Iako je udio direktnih nabavki ispod 8.000 eura pao sa 16,8 na 8,1 odsto, odnosno prepolovljen za četiri godine, i dalje je previsok i nalaže jačanje kontrole nad ovom vrstom postupaka.
To stoji u nacrtu Strategije za unapređenje politike javnih nabavki i javno-privatnog partnerstva za period od 2026. do 2030. U dokumentu se ističe da se Crna Gora, u okviru Reformske agende od 2024. do 2027. za Instrument EU za reforme i rast, obavezala da će smanjiti udio jednostavnih nabavki ispod 8.000 eura na dva odsto ukupne vrijednosti javnih nabavki do kraja 2026. godine.
U Ministarstvu finansija smatraju da podaci govore o tome da se cjelokupni sistem kreće ka većoj transparentnosti, ali i da udio direktnih nabavki, kao netransparentan postupak, čini 60 odsto svih jednostavnih nabavki.
Prema dokumentu, oblast javnih nabavki u Crnoj Gori je doživjela značajna normativna unapređenja i uskladila zakonodavstvo sa Direktivama Evropske unije (EU), pa ga je i Evropska komisija u izvještaju za 2024. ocijenila dobro usklađenim sa pravnom tekovinom EU.Putem Elektronskog sistema javnih nabavki (CeJN) u prošloj godini zaključeno je 8.373 ugovora, čija je ukupna vrijednost iznosila oko 847,6 miliona eura.“Nakon pandemijske 2021. godine (219,7 miliona eura), ukupna vrijednost ugovorenih javnih nabavki povećala se za 131 odsto u 2022. (506,9 miliona), potom porasla za dodatnih 33 odsto u 2023. (675,2 miliona) i još 26 odsto u 2024... Kumulativan rast u tri godine je 286 odsto”, pokazuje dokument Ministarstva finansija.
U prošloj godini bilo je 695 obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama, od čega 131 državni organ, 41 jedinica lokalne samouprave, 502 javne službe ili privrednih društava, jedno udruženje, odnosno organizacija i 20 sektorskih naručilaca.
Broj obveznika javnih nabavki, tvrde u resoru finansija, raste stabilno i u posljednje tri godine uvećan je za pet odsto. Podsjećaju da se zakon primjenjuje na javne nabavke roba i usluga procijenjene vrijednosti na godišnjem nivou jednake ili veće od 25.000, odnosno 40.000 eura za javne nabavke radova, dok se nabavke čija je procijenjena vrijednost ispod tih pragova sprovode u skladu sa posebnim pravilnikom.
“U periodu 2021. do 2024. vrijednost javnih nabavki sprovedenih primjenom postupaka javnih nabavki gotovo je učetvorostručena (sa 154,9 na 731,1 milion), dok su jednostavne nabavke po vrijednosti rasle znatno sporije (sa 64,7 na 116,5 miliona). Povećanje udjela postupka javnih nabavki u ukupno ugovorenoj vrijednosti javnih nabavki sugeriše i da naručioci raspolažu sve većim budžetima, što im nalaže planiranje i sprovođenje postupaka javnih nabavki u skladu sa Zakonom”, ocjenjuje se u strategiji.
286 odsto porasla je ukupna vrijednost ugovorenih javnih nabavki u odnosu na 2021. godinu
Zakon, tvrde, nudi širok spektar postupaka javnih nabavki - otvoreni, ograničeni, konkurentski postupak s pregovorima, konkurentski dijalog, partnerstvo za inovacije, pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje i pregovarački postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za nadmetanje, pri čemu jasno definiše uslove za njihovu primjenu. Međutim, ukazuju da u praksi preovlađuje izrazito formalni pristup sprovođenju postupaka javnih nabavki jer se naručioci uglavnom oslanjaju na jednostavna i već poznata rješenja - otvoreni postupak i jednostavne nabavke preko CeJN-a.
U Ministarstvu finansija tvrde da otvoreni postupak bilježi konstantni rast, a jednostavne nabavke preko CeJN-a smanjenje udjela u ukupnom broju postupaka, sa dominantnih 69,2 odsto u 2021, na 54 odsto u 2024. godini, što sugeriše da CeJN, normativne izmjene i pojačane kontrole podstiču naručioce da se prvenstveno opredjeljuju za postupke koji omogućavaju najširu konkurenciju i najveću transparentnost.
“Pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva, koji se smatra netransparentnim i nekonkurentnim postupkom, kontinuirano opada u ukupnom broju postupaka, sa 2,88 odsto u 2021, na samo 1,03 odsto u 2024. Ovaj trend ukazuje na važnost mehanizma prethodnog mišljenja Ministarstva finansija, kojim se ograničava neopravdana upotreba ovog postupka i time jača integritet sistema javnih nabavki”, ukazuju iz tog resora.
Poručuju da je zabrinjavajuće što se ograničeni postupak, kao i drugi fleksibilniji, ali i zahtijevniji postupci poput konkurentskog s pregovorima, konkurentskog dijaloga, partnerstva za inovacije i pregovaračkog postupka sa prethodnim objavljivanjem poziva za nadmetanje, uopšte ne primjenjuju. Ti postupci, podsjećaju u Ministarstvu, omogućavaju veću fleksibilnost, otvaraju prostor za pregovore i dijalog s ponuđačima te stvaraju uslove za postizanje bolje vrijednosti za novac, istovremeno olakšavajući ugradnju zelenih i socijalnih aspekata kao i inovativnih rješenja.
Posebno zabrinjava što od početka primjene važećeg zakona nije uspostavljen nijedan dinamički sistem nabavke.
“Primjena ovih modela ukazuje na nedostatak praktičnih smjernica, uputstava i edukacije o njihovim prednostima i pravilnoj primjeni. Razvoj ovih alatki, uz promociju dobrih praksi i jačanje kapaciteta naručilaca, bio bi ključan korak ka modernizaciji i većoj efikasnosti sistema javnih nabavki”, piše u dokumentu.
Iako je Crna Gora u junu privremeno zatvorila Poglavlje 5, koje tretira javne nabavke, Evropska komisija je u nedavnom izvještaju o napretku dala državi tri preporuke. EK smatra da treba dalje mijenjati propise u cilju proširivanja definicije korupcije u javnim nabavkama, uvođenje direktne prekršajne odgovornosti i kontrola od strane budžetske inspekcije, kao i dalje unapređenje elektronskog sistema, kojim bi bila uvedena i upozorenja za različite nepravilnosti tokom postupaka.
Bonus video:
