Reforma pravosuđa u Crnoj Gori traje već 25 godina, ali ključni problemi nijesu prevaziđeni, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Kako su naveli, to je ocijenjeno u izvještaju „Četvrt vijeka pravosudne reforme: Dokle smo?’’, čiji je autor Siniša Gazivoda.
Navodi se da je Gazivoda analizirao stvarne domete reforme, njene granice i posljedice višedecenijskog pristupa koji je često zadovoljavao formu, ali ne i suštinu, navodeći da je reforma donijela mnogo promjena, ali malo pravde.
Gazivoda je ocijenio da je reforma donijela važne zakonske i institucionalne promjene, ali da ključni problemi - sporo postupanje, neujednačena praksa i politički uticaji - i dalje nijesu u potpunosti prevaziđeni.
„Pozitivni IBAR iz prošle godine bio važan politički signal, ali ne i dokaz dubinske transformacije pravosuđa“, kaže se u analizi.
Dodaje se da taj uspjeh više liči na „bumbarov paradoks“ - let koji se dogodio uprkos slabim uslovima, zahvaljujući povoljnim okolnostima, a ne stvarnim reformama.
„Nova Strategija reforme pravosuđa umjesto vizije razvoja sistema u skladu sa evropskim standardima, predstavlja dokument ograničenog dometa - napisan tako da zadovolji formu, bez jasnih ciljeva, rokova i odgovornosti institucija“, naveo je Gazivoda.
On je u izvještaju ocjenio da reforme ključnih tijela, poput Sudskog i Tužilačkog savjeta, napreduju sporo i parcijalno, pa ustavne promjene koje bi obuhvatile oba tijela i dalje nijesu sprovedene.
„Zabrinjava i činjenica da su finansijska nezavisnost i status pravosuđa i dalje među najslabijim tačkama sistema. Zarade sudija i tužilaca nijesu usklađene sa odgovornošću i složenošću njihovog posla, dok su budžetska izdvajanja za pravosuđe i dalje znatno ispod planiranog nivoa“, naglasio je Gazivoda.
Kako je ocijenio, efikasnost sistema ostaje hroničan problem.
„Sudovi i dalje primaju više predmeta nego što ih rješavaju, a sistem alternativnog rješavanja sporova, iako zamišljen kao pomoć u rasterećenju sudova, u praksi ne daje zadovoljavajuće rezultate“, naveo je Gazivoda.
Prema njegovim riječima, mehanizmi odgovornosti i dalje su više forma nego suština.
„Novi modeli ocjenjivanja i disciplinskih mjera nijesu testirani, dok se o „vetingu“ govori godinama - bez jasnih odgovora na to šta bi obuhvatio, ko bi ga sprovodio i kako bi se obezbijedila nepristrasnost“, istakao je Gazivoda.
On je pojasnio da reforma pravosuđa neće uspjeti dok god bude vođena rokovima, a ne rezultatima.
„Potrebno je da institucije pokažu da razumiju razliku između donošenja zakona i stvaranja pravde, između ispunjavanja forme i izgradnje povjerenja – jer bez nezavisnog i funkcionalnog pravosuđa nema ni vladavine prava, ni evropskog društva koje građani Crne Gore s pravom očekuju“, naveo je Gazivoda.
Bonus video:
