Crnogorski pravni okvir samo djelimično obezbjeđuje profesionalnu, depolitizovanu i državnu upravu zasnovanu na principu zasluga, ocjena je Evropske komisije (EK) u izvještaju o napretku koja se odnosi na državnu administraciju.
EK upozorava i na to da “nema preciznih podataka o broju zaposlenih u javnom sektoru prema vrstama ugovora, broju popunjenih radnih mjesta, broju privremenih ugovora, kao ni o stopama zadržavanja i privlačenja kadrova u državnoj službi”. “Ovaj nedostatak podataka, u kombinaciji s nedovoljno razvijenim okvirima kompetencija, znači da postoji ograničeno razumijevanje potrebnih vještina po sektorima, kao i gdje su praznine i kako ih popuniti. Kada je riječ o rodnoj ravnoteži u državnoj službi, još nije postignuta potpuna ravnopravnost, jer žene čine nešto manje od polovine ukupno zaposlenih. Rodna ravnoteža treba da se proaktivno promoviše i postigne u državnoj službi, uključujući i na višim rukovodećim pozicijama”, naglašavaju iz EK.
Podsjećaju da su u avgustu usvojene izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima sa određenim poboboljšanjima, ali ukazuju i na to da priopis “omogućava da eksterni kandidati obavljaju rukovodeće funkcije bez sprovođenja konkurentskih procedura zapošljavanja”.
“Sistem ocjenjivanja učinka u državnoj službi, takođe, zahtijeva unapređenje. Kapaciteti za moderno upravljanje ljudskim resursima u resornim ministarstvima i javnom sektoru i dalje su ograničeni. Informacioni sistem za upravljanje ljudskim resursima i dalje je slab alat za transparentno planiranje, upravljanje i praćenje ljudskih resursa. Česte reorganizacije ministarstava usporile su proces povezivanja radnih mjesta s novim sistematizacijama, ali i proces izrade planova kadrovskih potreba”, stoji u dokumentu.
Prema navodima EK, nedostatak administrativnih kapaciteta utiče na proces usklađivanja s pravnom tekovinom EU u svim sektorima, a Vlada je pokrenula proces optimizacije tih kapaciteta.
“Izostanak reforme sistema plata doveo je do nejasnih i netransparentnih praksi nagrađivanja, ali je novi zakon o platama u državnom sektoru u izradi. Nepodudarnost između opisa poslova i kvalifikacionih zahtjeva, kao i izostanak adekvatnih platnih razreda povezanih s opisima poslova, podrivaju pravedno i na zaslugama zasnovano nagrađivanje u javnom sektoru”, opominje EK.
Precizirali su i da je “kvalitet procesa zapošljavanja i dalje slab zbog neadekvatnog standardizovanog testiranja, malog broja kvalifikovanih kandidata i kašnjenja u usvajanju okvira kompetencija za srednji i niži menadžment, kao i specifičnih zahtjeva za stručnjake i tehničko osoblje”.
Visok nivo promjena među višim državnim službenicima, navodi se u izvještaju, zajedno s privremenim ugovorima i velikim brojem vršilaca dužnosti na rukovodećem nivou, pri čemu je značajan dio njih angažovan spolja, podriva stabilnost karijera u državnoj upravi i administrativne kapacitete.
“Postoji zakonski okvir koji postavlja dobre standarde za linije odgovornosti, nadležnosti nadzornih i podređenih tijela, kao i za upravljanje učinkom. Pored toga, organizaciona struktura javne uprave još nije u potpunosti usklađena s dobrim standardima javne uprave propisanim zakonom. Česte promjene u organizaciji javne uprave, koje uključuju razdvajanje ili spajanje različitih institucija bez prethodne detaljne analize, dovele su do značajne fluktuacije osoblja i gubitka institucionalnog pamćenja i stručnosti”, naglašeno je u izvještaju.
Iz EK poručuju da je neophodno da država obezbijedi transparentniju i odgovorniju upravu, finalizovanjem interne revizije organizacione strukture resornih ministarstava i njihovih tijela.
“Ali i ojača funkcionisanje profesionalne, na zaslugama zasnovane državne uprave, preduzimanjem ključnih koraka, kao što su sprovođenje novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kroz redovno popunjavanje radnih mjesta na osnovu konkursa zasnovanih na principu zasluga, finalizovanje sistematizacije radnih mjesta na osnovu novousvojenog okvira kompetencija i smanjenje broja vršilaca dužnosti i privremenih ugovora”, preporuke su EK.
I dalje birokratsko društvo, potrebno ojačiti digitalne usluge
EK ističe da treba unaprijediti način pružanja usluga građanima i privredi.
“Usluge ostaju birokratske i nisu prilagođene korisnicima”.
U dijelu koji se odnosi na digitalnu upravu, EK podsjeća na to da je “velika kriza sajber bezbjednosti, sajber napad na državnu IT infrastrukturu 2023, odložila određena poboljšanja u digitalnim uslugama, izazvala gubitak i oštećenje značajne količine podataka iz različitih baza”.
“...I narušila povjerenje u javnu informacionu infrastrukturu. Ipak, nedavno obnovljeni planski dokumenti, posebno Strategija digitalne transformacije za period od 2022. do 2026, imaju za cilj da prošire i modernizuju infrastrukturu, razviju i unaprijede digitalne vještine, povećaju svijest građana i privrede o značaju digitalnog razvoja i poboljšaju kvalitet, kvantitet i korišćenje e-usluga”, stoji u izvještaju.
Ocjenjuju da ostaju izazovi “naročito u pogledu konsolidovanja digitalnih usluga u jedinstveni eUprava portal i unapređenja razmjene podataka među institucijama”.
Kapaciteti AZLP nedovoljni za efikasnost
Zakon o zaštiti ličnih podataka, upozorava EK, još nije usklađen sa pravnom tekovinom EU, a Crna Gora još nije ratifikovala Protokol Savjeta Evrope iz 2018. godine o izmjenama i dopunama Konvencije o zaštiti lica u vezi s automatskom obradom ličnih podataka.
“Ljudski i finansijski kapaciteti, kao i IT stručnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), nedovoljni su za efikasno sprovođenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je predstavljen Skupštini u julu i još nije usvojen, kao i za planirani novi zakon o zaštiti podataka”, ističe se u dokumentu.
Zakon o SPI čeka u Skupštini
“Zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji ima za cilj unapređenje usklađenosti s Direktivom o otvorenim podacima, čeka usvajanje u Skupštini. Postoji zakonska osnova koja obezbjeđuje pravo građana na dobru upravu u upravnim postupcima i sudsku zaštitu. Međutim, slučajevi upravnih sporova ne rješavaju se u razumnom roku, a broj upravnih sporova u oblasti pristupa informacijama je veoma veliki, što dovodi do značajnog zaostatka u njihovom rješavanju”, stoji u izvještaju.
Bonus video:
