Mještani zetskog naselja Botun neće se protiviti izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na njihovoj teritoriji ukoliko njihove komšije, stanovnici ostatka Zete, na referendumu zakazanom za 14. decembar, podrže izgradnju kolektora.
To je “Vijestima” kazao Duško Stijepović, mještanin Botuna koji danima dežura pod šatorom u blizini lokacije na kojoj je planirana gradnja postrojenja.
Prema njegovim riječima, odluka većine Zećana na referendumu se mora do kraja uvažiti.
“Radi se o osnovnim demokratskim principima. Vox populi, vox dei - glas naroda je glas Boga”, kazao je on novinaru koji je obišao Botun prije dvije noći.
Dio Botunjana je prošlog petka postavio šator na lokaciji, u industrijskoj zoni nekadašnjeg Kombinata aluminijuma (KAP), gdje je planirana gradnja kolektora za glavni grad.
Najavili su da će stražariti na tom mjestu do zakazanog referenduma u Zeti, u slučaju da podgoričke vlasti ranije počnu sa izgradnjom. Kazali su da se 20 godina bore protiv gradnje kolektora na toj lokaciji, a za novu lokaciju tog postrojenja predložili su parcelu u blizini mosta Luča.
Stijepović je kazao da su ih proteklih dana posjetili i podržali “gotovo svi predstavnici političkih partija u Zeti, pa čak i opozicija”.
“Na tome smo im veoma zahvalni. To je dokaz da se Zeta ujedinila u stavu da ne tražimo ništa osim zdravog vazduha, zemlje i životne sredine. To je nešto što nam je garantovano Ustavom Crne Gore. Ne tražimo položaje, kao ni privilegije, već osnovne stvari za dobar život”, poručio je.
Iako su Botunjani proteklih dana na razgovor pozivali gradonačelnika Sašu Mujovića, premijera Milojka Spajića, ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MDUP) Slavena Radunovića i druge predstavnike vlasti, Stijepović tvrdi da im se niko od njih nije obratio.
“Nijesam upoznati ni da nam se javljao predsjednik države Jakov Milatović, kao ni premijer Spajić... Bilo bi dobro da se jave. Valjalo bi da konačno uspostavimo pravi dijalog i nađemo zajednički kompromis. Nije bitno ko će kod koga da dođe u posjetu, već je važno da budemo zajedno i da probamo da riješimo ovaj ogromni problem”, poručio je.
Iz Glavnog grada su više puta poručivali da kolektor mora biti izgrađen, jer Podgorica rizikuje gubitak oko 100 miliona eura, kako sredstava dobijenih od Evropske unije (EU) izgradnju, tako i kroz plaćanje odštete (penala) izvođaču radova - turskoj kompaniji.
Na pitanje očekuju li Botunjani da će Glavni grad osporavati rezultate referenduma u slučaju da Zećani odbiju da kolektor bude na njihovoj teritoriji, Stijepović kaže da će podgoričke vlasti “pokušati sve da ospore”.
“I da nametnu medijsku priču koja njima odgovara. Zauzeli su oštar stav prema nama i pokrenuli medijsku kampanju sa svih nivoa. Mislimo da će ići do kraja da nas ubijede ili da počnu na silu da grade kolektor. Naše mišljenje je da će većina Zećana reći ‘ne’ kolektoru, jer su svjesni činjenice i opasnosti koje prijete ovim tipom postrojenja za koje smatramo da je zastarelo i neadekvatno. Mislimo da postoje bolja i modernija rješenja, kao i da treba u tom pravcu da se razmišlja”, izjavio je.
Prema Nacrtu odluke budžeta Podgorice za narednu godinu, gradska administracija planira da izdvoji više od 17 miliona eura za izgradnju kolektora.
Podgorica je nedavno za taj projekat dobila građevinsku dozvolu, ali su mještani Botuna poručili da gradnju neće dozvoliti.
Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) odbilo je krajem oktobra žalbu Botunjana na rješenje Agencije za zaštitu živote sredine, kojim je data saglasnost na elaborat o procjeni uticaja za projekat izgradnje kolektora u tom zetskom naselju.
Dok Podgorici prijeti ekološka katastrofa zbog zastarjelog postrojenja koje se nalazi u najnaseljenijem području grada i prečišćava otpadne vode za najviše 55.000 ljudi, što predstavlja četvrtinu stanovništva Podgorice, prijeti joj i finansijski kolaps - platiće 100 miliona eura sankcija, na osnovu brojnih potpisanih ugovora, ukoliko radovi na novom kolektoru ne počnu do kraja godine.
Nerješavanje pitanja otpadnih voda može ugroziti i zatvaranje poglavlja 27 (zaštita životne sredine), a time usporiti i put države ka članstvu u EU.
Profesori sa Univerziteta u Beogradu Čedo Maksimović i Aleksandar Jovović su, tokom tribine posvećene analizi Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje kolektora, kazali da je taj dokument nepotpun. Poručili su da je planiralno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda staro, kao i da postoje “elegantnija rješenja”. Problematizovali su i to što u dokumentu nema informacija o izgledu kotlarnice, konkretnih podataka o biofilteru...
Tribina je organizovana u Kulturno-informativnom centru (KIC) Zeta u Golubovcima i okupila je više političkih aktera među kojima su bili predsjednik zetske opštine Mihailo Asanović, prvi čovjek Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević...
Sekulić: Sve sam rekao gdje je trebalo
Direktor podgoričkog Vodovoda i kanalizacije Aleksandar Nišavić i Čedo Maksimović su, gostujući na Televiziji “Vijesti” u emisiji “Reflektor”, spomenuli profesora Gorana Sekulića koji je bio na čelu Komisije za reviziju projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Maksimović je kazao da vjeruje ocjeni Sekulića, kao i da ga “često poziva da mu bude konsultat”.
“... Ali su mnoge stvari propuštene. Nijesu završene”, ocijenio je on u emisiji.
Međutim, Sekulić je novinaru “Vijesti” u telefonskom razgovoru kazao da ne želi da daje dodatne komentare, te da je svoje mišljenje dao onamo gdje treba.
“Svako ima pravo da kaže šta hoće”, poručio je kratko.
Bonus video:
