeno da, ukoliko korisnik kredita zastane sa plaćanjem tri uzastopne miesečne rate, davalac kredita - država ima pravo da tužbom kod nadležnog suda pokrene postupak prinudne naplate.
“Što je dodatni pokazatelj da je ispunjenje obaveze u određenom roku bitan element ugovora o kreditu, pa povreda ove obaveze opravdava i raskid ugovora i tužbeni zahtjev za povraćaj datog s obzirom na činjenicu da je ugovor o vraćanju kredita raskinut po samom zakonu, tužilja ima pravo da u skladu sa čl.127 st.1, 2 i 3 ZOO, traži povraćaj onoga što ie dala, odnosno obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje datog, a uzajamna vraćanja vrše se po pravilima za izvršenje dvostranih ugovora, zbog čega je sud obavezao tuženog da tužilji po osnovu po osnovu ugovora o vraćanju kredita od 08/59 od 7. 3. 2019. godine isplati iznos od 19.434,22 eura, što predstavlja iznos kreditnih sredstava uplaćenih tuženoj od strane tužilje, umanjen za iznos koji je uplaćen od strane tužene tužilji, odnosno umanjen za iznos od 565,78 eura”, naglašeno je u presudi.
Ranije presude i ustavna žalba
Međutim, nijesu svi nosioci sudskih funkcija skloni stavu sutkinje Ojdanić. Tako je od početka aprila pravosnažna je presuda, prema kojoj službenica Skupštine Crne Gore nije povrijedila propise i neće trpjeti posljedice, iako godinama nije plaćala ratu od tridesetak eura za kredit po povoljnim uslovima u iznosu od gotovo 10.000.
Zbog toga je kancelarija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa od Ustavnog suda, kroz institut ustavne žalbe, tražila poništenje te presude.
Razlozi za podnošenje ustavne žalbe su, stoji u dokumentu u koji “Vijesti” imaju uvid, povreda prava na pravično suđenje - prvenstveno prava na obrazloženu sudsku odluku, a potom i očigledno proizvoljne primjene materijalnog prava iz člana 32 Ustava Crne Gore, člana 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i povreda prava na imovinu iz člana 58 Ustava Crne Gore.
U ustavnoj žalbi navodi se da je presudom podgoričkog Osnovnog suda od 30. januara prošle godine odbijen tužbeni zahtjev države kojim je traženo da se tužena obaveže da vrati novčani iznos od 7.838,39 eura na ime sredstava uplaćenih po osnovu ugovora od 6. juna 2018, sa zakonskom kamatom.
U toj presudi, dostupnoj na sajtu Osnovnog suda, navodi se da je službenica sklopila ugovor sa državom o kreditu od blizu 10.000 eura 2018. godine, a da je trebalo da vrati 2.086, u ratama od 31,53 eura tokom narednih pet godina (do 6. juna 2023).
Kako ta službenica nije izmirivala obaveze, država je tužila, a ona je tek po prijemu tužbe uplatila dugovanja.
Za Osnovni sud to nije bilo problematično, a nije ni za podgorički Viši, koji je početkom aprila ove godine tu presudu i potvrdio.
Redovni sudovi, navodi se u ustavnoj žalbi, a naročito Osnovni sud u Podgorici, propustili su da daju valjane razloge na ključni argument države Crne Gore kao tužioca - podnošenjem tužbe raskinut je predmetni ugovor o vraćanju kredita, te je posljedica raskida povraćaj datog, a ne iznosa koji je tužena iz postupka, kao korisnik bila u obavezi da vrati.
Više od 200 “zaslužnih” izbjegava obaveze
“Vijesti” su nedavno objavile da više od 200 bivših funkcionera i zaposlenih u državnim institucijama i organima sve tri grane vlasti, koji su od 2004. do 2020. od Vlade Crne Gore dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima, ne izmiruje te svoje obaveze prema državi, iako se radi o mjesečnim iznosima od 30 do 95 eura.
Radi se o 179 kredita po povoljnim uslovima u iznosima od 15.000 do 40.000 eura, ali i o 25 osoba koje ne izmiruju obaveze po ugovoru o kupovini stana po povoljnim uslovima.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović ranije je u odgovorima na pitanja “Vijesti” precizirala da se radi o “ukupno 204 pravna posla”.
“Tačno je da je Uprava za državnu imovinu, sada već drugi put, dostavila Zaštitniku na dalje postupanje dokumentaciju vezanu za ugovore o vraćanje kredita i ugovore o kupoprodaji stanova pod povoljnim uslovima. Predmeti su raspoređeni na postupanje i to kao prioritetni. Plan je da se pokrenu postupci za naplatu dugovanja iz kredita, ali da se prethodno opomenu korisnici da izmire dugovani iznos dobrovoljno”, kazala je Ćirović.
Bonus video:
