Izmjene Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za zdravstvenu djelatnost biće završene do kraja godine, a od 2026. godine zdravstveni radnici će imati uvećane zarade na osnovu novih koeficijenata, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
Šimun je odgovarao na poslaničko pitanje Borisa Mugoše (SD), koji je ukazao na nalaz Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da su fizioterapeuti i fizioterapeutkinje diskriminisani po pitanju zarada. Mugoša je podsjetio da se ta profesija „ne valorizuje na pravi način“, te naveo da su izmjenama GKU-a krajem 2022. godine povećani koeficijenti za medicinski i nemedicinski kadar u javnim zdravstvenim ustanovama, ali da fizioterapeuti nijesu bili obuhvaćeni tim uvećanjima.
Prema Mugošinim navodima, bečelorima (bachelor) primijenjene fizioterapije sa 180 ECTS kredita ostao je koeficijent 8,35, dok su oni sa 240 ECTS kredita ostali na koeficijentu 9,37, što je Zaštitnik ocijenio diskriminatornim. Krajem 2023. godine koeficijenti su povećani zaposlenima u Institutu „Dr Simo Milošević“, ali ne i fizioterapeutima u ostatku javnog zdravstvenog sistema, zbog čega je Zaštitnik preporučio da se koeficijenti ujednače.
Mugoša je pitao ministra da li postoje objektivni i mjerljivi razlozi za ovakvu razliku u zaradama, te zašto Ministarstvo nije odgovorilo na mišljenje Zaštitnika.
Šimun je istakao da je Ministarstvo postupalo po preporuci i formiralo radnu grupu za izmjene GKU-a, u kojoj su predstavnici ministarstava zdravlja, finansija, rada i socijalnog dijaloga, kao i reprezentativnih sindikata.
"Pravda će biti sprovedena"
Poslanik Zoran Mikić (URA) ukazao je da je u crnogorskom zdravstvenom sistemu tokom posljednjih mjeseci zabilježen veći broj smrtnih slučajeva. Naveo je da su u bolnici u Nikšiću u protekle dvije godine preminule dvije bebe, te podsjetio i na slučaj smrti porodilje iz Ulcinja.
„Od trenutka kada sam predao poslaničko pitanje, zabilježena su još dva tragična slučaja – smrt dječaka iz Bara i pacijentkinje u Nikšiću. Da li osjećate objektivnu odgovornost i namjeravate li zbog toga da podnesete ostavku? Hoće li doći do smjena zbog ovih događaja?“, pitao je Mikić.
Ministar Šimun je odgovorio da se u svim slučajevima moraju utvrditi činjenice i odgovornost, podsjećajući da je u nekim postupcima to već urađeno, uključujući i slučaj smrti porodilje iz Ulcinja.
Kazao je da se direktor nikšićke bolnice odmah pojavio u ustanovi, kako bi osigurao potpunu transparentnost postupka. Prema riječima ministra, iako se čeka zvanični obdukcioni nalaz, preduzete su mjere u bolnici – dvije medicinske sestre su suspendovane, a jedna je u međuvremenu dobila otkaz.
„Pravda će biti sprovedena, a ako postoji individualna odgovornost, ona će biti jasno i precizno utvrđena“, kazao je Šimun.
"Nije dobro praviti žrtvu od nekoga ko ne poštuje zakon"
Šimun se osvrnuo i na smjenu bivšeg direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Vuka Kadića, ocjenjujući da ta odluka nije bila politički motivisana.
„Možda je samo njegovo imenovanje imalo politički karakter - tada je raspušten jedan Upravni odbor, formiran drugi, mijenjani su sistematizacija i statut. Ali Kadić, iako se predstavljao kao nestranačka osoba, imao je svoju listu na lokalnim izborima. I to je zanimljiva činjenica. A sada se želi prikazati kao da je ovo bila politička smjena, iako je donijeta zbog kršenja zakona. Nije dobro praviti žrtvu od nekoga ko ne poštuje zakon“, naveo je ministar.
Mikić je podsjetio da je, nakon smrti beba u bjelopoljskoj bolnici, tadašnji ministar zdravlja Miodrag Radunović podnio ostavku. On je ocijenio da je u slučaju smrti bebe u Nikšiću javnost obaviještena sa neprihvatljivim zakašnjenjem.
„Dijete je preminulo u subotu uveče, a tek do ponedjeljka popodne o tome je znao veoma mali broj ljudi. Ni bolnica ni Ministarstvo nijesu izašli u javnost - to je uradila porodica. Ne tvrdim da je neko želio bilo šta da sakrije, ali pravo javnosti da bude informisana nije ispoštovano“, kazao je poslanik, dodajući da smatra da bi neko u zdravstvenom sistemu zbog svega toga trebalo da snosi odgovornost.
Provjere diploma u toku, ospuštene osobe koje su zapošljavane na osnovu falsifikovanih isprava
Na poslaničko pitanje Slađane Kaluđerović (SNP) o tome da li Ministarstvo zdravlja raspolaže podacima o otkrivenim slučajevima zapošljavanja u zdravstvenim ustanovama na osnovu nevažećih ili falsifikovanih diploma, te da li je sprovedena ili se planira sveobuhvatna provjera autentičnosti diploma i licenci zdravstvenih radnika, posebno onih koji su kvalifikacije stekli u privatnim ustanovama za obrazovanje odraslih, ministar zdravlja Vojislav Šimun odgovorio je da su te provjere u toku.
Šimun je naveo da je po stupanju na funkciju prvo pristupio provjeri diploma zaposlenih u Ministarstvu zdravlja, a da je isto uradio i Fond za zdravstveno osiguranje.
„Naložena je provjera svih diploma zaposlenih u svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Kao rezultat te provjere, sredinom prošle godine imali smo nekoliko slučajeva, prevashodno u Opštoj bolnici Bijelo Polje i još nekoliko ustanova, gdje su otkrivene falsifikovane diplome navodno izdate od Prve srednje stručne škole u Nikšiću. Osobe koje su se zapošljavale na osnovu takvih isprava otpuštene su, a podnijete su i krivične prijave“, rekao je.
Dodao je da će se sprovoditi i vanredne, pooštrene kontrole, i u privatnim i u javnim zdravstvenim ustanovama.
Pozvao je građane da Zdravstvenoj sanitarnoj inspekciji i Komisiji za vanredne kontrole dostave pritužbe ili sumnje u vezi sa kvalitetom liječenja.
Šimun: Radno mjesto bilo „nacrtano“, „Vrbica“ i dalje na platnom spisku
Poslanik Jevto Eraković (DPS) podsjetio je da je još u oktobru od ministra zdravlja Vojislava Šimuna tražio objašnjenje izmjene sistematizacije i podatke o broju novozaposlenih u Ministarstvu zdravlja od 2021. godine, uključujući i one angažovane po ugovorima o djelu. Naveo je da umjesto odgovora o traženom periodu, dobio obavještenje o odlukama koje su donijete tek na sjednici Vlade održanoj nekoliko dana ranije.
„Pitam vas 26. oktobra šta se dešavalo prije toga, a Vi mi objašnjavate događaje od 20. novembra. Ali mogu ja da preciziram — u avgustu je izmijenjena sistematizacija da bi jedan zaposleni ostao bez posla. Radi se o čovjeku koji je bio aktivan na društvenim mrežama pod nadimkom Radosav Vrbica“, rekao je Eraković.
Dodao je da ministar, po njegovom mišljenju, danas nije želio da govori o toj izmjeni, već se fokusirao na promjene usvojene nedavno. Eraković je ocijenio da se u društvu ne smiju kažnjavati ljudi koji se bave satirom ili kritikom vlasti, naglašavajući da je protiv govora mržnje, ali da je zabrinut zbog, kako je naveo, pritisaka, hapšenja, sudskih postupaka i sada – otkaza.
„Ljudi ostaju bez posla samo zato što su iznijeli stav koji se nekome ne dopada“, rekao je.
Ministar Šimun odgovorio je da je pomenuti zaposleni upućen u Upravu za kadrove i da je i dalje formalno na platnom spisku Ministarstva zdravlja.
„Ne znam o kome govorite kao o satiričaru, kod mene ne rade mimeri, niti neko pod imenom Vrbica. Za tu priču sam saznao tek kada je bio priveden u SDT, pa me kolega pitao da li je radio kod nas. Ne pratim tuđe objave na društvenim mrežama. Radilo se o radnom mjestu koje je bilo specifično formirano, za kojim je prestala potreba. Taj posao je mogla obavljati bilo koja druga osoba u ministarstvu. To je bilo izmišljeno, nacrtano radno mjesto“, kazao je Šimun.
Šimun: Negativan prirodni priraštaj zahtijeva koordinisan pristup javnih politika
Poslanik Velimir Đoković (NSD) interesovao se koje mjere za podsticanje nataliteta trenutno sprovodi država i kakvi su efekti tih programa.
Šimun je u odgovoru naveo da aktuelni negativan prirodni priraštaj zahtijeva širok i koordinisan pristup javnih politika, koji ne obuhvata samo sektor zdravlja, već i ekonomske, privredne i društvene mjere. Prema njegovim riječima, Crna Gora, uprkos izazovima, u poređenju sa većinom zemalja regiona i Evropske unije bilježi relativno povoljnije kretanje broja stanovnika, što je djelimično rezultat pozitivnog migracionog salda.
Šimun je naveo da Ministarstvo realizuje više programa koji indirektno utiču na povećanje nataliteta — od jačanja reproduktivnog zdravlja žena i parova, rada savjetovališta i škola za trudnice, do unaprijeđenog pristupa uslugama vantjelesne oplodnje.
„Povećan je broj pokušaja vantjelesne oplodnje finansiranih iz budžeta i proširen je starosni limit za uključivanje u program, kako bi što veći broj građana imao mogućnost da zasnuje porodicu“, kazao je Šimun.
Dodao je i da preliminarni podaci Monstata pokazuju pozitivan prirodni priraštaj u osam opština u prvih devet mjeseci ove godine.
Abdić: Liste čekanja najduže do sada
Poslanik Nermin Abdić (DPS) je postavio pitanje o generalnom stanju u zdravstvenom sistemu i istakao da su liste čekanja za specijalističke preglede i operacije duže nego ikada. Naveo je da pojedini pacijenti na rendgenski snimak čekaju i do devet mjeseci.
„Zdravstveni sistem je u fazi samopropadanja. Provjerite sami - na rendgenski snimak čeka se mjesecima. Koliko se čeka na skener? Na konsultativni pregled? Zapitate li se u čemu je problem“, upitao je Abdić ministra.
Pozvao je Šimuna da zajedno obiđu polikliniku Kliničkog centra, gdje bi, kako je rekao, direktno od građana mogao da čuje ocjene o funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Bonus video:
