Državljanin Avganistana Safi Mansoor Khan osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i protjeran iz Crne Gore na pet godina jer je krijumčario više ljudi iz Pakistana i Nepala, omogućivši im da ilegalno, za novčanu nadoknadu, preko Albanije uđu u našu zemlju.
Viši sud u Podgorici potvrdio je prošlog mjeseca presudu Osnovnog suda od kraja prošle godine, kojom je Avganistanac oglašen krivim za izvršenje krivičnog djela nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
Avganistanac je uhapšen u junu prošle godine jer je u ranim jutarnjim satima u mjestu Božaj, Opština Tuzi, za novčanu naknadu od 1.000 eura omogućio dvojici državljana Islamske Republike Pakistan i devetorici državljana Nepala da nedozvoljeno pređu granicu između Crne Gore i Albanije, pokazujući im nelegalnu trasu, da bi nakon toga sa njima došao do Centra za prihvatilište stranaca gdje se, kako bi izbjegao identifikaciju, lažno predstavio kao Khan Janis.
Njemu je, prvostepenom presudom sudije Borka Lončara koju je potvrdilo tročlano krivično vijeće Višeg suda, osim zatvorske kazne i protjerivanja iz zemlje, izrečena i mjera bezbjednosti oduzimanje mobilnog telefona i 855,4 eura kao imovinska korist koju je pribavio izvršenjem krivičnog djela.
Kao otežavajuću okolnost, sud je cijenio povredu zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je izvršeno krivično djelo, s obzirom na to da je granicu nelegalno prešao sa većom grupom stranih državljana uz novčanu naknadu, a takve migracije mogu imati ozbiljne posljedice po cjelokupno društvo.
Safi Masoor Khan je prethodno, svega nekoliko mjeseci ranije, takođe nelegalno ušao u Crnu Goru. Tada je nadležnima dao svoje pravo ime i prezime i rekao da je rođen 1. januara 2000. godine, dok je prilikom privođenja u junu i izjavljivanja namjere za međunarodnom zaštitom dao ime svog brata Khan Janisa, kako bi se predstavio kao Pakistanac.
On je, na saslušanju kod tužioca, ispričao da mu je nelegalni put za ulazak u Crnu Goru u februaru prošle godine pokazao prijatelj, da je bio vodič uz dogovor da ove državljane Pakistana i Nepala prebaci do Bosne i Hercegovine, a da je on nakon toga namjeravao da uz novac koji je dobio od njih nastavi dalje, do Engleske. Pored ostalog, tvrdio je da je prvi put ušao u Crnu Goru preko brda, dok je u junu preko Gugl mape tražio drugi pravac, ali i da su, tražeći adekvatnu rutu kojom će preći granicu, stizale instrukcije nepalskom državljaninu Magar Kil. On je, navodno, u Crnu Goru došao iz Grčke gdje je radio na plantažama.
Izvještaj SOCTA 2024 pokazao je da Crna Gora, iako je zadržala status tranzitne države, bilježi veliki broj migranata i značajan broj tražilaca azila, što izaziva zabrinutost i nesigurnost građana. U Crnoj Gori je prepoznato i radno angažovanje migranata na određeni vremenski period, nakon čega se oni ilegalno transportuju u neku od država Evropske unije.
U tom dokumentu tvrdi se da u Crnoj Gori nijesu registrovane organizovane kriminalne grupe koje se bave krijumčarenjem ljudi, već se time bave lokalne krijumčarske grupe i pojedinci koji djeluju na granicama sa susjednim državama i pružaju logistiku međunarodnim krijumčarskim mrežama u migrantskim operacijama. Te grupe, pojašnjava se u izvještaju, uglavnom broje od pet do 15 članova, sa jasno definisanim ulogama i zaduženjima.
U posljednjih mjesec zabilježeno je više slučajeva sprečavanja krijumčarenja ljudi. Granična policija je sa kolegama iz Bosne i Hercegovine nedavno spriječila krijumčarenje devet maloljetnika iz Egipta. Krajem oktobra, na putu Božaj-Tuzi, zaustavljena su četiri strana državljana koji su nelegalno, kroz šumu, ušli u Crnu Goru. Policija je tada po nalogu tužilaštva uhapsila državljanina Nepala kojem je državljanin Gane dao novac kako bi ga ilegalnim putem prebacio u Crnu Goru, zaobilazeći granične prelaze, a zatim mu dalje organizovao transport prema Bosni i Hercegovini.
Avganistanac je, na saslušanju kod tužioca, ispričao da mu je nelegalni put za ulazak u Crnu Goru u februaru prošle godine pokazao prijatelj, da je bio vodič uz dogovor da ove državljane Pakistana i Nepala prebaci do Bosne i Hercegovine
ECRI: Većina migranata samo u prolazu
Crna Gora je tranzitna zemlja na balkanskoj migracionoj ruti, a većina nelegalnih migranata samo prolazi kroz zemlju na svom putu ka Zapadnoj Evropi, stoji u izvještaju Komisije Savjeta Evrope za borbu protiv rasizma i netrpeljivosti (ECRI).
Kad su u pitanju tražioci azila, iz ECRI podsjećaju da su vlasti su 2018. uvele “izjavu o namjeri traženja azila”, koja važi dvije sedmice, precizirajući da to predstavlja prvi korak, nakon čega se podnosi formalni zahtjev.
“Broj osoba koje zapravo podnesu takav zahtjev obično je manji od broja onih koje su dale početnu izjavu. Na primjer, 2023. godine, od 4.973 osobe koje su izrazile namjeru da zatraže azil, to je učinilo njih 145”, navodi se u izvještaju.
Zbog toga se, ističe se u izvještaju, procjenjuje da ostatak nastavlja migraciju duž tzv. balkanske rute ka Zapadnoj Evropi.
Bonus video:
