Iako među najvećim proizvođačima mandarina u Crnoj Gori, ulcinjska Mjesna zajednica (MZ) Darza, koja obuhvata sela Darzu, Brisku Goru, Sveti Đorđe, Sutjel i Ćurke, već godinama je zapostavljena i na marginama interesovanja opštinskih i državnih struktura.
Mještani tih pet sela, kako tvrdi predsjednik MZ Kasem Hodžić, prepušteni su sebi i bez pomoći države i značajnijih ulaganja u poljoprivredu i infrastrukturu, bolji život prinuđeni su tražiti u gradu ili negdje drugo.
U MZ, koja pokriva možda i najživopisnije predjele Ulcinja, živi ukupno oko 250 stanovnika.
“Želimo da znaju da postojimo i da smo dio ove države iako nas niko već godinama ne obilazi. Poljoprivrednici sami ulažu u proizvodnju, a država ni prstom da mrdne, pa čak ni kada je plasman robe u pitanju. Stočarastvo je u sve težoj situaciji. Put koji prolazi kroz sela Darzu i Ćurke od Zoganja prema putu u Štoju, dug 12 kilometara, u katastrofalnom je stanju. Područno odjeljenje Osnovne škole ‘Maršal Tito’ za djecu do 4. razreda, već godinama je zatvoreno. O nevoljama bi tako mogli u nedogled...”, kazao je Hodžić “Vijestima”.
Podsjetio je i da je kamenolom u Darzi godinama opterećivao normalan život mještana zbog buke, prašine i kamiona ogromne nosivosti za koje postojeći put nije predviđen.
“Nakon brojnih upozorenja i inicijativa, kamenolom je konačno prestao sa radom, ali je za sobom ostavio haos na putevima. Iako postoje jasno istaknuti znakovi da je maksimalna nosivost deset tona, putem su išli kamioni sa višestruko većom nosivošću. No, iako je kamenolom zatvoren, ti kamioni i dalje prolaze putem”, naveo je Hodžić.
On je apelovao na saobraćajnu policiju da češće kontroliše taj rejon i sankcioniše nesavjesne vozače.
Naveo je i da je tokom ljeta za mještane i turiste to alternativni put za grad iz Štoja, kada su velike gužve, posebno u popodnevnim satima, na putu od Ade do Ulcinja i kada se u koloni čeka satima.
“Uz finansijsku podršku Opštine, prije ljeta mještani su uklonili granje sa drveća zbog bolje vidljivosti i popunili rupe šoderom ali to nije rješenje. Nadležni moraju naći način da taj problem trajno riješi. Put je žila kucavica za pet sila i rasterećuje saobraćaj na putu od Ade do grada u vrijeme ljetnjih gužvi”, kazao je Hodžić.
Kada je u pitanju stočarstvo, Hodžić je kazao da ga gotovo i nema.
“Nekad smo imali domaćinstva koja su brojala desetine grla krupne stoke. Danas je stočni fond značajno manji, ovaca skoro i da nema. A nekad nijesmo mogli pobrojati stočare pa je pitanje da li je to i u interesu resornog ministarstva. Nema ulaganja, ministarstvo ne radi ništa da motiviše ljude da se bave tim poslom i zato smo tu gdje jesmo i zato nam mladi odlaze jer ne vide perspektivu”, istakao je Hodžić.
Naglasio je da su poizvođači mandarina uredno prijavili i registrovali svoje plantaže.
“Ali nema pomoći ni da se održi proizvodnja niti da se obezbijedi plasman robe. Proizvođači se žale i na cijenu koja se, kako kažu ne mijenja već 4-5 godina”, kazao je Hodžić.
U prizemnoj školskoj ustanovi u Darzi, već nekoliko godina nema dječje graje. Posljednje godine rada područnog odjeljenja sa dvojezičnom nastavom, časovima je prisustvovao samo jedan učenik.
Eduard Zadrima iz Sutjela davnih sedamdesetih bio je učenik te škole.
“Bila su druga vremena i bilo je dosta djece. Onda se sve promijenilo, život na selu postao je teži i komplikovaniji, mladi su odlazili i danas je škola, nažalost, zatvorena. Objekat nema ni struju ni vodu”, kazao je Zadrima.
Godinama unazad škola služi kao biračko mjesto.
“Dvorište i okolinu škole održava Hodžić sa porodicom. Dogovorili smo se da pokrenemo inicijativu kod Ministarstva prosvjete da nam objekat privremeno ustupi za kancelariju MZ, a mi bi ga održavali”, naveo je Zadrima.
Na pitanje da li škola može ponovi otvoriti vrata za učenike, sumnjičavo vrti glavom.
“Ljudi više nijesu zainteresovani, ali ako bi država počela da ulaže u sela, ko zna”, kazao je on.
OŠ “Maršal Tito”, sa područnim odjeljenjima u Pistuli i Zoganju ima ukupno 1.390 učenika. Nastava se izvodi na albanskom i crnogorskom jeziku.
U Područnom odjeljenju u Pistuli nastavu pohađa pet učenika, svi na albanskom jeziku. U školi u Zoganju, nastavu pohađa ukupno 11 učenika, sedam na albanskom i četiri na crnogorskom jeziku.
Bonus video:
