Izostanak naknade štete u slučaju koji je država povela pred podgoričkim Osnovnim sudom protiv bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić značio bi izostanak odgovornosti u obavljanju javne funkcije i ignorisanje stava koji su sudovi već zauzeli u postupcima po tužbama razriješenih direktora vrtića i škola.
To je juče, tokom završnih riječi u sudnici sudije Nikole Boškovića, kazao zamjenik Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Aleksandar Veljović.
On je juče ponovio stav da Bratić treba da nadoknadi štetu koja je nastala po osnovu isplata naknada i troškova postupaka bivšim direktorima, čija su razrješenja sudovi poništili. Zasad utvrđena šteta, saopštio je tokom postupka vještak ekonomsko-finansijske struke Srđan Pupovac, iznosi nešto više od 26.000 eura.
Veljović je podsjetio i da iz oko 150 pravosnažnih presuda kojima su sudovi poništili rješenja o razrješenju proizlazi odgovornost Bratić, jer je, kako je kazao, razrešavala direktore suprotno zakonu:
“Čak je donijela rješenje o razrješenju umrlog lica”, rekao je on, navodeći da su time “potvrđeni elementi protivpravnog postupanja”, kazao je Veljović juče.
Poručio je i da “činjenice utvrđene u pravosnažnim presudama ukazuju na postojanje makar krajnje nepažnje u postupanju bivše ministarke”.
Punomoćnik Bratić, advokat Aleksandar Rmuš je predložio da se tužba odbije, a sudu i zastupniku države dostavio je završno izlaganje u pisanoj formi, gdje je ponovio stavove iz odgovora na tužbu da Kancelarija zastupnika imovinsko-pravnih sporova u postupcima koji su pokretali direktori “nijednim pravnim sredstvom nije napadala odluke u pogledu parničnih troškova, u odnosu na koje se potražuje navodna materijalna šteta”.
On, takođe, tvrdi da zakonski zastupnici države nijednim dokazom nijesu potvrdili “tezu svoje tužbe da je tužena namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokovala materijalnu štetu u pogledu troškova parničnih postupaka koji su nastali procesnim radnjama eventualno tužioca (direktora škola)”.
“U konkretnom slučaju, ne postoji uzročno-posljedična veza između radnji tužene i nastanka štete koju tužilac tretira da je nastala iz parničnih troškova koji su dosuđeni u parničnim postupcima koje su smijenjeni direktori javnih ustanova-škola pokrenuli pred nadležnim sudovima”, stoji u podnesku koji je Rmuš dostavio kao svoje završno izlaganje, a u koje “Vijesti” imaju uvid.
Veljović je, međutim, naglasio da su svi slučajevi, koje su smijenjeni direktori pokrenuli protiv dražve, imali zajedničku okolnost - razriješeni su uz obrazloženje da nijesu formirali školske odbore, iako to nijesu mogli učiniti, ukoliko ministar prethodno nije imenovao predstavnike prosvjetnog resora u ta tijela.
“Tužena prije donošenja rješenja o razrješenju nije imenovala članove školskih odbora ni u jednoj školi. Obaveza ministra da imenuje članove odbora jasno je propisana zakonom, zbog čega joj je morala biti poznata”, kazao je Veljović, dodajući da je Bratić “zanemarila zakonitu proceduru i time postupala protivpravno”.
“Vijestima” je ranije iz kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore (ZIPI) potvrđeno da su u pitanju smjene koje su obuhvaćene prvom tužbom koju je pokrenuo ZIPI, a tada su precizirali da se tužbeni zahtjevi, prema Zakonu o obligacionim odnosima, moraju pokrenuti najkasnije u roku od šest mjeseci od nastanka štete, zbog čega se u narednom periodu mogu očekivati i druge tužbe protiv bivše javne funkcionerke.
Sudija Bošković saopštio je juče da će presuda u ovom slučaju biti donijeta u roku od 30 dana.
I Specijalno državno tužilaštvo istražuje slučaj razrješenja više od 150 direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola, a po prijavi Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz septembra 2022.
CGO je uz prijavu dostavila i nalaze Državne revizorske institucije (DRI), koja je dala duplo negativno mišljenje o radu Ministarstva, kojim je tada rukovodila Bratić, a koje je imalo na raspolaganju budžet od 220 miliona eura.
U tom izvještaju DRI navedene su brojne nezakonitosti, među kojima i nepravilni prenosi sredstava u vrijednosti većoj od šest miliona eura, nepostupanje po zakonu u planiranju prihoda i rashoda javnih ustanova od preko 19 miliona eura, neslaganja u evidencijama o radnom stažu zaposlenih, isplate naknada bez dokumentacije, rashodi bez pratećih dokaza, konsultantski ugovori vrijedni više od 3,5 miliona eura bez pravnog osnova, kao i sprovođenje javnih nabavki suprotno zakonu.
CGO je tada ocijenio da su nalazi DRI dovoljno snažan osnov za prioritetno postupanje SDT-a, budući da je vrhovna revizija već raspolagala relevantnom dokumentacijom, svjedočanstvima i ekspertizom potrebnom za detaljnu istragu.
Iako je Tužilački savjet ranije utvrdio da postupajuća tužiteljka nije blagovremeno radila na predmetu i naložio joj da intenzivira postupanje, ni nakon preuzimanja predmeta od strane drugog tužioca nije bilo konkretnih pomaka.
Prije dva mjeseca CGO je istakao da Crna Gora ulazi u treću godinu od podnošenja prijave - bez ikakvog epiloga pred SDT-om, ocjenjujuću da “uporno ignorisanje ovog slučaja ukazuje na selektivan pristup u procesuiranju krivičnih prijava, a suprotno principima vladavine prava”.
Bratić: Ćeraćemo se
Bratić je juče na svom Fejsbuk profilu komentarisala kraj suđenja u postupku koji je država povela protiv nje. Ona tvrdi da “’Vijesti’ nisu, naravno, namjerno napisale da je ‘zaštitnica’, čijim ćemo se radom pozabaviti ozbiljno, tražila 100.000 i da je vještak utvrdio da je trošak 20.000 - uključuje njene nedolaske, odlaganja ročišta, kamatu na neisplaćeno na vrijeme”.
“...Njeno nepostupanje kada je u pitanju podnošenje žalbi višim instancama, njena pristrasnost i pritisci iz 43. Vlade kojoj je obračun sa mnom bio u ekspozeu. Ćeraćemo se! Sumnjam da je čitala Gundulića, i u tužbi ima materijalnu grešku.
Ali neka pročita. Ako izuzmemo Telekom (prpa od Đukanovića), ko će da plati za Krstoviće, sudija, tužilac, tumač, ona? Ko će da plati za dr Kadića i Bulatovića”, poručila je Bratić na Fejsbuku.
Bonus video:
